Plenković u BiH

SARAJEVO, 28. listopada(FENA) – Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je nakon sastanka s delegacijom Vlade Republike Hrvatske, koju je predvodio predsjednik Vlade Andrej Plenković, izjavio novinarima da je Hrvatska već dugi niz godina unutar pet najvažijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine i unutar pet najvažnijih investitora u BiH, što vrlo jasno definira naše odnose na nivou ekonomske saradnje.

– Naši razgovori su upravo i bili vezani za ta dva ključna segmenta. To je dalji evropski put BiH i ekonomski razvoj i saradnja s našim prvim susjedima, odnosno s Hrvatskom i sa čitavom EU – kazao je Zvizdić, dodajući da je Hrvatska uistinu bila vrlo konstruktivan zagovarač evropskog puta BiH.

Istaknuo je da ne postoji nijedna faza na evropskom putu BiH, a da kao velikog prijatelja, kao najveću podršku nismo imali Republiku Hrvatsku i predstavnike Vlade Republike Hrvatske, pogotovo one koji su djelovali u evropskim institucijama.

– Naš najvažniji vanjskopolitički cilj ostaje Evropska unija, a očekujemo da ćemo i dalje imati punu, snažnu, nedvosmislenu podršku Hrvatske na tom putu – istaknuo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Po njegovim riječima, dogovoreno je da će u najskorije  vrijeme, najvjerovatnije do kraja godine, biti održana zajednička sjednica   Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske na kojoj će se naći brojna pitanja koja su izuzetno važna za međusobne odnose i za dalju nadgradnju dobrosusjedskih odnosa.

– Danas u posjeti imamo iskrene prijatelje koji zaista i žele i mogu pomoći BiH, prije svega na putu evroatlantskih integracija i one koje jasno razumiju da je naša budućnost ovdje zajednička, da su naši ciljevi praktično isti, to je članstvo u EU i u konačnici u NATO-u. Niko se ne može razvijati sam, to ćemo uraditi zajedno kroz brojne infrastrukturne, ekonomske, društvene, sportske, kulturne, političke i sve druge projekte i odnose – kazao je Zvizdić.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je ukazao da, činjenica da je nova hrvatska Vlada na dužnosti osam dana i da su osmog dana u Sarajevu, potvrda  izbornog obećanja da će BiH za Republiku Hrvatsku biti vanjskopolitički prioritet broj jedan.

– To govorim s punom odgovornošću i s uvjerenjem da će, ne samo Vlada već i sve druge institucije Republike Hrvatske nastaviti s angažiranom potporom Bosni i Hercegovini kada je riječ o funkcioniranju i stabilnosti zemlje, a osobito kada je riječ o njenom europskom putu – istaknuo je Plenković.

Dodao je da su došli kao prijatelji s ambicijom da u vremenu koje je pred nama „ostvarimo i stabilnu i partnersku političku suradnju, napredak u gospodarskoj suradnji“.

– Pokušat ćemo riješiti niz pitanja koja su ostala već godinama između dvije zemlje. Zato želimo da konkretna sjednica vlade bude referentna u smislu dogovora o budućoj suradnji, a dijelom i rješavanja nekih problema koji su bili kroz protekle godine. Isto tako, da pomognemo europski i euroatlantski put – kazao je predsjednik Vlade Hrvatske, dodajući da je praktički spreman tekst sporazuma o suradnji na evropskim pitanjima.

Naveo je da kada BiH dobije upitnik, pokušat će svoje eksperte staviti u funkciju da budu od pomoći i „da se odgovori koje će Vijeće ministara BiH i sve druge institucije pripremati  budu što kvalitetniji i pridonesu onome što je najbitnije, a to je pozitivno mišljenje Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH, a sukladno tome i davanje statusa kandidata“.

Istaknuo je da će, kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, poseban interes i brigu uvijek iskazivati i za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih koji žive u BiH, osobito Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

– U tom pogledu, aktivnosti koje hrvatska Vlada radi i kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske i na druge načine, jeste doprinos i njihovom boljitku i stabilnosti BiH. To radimo transparentno i u dogovoru te s vrlo jasno određenim ciljevima – istakao je Plenković.

On je, odgovarajući na pitanje u vezi s eventualnim promjenama Izbornog zakona BiH, ocijenio da je Izborni zakon jedna od ključnih političkih tema za BiH.

– S velikim interesom smo pratili pripreme za lokalne izbore. Vidjeli smo da se nije došlo do rješenja koje bi konačno omogućilo održavanje izbora u Mostaru – rekao je Plenković, dodajući da je glede incidenata koji su se dogodili u Stocu, njihov interes da se riješe sve činjenice koje se odnose na taj slučaj i kada se steknu uvjeti da se ponovno organiziraju izbori u Stocu.

Naglasio je da je donošenje izbornog zakona, kao i svih drugih zakonskih propisa, prije svega stvar BiH, njenih političkih stranaka, njenih institucija.

– Mi smo tu da pomognemo procese, da eventualno ukažemo na određene elemente koji nam se čine nedovoljno dobro definiranim ili uređenim, ali u tom pogledu odgovornost je prije svega na našim kolegama i prijateljima – smatra Plenković.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je rekao da se pojavila dobra ideja da se 2018. spoje lokalni i opći izbori, dodajući da se BiH sve vrijeme nalazi u jednoj vrsti predizborne kampanje, a ona uvijek sa sobom nosi bespotrebne tenzije i konflikte.

Govoreći o lokalnim izborima i situaciji u Stocu, Zvizdić je naglasio da to mora ostati prije svega i isključivo unutrašnje pitanje BiH, pitanje institucija, zakona i procedura koje su definirane našim zakonima.

Plenković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, ponovio da je Hrvatska prijatelj BiH i da će nova hrvatska Vlada biti angažirani partner u rješavanju svih pitanja koja su i na evropskoj agendi BiH, pa i na atlanskoj agendi BiH,“ukoliko postoji snažna politička volja da se ide korak dalje prema Akcijskom planu za članstvo u okviru NATO-a, pomoći ćemo i tu“.

– Mi pristupamo Bosni i Hercegovini kao partner. Uz europsku agendu, uz gospodarski razvoj i ključna politička, ustavnopravna pitanja u jednom trenutku moraju doći na dnevni red – kazao je Plenković, naglašavajući da je sigurno „da rješenja koja će u budućnosti definirati i ustroj i odnose između naroda i prava svih građana u BiH trebaju doći iz BiH“.

Mi smo tu, dodao je on, da pomognemo.

– Želimo da Hrvati budu konstitutivan narod i to ravnopravan konstitutivan narod. U prošlosti  je bilo situacija kada to nije baš bilo tako očito. O modelima unutarnjeg ustrojstva BiH, najvažnije je postići konsenzus i političkih stranaka i institucija. I Hrvatska i drugi akteri u međunarodnoj zajednici tu mogu biti više pomagači, a ne kreatori  – istakao je Plenković.

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) “Napredak” u Sarajevu Franjo Topić kazao je da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, prilikom današnje posjete ovom kulturnom društvu, obećao veću podršku za “Napredak”, kao i za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru s Plenkovićem, predsjednik “Napretka” ga je informirao o njihovim rezultatima rada, tako da je sada, kako je rekao Topić, hrvatski premijer dobio veći uvid u rad Društva te njegov značaj i ulogu.

– “Napredak” ne promiče samo kulturu Hrvata u BiH, nego i kulturu iz Hrvatske – istakao je Topić, dodajući da, osim 16 podružnica koje imaju u Hrvatskoj, “Napretkova” središnjica i podružnice dovode brojne zborove, orkestre i autore iz Hrvatske u BiH.

Tako da, naglasio je, “Napredak” riječju i djelom predstavlja hrvatski narod iz obje zemlje.

Također, dodao je Topić, ovo kulturno društvo pomaže da bosanskohercegovački građani, mediji i međunarodna zajednica “gledaju ljepše” cijeli hrvatski narod i Republiku Hrvatsku.

– “Napredak” ima, za mnoge, sa strane gledano, teško shvatljiv ugled i veliku medijsku promociju u BiH, a bilo bi dobro kada bi imao i bolji medijski tretman u Hrvatskoj – kazao je predsjednik “Napretka” u razgovoru sa hrvatskim premijerom.

Topić je ovom prilikom zamolio Plenkovića za bolji tretman “Napretka” u Hrvatskoj, ali i bolji tretman od hrvatske vlasti u BiH, što je predsjednik Vlade Hrvatske i obećao.

– Ponekad netko gleda “Napredak” kao folklornu skupinu, a ne kao 64 podružnice od kojih neke rade više nego državne institucije. “Napredak” je na ponos svim Hrvatima – naglasio je predsjednik ovog kulturnog društva.

Plenković, kojem je ovo prvi službeni put kao premijera Hrvatske, prije sastanka s predsjednikom “Napretka” prošetao je užim centrom Sarajeva u društvu svojih saradnika i bh. zvaničnika, između ostalih, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića.

Nakon Sarajeva predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, zajedno s brojnim timom suradnika i ministara u Vladi, posjetio je danas Kiseljak.

Plenković se u Kiseljaku sastao s dužnosnicima ove srednjobosanske općine kao i hrvatskim predstavnicima u vlasti Srednjobosanske županije. Domaćini u Kiseljaku su mu bili načelnik općine Mladen Mišurić Ramljaka, predsjedatelj Sabora SBŽ Josip Kvasina te ministar zdravstva i predsjednik ŽO HDZ BiH SBŽ Nikola Grubešić. Na sastanku se razgovaralo  o položaju Hrvata u središnjoj Bosni te projektima Ureda za pomoć Hrvatima izvan RH koji se realiziraju na ovom području.

-Posjetom Kiseljaku željeli smo poslati jednu političku poruku o položaju Hrvata u središnjoj Bosni koja će konretizirati kroz projekte Ureda za pomoć Hrvatima izvan RH. Kako nas je izvjestio predstojnik Ureda Zvonko Milas takvih projekata ovdje već ima, a ako govorimo konretno o Kiseljaku, posebno me raduje činjenica da Vlada RH sufinancira gradnju Doma za stare i nemoćne kojeg gradi Caritas Vrhbosanske nadbiskupije. Raduju me i drugi brojni projekti koji se realiziraju u ovoj općini, posebno oni za djecu i mlade – izjavio je hrvatski premijer.

Na posjetu Kiseljaku zahvalio mu se načelnik Mišurić Ramljak.

-Upoznao sam hrvatskog premijera sa stanjem u Kiseljaku i projektima koje su i tijeku i koje planiramo realizirati – izjavio je Mišurić Ramljak.

Uz hrvatske političke dužnosnika hrvatskog premijera pozdravili su i brojni Kiseljačani koji su ga ispratili pljeskom ispred zgrade općine u kojoj je održan sastanak. Plenković je prvi hrvatski premijer koji je posjetio Kiseljak. Tako je ispunio obećanje iz kampanje za Europski parlament od prije tri godine kada je također boravio u Kiseljaku. Nakon Kiseljaka, hrvatski premijer je sa suradnicima otputovao u Mostar gdje završava njegov dvodnevni posjet BiH, prvi vanjskopolitički nakon što je imenovan premijerom.