ODLJEV STANOVNIŠTVA: Njemačka objavila koliko im se Hrvata doselilo u 2016. i 2017. godini

Koliko se može zaključiti iz podataka koje je objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova, 2016. i 2017. u Njemačku je otišlo 110.526 ljudi, a 49.696 se iz nje iselilo

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna, pokazuju podaci njemačkog Saveznog ureda za migracije.

Njemački ured za migracije i izbjeglice (BAMF) objavio je u srijedu Migracijsko izvješće za 2016. i 2017. iz kojeg proizlazi da je u ove dvije godine iz Hrvatske u Njemačku doselilo 110.526 hrvatskih državljana, pri čemu je 2017. po prvi put zabilježen manji broj iseljenih u odnosu na godinu ranije.

Godine 2016. u Njemačku je doselilo 57.476 hrvatskih državljana, a 2017. njih 53.050. Time je 2017. godine po prvi put od 2006. broj hrvatskih državljana koji su doselili u Njemačku pao u usporedbi s godinom ranije. Godine 2006. u Njemačku su doselila 8543 hrvatska državljana i od tada taj broj raste iz godine u godinu, a posebno se povećao 2013., kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju i kada je iznosio 25.200.

Broj državljana RH koji iseljavaju u Njemačku još jednom je naglo povećan 2015., kada je Njemačka ukinula sve prepreke u pristupu svom tržištu rada za hrvatske državljane i kada je taj broj iznosio 57.412.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa do kraja 2017. u Njemačku je iselilo ukupno 189.633 hrvatska državljana. Statistike za 2018. još nisu objavljene. Od ulaska Hrvatske u EU naglo se povećao i broj hrvatskih državljana koji su primili i njemačko državljanstvo, što se može objasniti činjenicom da Njemačka za građane EU-a dopušta dvojno državljanstvo.

Godine 2017. je 2.896 građana Hrvatske primilo i njemačko državljanstvo, pri čemu je njih 100 posto zadržalo i hrvatsko državljanstvo.  Od zemalja Europske unije po broju useljenih Hrvatska se 2017. nalazila na četvrtom mjestu iza Rumunjske, Poljske i Bugarske.

Stvarna slika može biti samo gora

Podaci BamF-a bi implicirali da su se u 2016. i 2017. godini iz Njemačke u Hrvatsku vratilo 49.696 osoba, no to treba uzeti s dozom rezerve jer podaci tek bilježe građane Hrvatske koji su otišli iz Njemačke.

Dakle, lako moguće da je među njima značajan broj onih koji su primjerice produžili za Irsku, ili pak onih koji su se samo privremeno vratili u Hrvatsku da bi već iduće godine sreću ponovo potražili u inozemstvu.

Pao broj tražitelja azila

Broj novih tražitelja azila u Njemačkoj pao je tijekom 2018. za 16,5 posto u odnosu na godinu ranije, dijelom i stoga što većina migranata koji dolaze u Europu ulaze preko Španjolske, izjavio je u srijedu ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

Prošle je godine podneseno ukupno 185.853 zahtjeva za azilom, što je 16 posto manje nego godinu ranije, kada je taj broj iznosio 222.683 zahtjeva, naveo je Seehofer objavljujući u Berlinu nove podatke zajedno s čelnikom Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) Hans-Eckardom Sommerom.

Po Seehoferovim riječima, ova je brojka smanjena dijelom i stoga što je trenutačno najpopularnija ruta kojom migranti ulaze u Europu Španjolska. Ministar unutarnjih poslova istaknuo je također kako se Njemačka “nosila s priljevom migranata nevjerojatno dobro”.

Ruta preko Mediterana

Broj ljudi koji su se 2018. preko Mediterana domogli Španjolske udvostručio se drugu godinu zaredom te je u toj skupini zabilježeno 57.000 ljudi, čime je ovo postala “najaktivnija migrantska ruta ka Europi”, priopćio je Frontex.

Prema podacima objavljenim u srijedu, jedna od petero osoba koje su 2018. registrirane kao tražitelji azila u Njemačkoj zapravo su bebe koje su rođene u toj zemlji u manje od posljednjih godinu dana.

Dolazak novih tražitelja azila u Njemačku tema je koja je na vrhu vladine agende još od 2015., kada je kancelarka Angela Merkel objavila politiku otvorenih vrata prema migrantima, što je dovelo do stotina tisuća zahtjeva za azilom u toj zemlji.