Nesudjelovanjem na izborima, Čović bi postao običan građanin
Govoreći za Radio Slobodna Europa (RSE) o aktualnom političkom trenutku u BiH, s osobitim naglaskom na pregovore o izmjeni izbornog zakonodavstva i o ovogodišnjim Općim izborima, Slavo Kukić, na profesor na Sveučilištu u Mostaru, izrazio je uvjerenje da Hrvati, ipak, neće bojkotirati njihovo održavanje.
“Bilo kakav Izborni zakon da bude, važeći ili izmijenjeni, Dragan Čović i HDZ BiH e izaći na izbore. Razloga za to je više. Prvo, Čović je floskulama o podređenom položaju Hrvata toliko homogenizirao svoje biračko tijelo da praktično ne mora ni voditi predizbornu kampanju. On ima i druge razloge sudjelovati na izborima. Pogledajmo što bi se desilo da ih bojkotira. To bi značilo gubitak dobrih plaća s državnih jasala za tisuće njegovih najbližih suradnika. Pet-šest tisuća najvjernijih HDZ-ovaca ostalo bi bez pozicija u različitim državnim institucijama, što bi otvorilo pitanje njihove dalje lojalnosti svome šefu. Jasno je da se Čović u takvu situaciju neće dovesti. S druge strane, on ima i osobnih razloga. Nesudjelovanjem na izborima, on postaje, da tako kažem, običan građanin. Ne bi imao imunitetsku zaštitu za ono što je činio prethodnih 20 godina, zbog čega se svugdje u svijetu završava na istom mjestu – u zatvoru. On se u takvu situaciju neće gurnuti jer je sudjelovanje u vrhu vlasti za njega jamstvo da je zaštićen od mogućeg pravnog progona. To je za njega najsigurnija pozicija, a može ju osigurati samo sudjelovanjem na izborima. Dakle, ne treba se brinuti što se HDZ-a i Čovića tiče. Oni malo puškaraju, šalju dimne signale, ali bojkota neće biti“, naveo je prof. Kukić.
On, nadalje, ukazuje i da osporavanje legitimnosti Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH od strane Milorada Dodika i Čovića ne može dovesti u pitanje održavanje izbora
“SIP je izabran po zakonu. Nema niti jedne stavke u zakonu koja bi legalnost njegova izbora mogla dovesti u pitanje. Osim toga, na strani SIP-a BiH su i Washington i Bruxelles, koji su stavili do znanja da će izbori biti održani, iz čega se može zaključiti da će se novac za SIP BiH osigurati iz drugih izvora ako ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda i kompanija budu ustrajali u blokadi“, obrazlaže sugovornik RSE prema čijoj je ocjeni Hrvatska doživjela neuspjeh zahtjevom za odgađanje izbora u BiH, ali je uspjela u Strateški kompas EU-a ubaciti odrednicu o konstitutivnim narodima.
“Iako ta odrednica ne znači ništa specijalno, ona je bila razlog slavljeničkim izjavama premijera Plenkovića i hrvatskog HDZ-a jer im je izravno miješanje u unutarnje stvari druge države urodilo plodom. Pri tom bih podsjetio da Hrvatska gotovo 20 godina raspravlja o potrebi da se njen izborni zakon mijenja, što nije bio razlog da se ne održava parlamentarne i lokalne izbore. Hrvatska će sigurno nastaviti s tom vrstom pritisaka, ali to može izazvati negativnu reakciju drugih članica Unije, jer je sve očitije da Hrvatska želi prema BiH imati poziciju neke vrste naredbodavca, nekog tko ima glavnu ulogu u određivanju pravaca bh. razvoja“, kaže prof. Kukić koji ne spori da je najava nove institucionalne i teritorijalne organizacije BiH, zapravo, dio koordiniranog djelovanja Čovića i Dodika.
