Osnivanje uzdolske župe

Rama 12.08.2018. 09:30h Uredništvo

Kad je Omer‑paša Latas slomio begovski zulum u Bosni i dao kršćanima nešto više slobode, fratri su osnovali župu na Uzdolu 1856. godine i pripojili joj sela Dobrošu, Donju Vast, Kranjčiće, Ošljane, Ljubunce, ŠćipeBPaiće, Lug, Smrčevice i Duge. J. Vladić izvodi ime sela Duga od begova Dugalića koji su se prvotno, od 1552. godine, zvali Dugali, što bi moglo značiti da nisu domoroci nego doseljenici – Osmanlije. Kasnije su begovi svome prezimenu dodali ć i tako se podomaćili. Jedan Dugali, Malkud beg, bio je bosanski vezir. Izdanak ove obitelji, Avdi‑beg, krivac je umorstva fra Lovre Karaule 20. srpnja 1875. godine u Žiroviću kraj Livna.^[1] Prvi župnik na Uzdolu bio je fra Pavao Vukadin iz Duvna. On je uz pomoć fojničkog samostana i vjernika novoosnovane župe odmah napravio župni stan s pet soba, a 1859. godine sagradio je crkvu, jedinu u ramskom kraju. Kako je Omer paša još bio na vlasti, fra Pavao nije imao većih poteškoća u gradnji, iako je morao podmićivati prozorskog kadiju i muselima, jer je to bio onodobni običaj.

Franjevci su župu Uzdol predali nadbiskupu Stadleru 1907. godine.

Kad je Stadler propisao da se mora propovijedati po strogo određenom uzorku, kao propovijedi fra Jeronima Filipovića, župnici ramske dekanije pismeno priopćavaju 19. siječnja 1892. godine da nije razborito strogo se pridržavati uzorka, pogotovo ne učiti napamet predložak. Oni su u korizmeno doba željeli imati tematske propovijedi.

Popis župnika

Fra Nikola Krilić (1856.)

Fra Anto Palinić

Fra Ivan Đebić Marušić

Fra Pavao Vračević

Fra Augustin Tadić

Fra Stjipo Martić

Fra Franjo Majdandžić

Fra Stjipo Krešić

Fra Anto Ravlić

Fra Stjepan Hadrović

Fra Marko Majurić