Neobično iskorištavanje ovčije vune
Nekada je vuna bila izuzetno važna za svako domaćinstvo. Danas uzgajivači ovaca muku muče, jer ne znaju što bi s vunom. Zanimljivu priču o iskorištavanju vune donosi 24sata.hr i vrijedi je svakako pročitati.
Procijenjeno je da se u Hrvatskoj godišnje na štetu okoliša uništi do 1600 tona ovčje vune, a od toga samo u Lici oko 300 tona. U hrvatskom zakonodavnom okviru vuna ne postoji kao repromaterijal, a ni kao otpad, pa nema smjernica za zbrinjavanje vune i proizvodnju organskoga gnojiva.
Zapravo, uopće ne postoji naziv “organsko gnojivo” nego samo poboljšivač tla
Uz to, u Hrvatskoj se ne proizvode organska gnojiva nego ih samo uvozimo. Da bi paradoks bio veći, poboljšivač tla ima 25% PDV-a, a organsko gnojivo 12%.
Sve ovo doznajemo od Dragice Jerkov, splitske poduzetnice koja je u Otočcu pokrenula prvi pogon za preradu ovčje vune u organsko gnojivo u jugoistočnoj Europi. Za razliku od industrijski proizvedenih gnojiva, koja su agresivna i u biološkom smislu osiromašuju tlo, gnojivo izrađeno od ostataka vune je visokokvalitetno organsko dušično gnojivo.
U razgovoru s Dragicom doznali smo kako izgleda proces dobivanja peleta od ovčje vune, zbog čega je ono toliko korisno za tlo i koje rezultate je do sada pokazao ovaj inovativni način obogaćivanja tla.
Od Otočca do Kanade
“Kad je došla korona, svi smo se vezali za kuću i ubrzo je došao trenutak u kojem više nisam znala što ću sa sobom, morala sam sebi izmisliti neki posao da ostanem zdrave glave. I tako sam izvukla projekt GTF-a, na kojem sam sudjelovala kao vanjski suradnik”, kaže naša sugovornica, koja je ubrzo nakon toga prepoznala poduzetnički potencijal u ovoj priči.
“Prvih 50 kilograma vune dobila sam poštom iz Otočca, nakon čega sam ih poslala u Kanadu, gdje se vuna peletirala i odakle su mi ih vratili poštom. Dobivene uzorke poslala sam u razne laboratorije, uključujući Agronomski fakultet, koji ima referentni laboratorij Europske unije, i tad smo saznali vrijednosti koje su svima bile iznenađenje”, otkriva nam Jerkov, koja je baš ovu vrstu ovce odabrala na temelju toga što je Lika kraj s velikim brojem ovčara, koji vuneni otpad najčešće zakopavaju i spaljuju, a upravo bi zbog te prakse mnogobrojni lički nacionalni i parkovi prirode mogli potencijalno izgubiti svoje licencije.
Fenomen ličke pramenke
Pokazalo se da se od vune ličke pramenke, koja se do sada smatrala trećerazrednom vunom i od koje se nikad nije radio tekstil jer je suviše gruba i čvrsta, dobiva dušično organsko gnojivo visoke kvalitete s udjelom od 12,5% dušika – što do sada nitko nikad nije otkrio da postoji u prirodi. Usporedbe radi, “obično” stajsko gnojivo ima samo 3% dušika. Inače, dušik je jedna od najvažnijih vrijednosti koje pospješuju gnojenje. Uz značajan udio dušika, jednako je vrijedno spomenuti da u sastavu ovoga gnojiva ima 47% prirodnog ugljika te da su vuneni peleti hidroskopični – oni upijaju vodu iz okoline, zbog čega zemlja traži i do 25% manje vode kroz zalijevanje.
– Taj prirodni ugljik i prirodni dušik omogućavaju da naše gnojivo traje 180 dana jer je dušiku potrebno točno toliko vremena da se potpuno upije i da pritom nahrani zemlju. Ako se vuna ne sjecka na način na koji mi sjeckamo i pretvaramo u vunene pelete, ona se u zemlji neće razgraditi. Zapravo, ni naša se ne razgradi do kraja nego, kad prestane funkcija gnojenja, vraća se u stanje prašine i kao takva ustvari poveća volumen i zračnost zemlje, čime daje još jednu dodanu vrijednost zemlji – kaže Jerkov.
Jesu li vrijednosti ovog visokokvalitetnoga gnojiva produkt pasmine ili ispaše, Dragica tek treba utvrditi
Za početak, mora obraditi svu odbačenu vunu koju može sakupiti u Lici, a nakon toga proširiti istraživanje na vrlo sličnu, dalmatinsku pramenku, ali i ostale hrvatske autohtone vrste, koje uključuju cigaju, istarsku, cresku, rapsku, krčku i pašku ovcu te dubrovačku rudu.
Dodaje i kako je na početku svojih istraživanja pronašla slične inicijative u Turskoj, SAD-u, Rumunjskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, ali kad je analizirala uzorke njihovoga gnojiva, shvatila je da nitko od navedene konkurencije nema ovoliko značajne postotke dušika i ugljika kao lička pramenka.
Pozitivno je i to što su sve tvrtke za preradu ovčje vune u organsko gnojivo tek na početnoj razini razvoja, što Dragicu čini pionirkom u ovom području.
Budućnost je u zelenoj ekonomiji
Inače, Dragica Jerkov već 25 godina surađuje s talijanskom kompanijom Scavolini, čiji je predstavnik za područje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Poduzetništvo joj, dakle, nije strano, a dugogodišnje iskustvo koje je stekla sigurno joj je olakšalo početak ove nove poduzetničke priče.
“Ovaj biznis pokrenula sam u šestom desetljeću života, potpuno neovisno, obiteljskim novcem, jer istinski vjerujem u ovu priču i vjerujem da budućnost leži u zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Jedina razlika je što sam iz uloge trgovaca i posrednika prešla u proizvođača, što traži mnogo više posla i odgovornosti”, kaže Jerkov, koja je svoj proizvod brendirala kao organsko gnojivo Eko-Lika GREENnovation.
“Moram istaknuti da mi je u mojoj poduzetničkoj misiji značajno pomogla i RBA banka, koja je odmah prepoznala značenje ovog biznisa. Kad sam napravila poslovni plan, mnogi su mi savjetovali da odem s tim u RBA jer ta banka ima sluha za nove tehnologije te zeleno i digitalno poduzetništvo. Kad sam došla i kad sam im iznijela analizu hrvatskog, ali i svjetskog tržišta vezano za problem vunenog otpada, oni su se oduševili. Svidjelo im se i to što sam se usmjerila na najbrže rastuću granu poljoprivrede, a to je hobby poljoprivreda. To je zapravo za ljude koji žele proizvoditi vlastitu organsku hranu, za koju točno znaju što se sve nalazi u njoj. Zaključili su da je moj poslovni model održiv i odobrili su mi kredit”, kaže naša sugovornica.
Ekološka i topla poduzetnička priča
Iako su tek u testnoj proizvodnji, organsko gnojivo Eko-Lika GREENnovation dobilo je do sada sve moguće certifikate, patente, zaštitu intelektualnog vlasništva te zaštitu loga, ovce i imena na razini EU.
Posljednje postignuće koje im je potvrdilo da idu u dobrom smjeru zlatna je medalja s 20. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2022. u Zagrebu.
“Imam veliku podršku lokalne zajednice, politike i svih vezanih institucija da izguramo ovu priču, koja ne samo da mnogo znači u ekološkom smislu nego i za malog čovjeka. Želim da moji ovčari dobiju sredstva za tu ošišanu vunu, za što do sada nisu dobivali ništa i što im je predstavljalo značajan problem”, govori Dragica.
Osim kao gnojivo, ova vuna ima potencijalnu iskoristivost za vađenje lanolina i keratina – poznatih sastojaka koji imaju široku primjenu u medicini i kozmetici. Iako je ova praksa trenutno zabranjena u Europi jer se do sada vadila neekološkim putem, Jerkov je rekla da bi bila i više nego spremna u budućnosti se pozabaviti otkrivanjem ekoloških načina vađenja.
Pitamo se koje će sve još koristi ova inspirativna splitska poduzetnica pronaći u našim vunenim životinjama.
/Izvor: 24sata.hr/
