Otrovno sjeme kukolja nikada ne smije završiti u stočnoj hrani, niti se mljeti sa žitaricama
Kukolj je, zapravo, jedna od najopasnijih vrsta korova koja se najčešće javlja u žitaricama
Poznati izraz “U svakom žitu ima kukolja” citat je iz Biblije i metafora dobra i zla. Koristi se kada želimo reći da čak i u nečemu dobrom postoji nešto loše, pokvareno, štetno.
Korov (Agrostemma githago) je, zapravo, jedna od najopasnijih vrsta korova koja se često javlja na poljima. Osim što zauzima životni prostor, vodu i hranjive tvari za uzgojene usjeve, ovaj segetalni korov koji se tijekom dužega vremena izdiferencirao u biljku prilagođenu agrotehnici i mikroklimi koju usjev stvara na svome staništu je i otrovan, jer sadrži saponine gitagin i agrostemin. Spomenute otrovne tvari nalaze se u cijeloj biljci, ali najveća koncentracija je u sjemenkama. Međutim, problem nastaje kada se te tvari nađu u brašnu i stočnoj hrani, što je čini otrovnom za ljude i životinje.
Kod ljudi uzrokuje mučninu, povraćanje, proljev, malaksalost i vrtoglavicu, a kod životinja slab apetit, probavne probleme te pad kondicije i proizvodnje. Zato sjeme korova nikada ne smije završiti u stočnoj hrani, niti se smije mljeti zajedno sa žitaricama, jer može dovesti čak i do smrti.
S druge strane, neke studije su pokazale da kukolj ima alelopatski učinak na usjev pšenice i to pozitivan, budući da sadrži određene tvari koje potiču klijanje sjemenki pšenice. Agrostemin djeluje kao biostimulator rasta i sastoji se od kompleksa biljnih hormona: auksina, citokinina i giberelina. Ovo je jedan od rijetkih korova koji je na neki način i otrovan i koristan.
Kada ga suzbiti?
Korijenov sustav kukolja je vretenastog oblika, a stabljika je uspravna, dlakava i može narasti do jednog metra visine. Listovi su izduženi i također dlakavi, a cvijet je atraktivan i uočljiv. Ima nježno ljubičasto-ružičaste latice s tamnim točkastim prugama koje vode prema sredini. Zanimljivo je da se fenofaza cvjetanja i plodonošenja podudara s fazama razvoja ozimih strnih žitarica. Zbog toga je izuzetno važno prilikom sjetve koristiti čisto i deklarirano sjeme.
Kada je riječ o suzbijanju ove korovne vrste, često se koriste herbicidi za širokolisne korove u strnim žitaricama. Riječ je o pripravcima koji sadrže dvije aktivne tvari: jodosulfuron-metil-natrij i amidosulfuron.
Važno je naglasiti da je poželjnije primijeniti ga kada je korov u fazi pupanja zbog same učinkovitosti pripravka. Ali što ako su ranije mjere suzbijanja propuštene, a žišci su jako prisutni u fazi klasanja?
U ovom slučaju primjena herbicida nije moguća, jer će u suprotnom doći do fitotoksičnosti i značajne štete na uzgojenoj kulturi. Međutim, ako površina nije velika, korov se može uništiti i mehanički, čupanjem, prije nego što sjeme sazrije. Nije preporučljivo ostavljati iščupane biljke na parceli, već ih odvesti što dalje i uništiti ili spaliti.
Očistite kombajn poslije žetve
Ako je, međutim, korov velik i mehaničko uklanjanje nije moguće, treba označiti mjesta gdje ga ima najviše i taj dio kasnije posebno požnjeti. Nakon žetve izuzetno je važno dobro očistiti kombajn kako se sjeme kukolja ne bi prenijelo na druge parcele.
Između ostalog, potrebno je nakon žetve poduzeti cijeli niz agrotehničkih mjera kako bi se ovaj opasni korov potpuno suzbio.
Koji korovi rastu u soji i suncokretu? Evo kada i kako ih suzbiti
Plitka obrada nakon žetve potaknut će klijanje sjemena ostavljenog na polju. Nakon što izniknu, mlade biljke kukolja mogu se uništiti obradom tla ili primjenom totalnog herbicida. Ne preporučuje se sijati strne žitarice sljedeće godine, već okopavine, poput kukuruza ili suncokreta.
Najvažnije je koristiti čisto i deklarirano sjeme, te pravovremeno primijeniti registrirane herbicide i poštivati karencu danog pripravka. Poljoprivrednim proizvođačima se savjetuje redovito obilazak usjeva kako bi mogli adekvatno reagirati ako postoje problemi s korovom, bolestima i štetnicima.
