Obilježena 27.obljetnica izlaska hrvatskih zarobljenika iz logora Armije BiH u Bugojnu i pokop nedavno eskshumiranih na Rostovu

Ostale novosti 19.03.2021. 12:36h Uredništvo

U Bugojnu je danas, 19. ožujka 2021. obilježena 27. obljetnica izlaska hrvatskih zarobljenika iz logora Armije BiH. U 10 sati na bugojanskom groblju Sultanovići upaljene su svijeće i položeni vijenci stradanja bugojanskih Hrvata, javlja centralna.ba

Današnjem polaganju vijenaca prisustvovale su udruge proistekle oz Domovinskog rata, predstavnici HNS-a i predsjednikom FBiH Marinkom Čavarom. Također su prisustvovali i predsvannici Vlade RH, ministar Grlić Radman, Zvonko Milas, te veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić kao i pripadnici MO BiH.

Ukopani posmrtni ostaci Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, dok će posmrtni ostaci Zorana Galića po želji obitelji, biti pokopani sutra u Mostaru.

-Vjerujemo da se klupko stravičnih zločina koje smo preživjeli u ratu konačno počinje odmotavati. S pronalaskom posmrtnih ostataka Zorana Galića, Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, četiri naša logoraša koji su nakon odvođenja u nepoznato ubijeni na posebno okrutan način, ruku vezanih žicom s metcima ispaljenim u potiljak, na vidjelo je konačno počela izlaziti godinama pomno skrivana istina o razmjerima etničkog čišćenja Bugojna od strane za nas tzv. Armije BiH. Rezultiralo je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvom 311 hrvatskih civila i vojnika te zatvaranjem u na desetine logora, oko dvije tisuće Hrvata kao i sustavnom pljačkom i uništavanjem imovine u vlasništvu Hrvata i katoličkih vjerskih objekata.

Logori Armije BiH za Hrvate u Bugojnu bili su poseban dio plana etničkog čišćenja. Nečovječno postupanje i mučenje za dobar dio zatočenika trajalo je punih osam mjeseci i trajalo je do razmjene koja se dogodila 19. ožujka 1994. godine. Oni koji su među zatočenim Hrvatima uživali najveći autoritet, a u pitanju su 23 Hrvata, odvodeni su u nepoznato u ljeto i jesen 1993. godine.

U 28 godina potrage rasvijetljena je sudbina njih osam, a posebno značajan je pronalazak četiri tijela proteklog ljeta na Rostovu koje ovog 19. ožujka konačno dostojno, u skladu s kršćanskom tradicijom, pokapamo. Uz njihove najbliže, pokopu su nazočili i brojni preživjeli logoraši koji će se istog dana prisjetiti svojeg drugog rođendana, godišnjice razmjene nakon višemjesečnih neviđenih tortura, poručili su iz koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 104. brigade Eugen Kvaternik HVO Bugojno.

Izvor: Centralna.ba

Konačno smiraj

Posmrtni ostatci Ante Markulja, Dragana Miličevića, Frane Jezičića i Zorana Galića pronađena su tijekom ljeta prošle godine na visoravni Rostovo između Bugojna i Novog Travnika. Tijekom rata na Rostovu je bila baza mudžahedina koji su se borili u redovima bošnjačke Armije BiH. Za tijelima ostalih nestalih bugojanskih Hrvata traga se do dana današnjega.

„Primite ovu zastavu u ime hrvatskoga naroda“, govorili su članovi bugojanskih braniteljskih udruga predajući zastave hrvatskoga naroda u BiH preživjelim članovima obitelji.

Obitelji sahranjenih danas su napokon pronašle svoj smiraj. No, mala je to utjeha Hrvatima Bugojna, posebno s obzirom na to da su oni koji moraju znati za sudbinu preostalih nestalih, poput ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića i ratnog gospodara života i smrti u Bugojnu Dževada Mlaće, danas ugledni članovi bošnjačkoga društva u BiH. Hrvati ih pak smatraju odgovornim za ratne zločine počinjene u Bugojnu, ili barem osobama koje moraju znati tko je zločine činio. Ta misao i danas je bila u pozadini sahrane na Katoličkom groblju Sultanoviću u Bugojnu.

„Danas je ovo jedno veliko olakšanje. Nakon 27 godina napokon smo ukopali svoje najbliže. Sve obitelji naših nestalih, odvedenih, čekaju ovakav dan. Žele osjetiti smiraj. Nakon 27 godina mi se danas opraštamo s našim najmilijima. Nakon 27 godina nalazimo svoj mir“, rekao je Goran Galić, sin Zorana Galića.

„Mi smo 27 godina istovremeno osjećali i nadu i očaj. Nadam se da će moj otac pronaći smiraj. Mi koji smo živi, kako bismo došli do konačno smiraja, nadamo se da će oni koji su odgovorni za zločine biti privedeni pravdi. Ovim putem apeliram na naše pravosuđe, ministarstvo pravde BiH, glavnu tužiteljicu, da naprave sve što je u njihovoj moći da oni koji su odgovorni za ove zločine i odgovaraju. Pri tom, kad kažem ‘odgovorni’, mislim u prvom redu na Dževada Mlaću i Selmu Cikotića“, dodao je.

Sada kad su pronađena tijela, ništa više ne sprječava pravosuđe da se zločini do kraja i rasvijetle.

Umrla od tuge

„Žalosna sam što su se toliko dugo tražila njihova tijela. Majka je nakon deset godina umrla od tuge i uvenula poput ruže koju danas spuštamo u bratov grob. Istovremeno puno mi je lakše jer mogu konačno pokopati svojega brata, dostojno kao pravog branitelja hrvatskog naroda što svi oni jesu. Želja mi da to što prije mogu učiniti i obitelji preostalih 15 nestalih, ali i da oni koji su naredili ovaj zločin za njega konačno odgovaraju“, kazala je nakon sahrane Ružica Guber, sestra Ante Markulja.

„Za mene je danas jako emotivan dan, ali i dan u kojem osjećam mir i smiraj jer nakon toliko godina pokopat ću jedinog brata“, izjavila je Branka Subašić koja je danas pokopala jedinog brata Dragana Miličeviča.

„Roditelji su otišli u grob a da nisu ovo doživjeli. Nadam se da će i druge obitelji uskoro imati priliku pokopati svoje nestale“, dodala je gospođa Subašić.

Miroslav Zelić proveo je u bugojanskim logorima punih osam mjeseci, a danas je predsjednik Općinskoga vijeća Bugojno. Nakon sahrane novinarima je rekao kako je današnji dan jako težak za sve Hrvate Bugojna.

„Ujedno je ovo i veliki dan jer znamo istinu kako su okončali naši nestali. Znamo da su bili zatočeni u logoru Stadion koji je bio pod nadzorom Armije BiH, znamo kako su ubijeni i molimo i pozivamo Tužiteljstvo BiH da procesuira počinitelje i nalogodavce. Nakon pronalaska tijela, svi su dokazi tu“, izjavio je Zelić.

Grlić Radman: Rasvijetliti zločine

Obilježavanju godišnjice nazočili su članovi obitelji, predstavnici udruga logoraša i drugih braniteljskih udruga, brojni Bugojanci, predstavnici vlasti, kao i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Dragan Čović te ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.

U obraćanju medijima nakon polaganja vijenaca na spomen-obilježju, ministar Grlić Radman pozvao je vlasti države BiH, koja želi prihvatiti europske vrijednosti i koja je na putu ka članstvu u NATO-u, da rasvijetli okolnosti počinjenog zločina.

Grlić Radman je izjavio kako su u počinjenim zločinima prekršene konvencije i humanitarno pravo, ali posebno važno je, kaže, nastaviti potragu za 15 nestalih osoba.

„Ako govorimo o pomirenju u Bugojnu kao multietničnoj sredini gdje su prije rata živjela sva tri naroda, potrebno je rasvijetliti sve događaje. Bez obzira gdje se zločin dogodio u Bugojnu ili negdje drugdje, mi svaki zločin osuđujemo“, rekao je Grlić Radman.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je kako je Bugojno slika prostora u kojem se živi ne danas nego posljednjih 30 godina i to bi trebala biti poruka svima koji kažu da su domoljubi, patriote i da je ovo naša domovina.

„Nezamislivo je da još uvijek imamo ljude koji šute o zločinima koje nismo u stanju procesuirati do kraja, a ono što je najgore je da nisu u stanju barem otkriti podatke gdje su ostaci naših najmilijih za koje se danas molimo i pokopat ćemo barem ona tijela koja smo uspjeli naći“, izjavio je Čović.

Dok tri naroda u Bosni i Hercegovini to pitanje ne riješe između sebe, naglasio je, teško će se moći govoriti da je BiH uređena država, da ima perspektivu i euroatlantsku budućnost zbog čega je pozvao institucije da urade svoj dio posla, ali i one koji nešto znaju o počinjenom zločinu da to kažu kako bi ih obitelji u miru pokopale.