Neviđena politička i financijska blokada potresa BiH

Vlasti u BiH još nemaju rješenje za plaćanje arbitražne presude iz 2022. godine slovenskom ‘Viaductu’ Portorož od ukupno 110,1 milijuna KM – duga entiteta Republika Srpska zbog jednostranog ugovora 2015. godine o izgradnji hidroelektrane na rijeci Vrbas. 

Dok nema sumnje u sumnjive okolnosti cijelog slučaja, svakim danom odlaganja dug je viši za najmanje 9.000 eura. Svakim danom znači.

Međutim, i ovaj cijeli slučaj ima značajnu političku konotaciju koja političkoj krizi pridodaje i tešku financijsku krizu. I ponovno na relaciji Dodik-Čović-Trojka-oporbene stranke u RS-u kao mogući novi partneri, a što je sve manje izgledno.

I ponovno Izborni zakon oko kojeg se ne mogu usuglasiti, nemogućnost uhićenja Milorada Dodika zbog centralne tjeralice koju je za njim raspisao Sud BiH jer se nije odazivao na pozive Tužiteljstva na saslušanje zbog neustavnog djelovanja.

Grubo, a možda i ne, rečeno, vlasti RS-a ne samo da su prouzročile najveću političku kriza u BiH, već su odgovorne i za najveću financijsku krizu. Oba problema vlasti RS-a žele ispostaviti državi ili drugom entitetu, Federaciji.

Međutim, ono što se sada događa je svojevrsni politički apsurd: Zbog duga entiteta za kojeg je Čović rekao “Čuvajte Republiku Srpsku”, vjerojatno aludirajući na “prijevaru” nad bh Hrvatima nakon pristanka da se nekadašnja Herceg-Bosna “stopi” u zajedničku Federaciju BiH, što je izjava koja je odavno premašile granice viralnog, značajno pogađa upravo državne subjekte u kojima su na značajnim pozicijama članovi njegove obitelji.

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac Čovićev je zet, a dok u Središnjoj banci BiH u Mostaru zaposlena njegova kćer. Je li slučajnost da je blokirana upravo BHANSA, a zašto ne, primjerice Uprava za neizravno oporezivanje čije je sjedište u Banja Luci i čiji su prihodi od neizravnih poreza za jedanaest mjeseci 2024. godine iznosili 10 milijardi i 498 milijuna KM i veći su za 770 milijuna KM od prethodne godine?

Čović je osudio poteze Dodika, ali…

Nakon izricanja nepravomoćne, ali osuđujuće presude Suda BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Dodik je poduzeo kontroverzne političke poteze.

Vlasti RS-a, upravo na Dodikovu inicijativu, donijele su neustavne zakone o zabrani djelovanja Suda BiH, Tužiteljstva BiH, SIPA-e i VSTV-a na području RS-a. Upravo iz ovih razloga Tužiteljstvo BiH raspisalo je crvenu tjeralicu za Dodikom, Nenadom Stevandićem predsjedavajućim NSRS-a i Radovanom Viškovićem premijerom RS-a, zbog neodazivanja Tužiteljstvu na saslušanje zbog sumnji u neustavno djelovanje.

Uslijedili su Dodikovi i Stevandićevi “prekogranični preleti”, spominjali su se mađarski specijalci, Dodika sada čuvaju naoružani specijalci MUP-a RS-a, a on sam prijeti da će se, u slučaju pokušaja uhićenja “morati braniti”.

-Ne funkcioniraju institucije BiH, niti pravosuđa, niti sigurnosti, policijske i obavještajne zajednice itd. Za Srbiju je jasno, on je u Beogradu dočekan na najvišoj razini, ali bh vlasti očito nisu uradile svoj dio posla. Ne samo u ovom slučaju. Imali ste u istom problemu još nekoliko kolega koji su posljednjih 7-8 dana prelazile našu granicu s Republikom Srbijom, gdje su ostala otvorena pitanja kako, tko, po osnovu čega. To dovoljno govori kako danas funkcioniraju institucije BiH, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u središnjem Dnevniku 2 HTV-a, 26. ožujka, ocijenivši posljednje poteze predsjednika RS-a “pogrešnom politikom”.

Potom je odmjereni Čović na sastanku s partnerskim strankama Trojke u Mostaru kazao: “Svi koji ugroze mir i sigurnost su usijane glave koje moraju brinuti same za sebe”, nazvavši SNSD “prethodnim partnerom”.

On je rekao kako je posrijedi “ugroza ustavnog poretka”.

“I mi jednostavno moramo reagirati kroz institucije BiH i vratiti stvari tamo gdje im je mjesto. To znači da moraju sve institucije BiH funkcionirati. One nisu savršene, ja ih često prozivam zbog neučinkovitosti i u radu ili neradu, ali dok ne dobijemo kvalitetnije, moramo poštivati one koje danas imamo. Svaku odreda instituciju. I one koje se vežu za pravosuđe i sve druge. To je način.

Sredinom ožujka Čović je za portal Raport o Dodiku rekao: “Razgovarao sam s gospodinom Dodikom i vrlo jasno ukazao na opasnosti puta kojem se izlažemo. I da s tim treba stati. To, jednostavno, nije put koji mi možemo podržavati. Sve ono što danas izaziva učinke kod dijela žitelja BiH, osjećaj straha kod dijela žitelja, nije dobro…”

Iako su se mnogima učinile blage i nedovoljno oštre, one su bile jasan znak za njegovog dugogodišnje političkog partnera, ali i čovjeka kojeg je često nazivao prijateljem – predsjednika RS-a i vladajuće stranke NSRS, Milorada Dodika.

Dodik nježno zaprijetio Čoviću

Čini se kako su Čovićeve riječi Dodika vrlo razočarale. Posebno najava o traženju novih partnera u oporbenim strankama iz RS-a za rekonstrukciju vlasti, za što je rekao kako je “razočaran onime što HDZ radi”.

“Ovo što Dragan Čović pokušava uraditi je njegova stvar, neću ništa kazati. Nikada nisam očekivao da prati ono što mi radimo. Ali mi ne možemo prihvatiti ono što je nelegitimno”, rekao je Dodik, smatrajući kako su SDS, PDP i Lista za pravdu i red nelegitimni. Dodik se poslužio znakovitim riječju: legitimnost, što je Čoviću, koji inzistira na legitimnim predstavnicima Hrvata, bilo dovoljno upozorenje.

“Ako bude vidljivo – da Hrvati biraju hrvatskog člana Predsjedništva, SNSD će podržati to rješenje bez obzira gdje bio – pozicija ili oporba. Ali mora to biti vidljivo. Bez obzira što doživljavamo neugodnim ovo što HDZ sada radi, mi ćemo glasati jer se radi o hrvatskom narodu, a ne HDZ-u”, rekao je Dodik te dodao: “Mislim da je pogrešan njihov izbor da se opredijele za oporbu”.

Zanimljiva je bila i vrlo oštra objava Dodikove kćeri Gorice na društvenoj platformi X od kraja ožujka: “Dragan Čović obmanu Hrvata iz Bruxellesa provodi u djelo”.

”Franjo Tuđman je sve vrijeme rata lavirao između velikohrvatske i probosanske politike u BiH i stalno držao obje opcije otvorenim. Prva mu je bila srcu draža, a na drugu se prešaltavao pod utjecajem inopokrovitelja, te tako manipulirao Hrvatima u zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni i Posavini … pod pritiskom SAD i Njemačke pridobio da se Washingtonski sporazumom 18. ožujka 1994. odreknu Herceg-Bosne, obmanom da će zauzvrat dobiti konfederaciju bošnjačko-hrvatske federacije sa Hrvatskom. Naknadno su na štetu Hrvata u BiH neke odredbe sporazuma prešutno ukinute… Povijest se ponavlja, Plenković pod pritiskom Bruxellesa opet obmanjuje Hrvate u BiH, a Čović obmanu provodi u djelo”, napisala je kćer Milorada Dodika.

Nakon ovoga, slušamo nešto umjerenije izjave, a hrvatski premijer Andrej Plenković sa sastanka s predsjednikom HDZ-a u Mostaru potvrđuje kako Hrvatska neće uvesti sankcije Dodiku.

Podsjetimo, Hrvatska je uvela sankcije potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu zbog huškačkog jezika prema Hrvatskoj i Hrvatima. Iako Dodik, u svojim “naletima inspiracije” za Hrvatsku i Hrvate ima još zapaljivije izjave, premijer Plenković svoju tvrdnju pravda “susjedstvom”, kao da Srbija također nije susjed Hrvatske. Neosporno je kako je u formiranju takvog stava dijelom sudjelovao i sam Čović.

Dodatne poteškoće stvara nesuglasje oko Izbornog zakona na kojem insistira HDZ BiH, a čiji prijedlog, što je još jedna nelogičnost, podržava upravo SNSD, a ne Čovićevi partneri iz Trojke. Kompromis oko ovog zakona, a na koji bi, izgledno je, pristale i stranke oporbe iz RS-a, donio bi snažniji savez hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Federaciji. Ovako, svi zadržavaju „status quo“, a država po svim osnovama pada u sunovrat.

Što radi pravosuđe?

Reagiralo je i Tužiteljstvo BiH, doduše zasada dosta mlako, koje bi moralo tražiti odgovornost od aktera koji su RS, točnije državu BiH, bacili na koljena i ozbiljno ugrozili njenu financijsku stabilnost – blokirani su računi Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) u korist slovenske tvrtke. Izravno je ugroženo poslovanje četiri zračne luke u BiH, Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i Tuzli i prijeti obustava zračnog prometa u BiH, a BHANSA je snizila plaće zaposlenicima za više od 20 posto.

Ali, to nije sve. Općinski sud u Mostaru zaprimio je rješenje o zapljeni imovine Središnje banke BiH u (SBBiH) Mostaru, a na što su se žalili te postupak još uvijek nije okončan. Niti SBBiH, kao ni BHANSA nisu ni u jednom sudskom postupku u svezi s potraživanjem Viaducta. U svakoj drugoj uređenoj državi već bi ‘padale’ ostavke i pokretali se procesi. U BiH – ništa.

Samo traje političko prebacivanje loptica tko je odgovoran, tko bi trebao platiti dug. A svaki dan košta dodatnih 9.000 eura.

Izvor: Dnevni list