Obilježavamo Svjetski dan pčela, jednih od najvažnijih živih bića na Zemlji

Sve je započelo još u 18. stoljeću kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima koji je poticao njihov značaj u svijetu. Austrijska carica Marija Terezija primijetila je njegovu angažiranost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.

“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života”, poznata je izjava Alberta Einsteina koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi njihove dobrobiti, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.

Naime, pad populacije pčela u posljednje vrijeme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljude educiralo o njihovoj važnosti, 20. svibnja svake godine obilježava se njihov dan, Svjetski dan pčela.

Kako je sve započelo?

Sve je započelo još u 18. stoljeću kada je Slovenac Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik, a bio je i među prvim ljudima u svijetu koji je naglašavao njihov značaj. Austrijska carica Marija Terezija primijetila je njegovu angažiranost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.

Zahvaljujući njemu, pčelarastvo je danas vrlo njegovana tradicija u Sloveniji gdje se košnice mogu vidjeti načičkane na poljima, rubovima šuma, u vrtovima i na krovovima, a ta je zemlja i svjetska predvodnica u njihovu očuvanju.

Pčela se kao simbol radišnosti često nalazi na ulazima u banke i muzeje, a čak je otisnuta i na kovanici od 2 eura koju je Europska središnja banka izdala povodom prvog Svjetskog dana pčela 20. svibnja 2017. godine, na inicijativu Slovenije. Ovaj je datum izabran jer je to dan rođenja Antona Janše.

Zaštita pčela i meda

Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost jer su pčele najbrojniji oprašivači cvjetova. Bolesti životinja, intenzivna poljoprivreda, izlaganje kemikalijama te gubitak staništa i sve lošiji klimatski uvjeti prijetnja su njihovoj produktivnosti.

Pčelarstvo je prisutno u svim državama članicama Europske unije, s tim da se uvjeti proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse razlikuju od zemlje do zemlje. Unija je, nakon Kine, drugi po važnosti proizvođač meda u svijetu, no istovremeno je i neto uvoznik meda iz zemalja izvan svojih granica. Države članice EU s najvećom proizvodnjom meda (Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) uglavnom su smještene u južnom dijelu Europe, gdje su povoljniji klimatski uvjeti.

Europska Komisija u svojem je izvješću objavila kako će se za pčelarsku godinu 2020. – 2022. na nacionalne programe u Uniji potrošiti 240 milijuna EUR, što je 11 % više u odnosu na razdoblje 2017. – 2019.

EU nakon Kine drugi najveći proizvođač meda

U Europskoj uniji svake godine oko 600 tisuća pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250 tisuća tona meda.

Međutim, proizvodnja ne pokriva potražnju pa su tako u 2018. godini države članice EU-a uvezle 208.000 tona prirodnog meda iz zemalja izvan Unije, u vrijednosti od 452 milijuna eura.

U usporedbi sa svjetskom konkurencijom, europski pčelari imaju relativno visoke troškove proizvodnje, a ograničen izvoz je skuplji od uvezenog meda.

Jeste li znali?

Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi kukci. Jeste li znali da:

• Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
• Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
• Prosječna pčela proizvede oko jednu i pol žličicu meda u svom životu, a tokom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.
• Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi mogli prepoznati.
• Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
• Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje letove.

Izvor: Lucija Bencaric / Agroklub