Poražavajuće: 68.000 građana napustilo BiH, u migraciji blizu 100.000 ljudi!
Oko 68.000 građana BiH napustilo je državu u proteklom periodu, dok je njih oko 100.000 u konstantnoj migraciji.
Do ovih podataka došla je Unija za održivi povratak u BiH u okviru svog istraživanja koje se odnose na prostor sjeverozapadne, sjeveroistočne i dijela jugoistočne Bosne.
„Područja Zvornika, Vlasenica, Bratunac, Kalesija, dio Goraždanske regije prema Ustikotlini i prema Foči napustilo je oko 68000 građana BiH“, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije, za BUKU.
Ona kaže da je prvobitna namjena njihovog projekta bila mapiranje najugroženijih obitelji po pitanju rekonstrukcije stambenih i nestambenih jedinica, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva, ali da su tijekom istraživanja došli do ovih frapantnih brojki koje su ih veoma zabrinule. Ona je podsjetila da su u njihovom radu obuhvaćene 52 općine u BiH.
Ističe da su podatke dobijali od mjesnih zajednica (njih ukupno 985), brojnih institucija, vjerskih zajednica, zatim osnovnih i srednjih škola jer djeca odlaze zajedno sa svojim roditeljima te manji broj od nevladinih organizacija.
„Ovo su informacije koje su potvrđene od ovog nezanemarivog broja institucija, to su njihovi izvori i to je veoma ozbiljna brojka“, ističe Zukićeva.
Posebno zabrinjavajuće brojke dolaze iz Kantona 10.
„Iz Livna je otišlo preko 2500 ljudi, iz Kupresa preko 1000 ljudi, iz Bosanskog Grahova takođe, iz Glamoča, Tomislavgrada, Drvara. Riječ je samo o povratnicima i raseljenim licima“, kaže Predsjednica Unije.
U Uniji su pokušali da razvrstaju domaće stanovništvo koje odlazi iz tih gradova, a koje se nije raseljavalo tijekom rata pa su tako došli i do podataka za veće gradove, iz kojih odlaze prvenstveno mladi – od Mostara, Stoca, Čapljine, Prozora, Trebinja. Također u SB Kantonu, Bugojno, Travnik, Jajce, Sanski Most, Bihać, Ključ – „to su sve gradovi iz kojih odlazi naša mladost“ – kaže naša sugovornica.
Zukić ističe posebne primjere odlaska iz Kantona 10, iz kojih odlaze čitave porodice.
Najmasovniji razlog odlaska jeste nedostatak uvijeta za život, posebno povratnika koji nemaju zagarantirano zdravstvo, a stanje u obrazovanju je jako loše. Zapošljavanje je trebalo biti apsolutni prioritet.
„Mi smo pokušali uporediti urbana i ruralna područja. Zašto ljudi odlaze iz gradova kao što su Livno, Grahovo, Drvar? Zašto ljudi odlaze iz Zvornika?“, pita se naša sugovornica.
„Ovdje ne možemo govoriti samo i isključivo o Bošnjacima, ili Hrvatima, Srbima ili Romima – ljudi nam odlaze iz Bosne i Hercegovine“, kategorična je Zukićeva.
Svaka prilika se koristi da mladi napuste ove prostore.
Mirhunisa Zukić kaže da, kada je riječ o njihovoj brojki od 68 000 ljudi koji su napustili BiH tokom 2012, 2013 i 2014. godine, a riječ je o sjeverozapadnoj Bosni, cifra je daleko veća. „Blizu 100. 000 ljudi je u migraciji.", tvrdi ona.
„Mi kao nevladina organizacija želimo promijeniti razmišljanja i svijest ljudi – da odlazak iz zemlje, koji oni smatraju kao nešto normalno, to ustvari nije. Odgovori ljudi na pitanja o odlasku njihovih sugrađana su bili veoma pesimistični i pomalo morbidni. To želimo promijeniti“, kaže u izjavi za BUKU Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.
Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih Kult kaže, kada je riječ o odlasku ljudi iz naše zemlje, da je 2014. godina bila posebno burna. Iz perspektive običnog čovjeka, društveni porazi redali su se jedan za drugim i polako je nestajalo nade za novim početkom. Bez nade u bolju budućnost, bez posla i novca, okruženi nepravdom i sve gorim javnim uslugama, ljudi vide izlaze iz krize na graničnim prelazima.
„Nekada imam osjećaj da postoji neka tajna politička agenda koja ima za cilj da mlado i obrazovano stanovništvo napusti zemlju jer tada otupljuje oštrica kritike i odlučnog građanskog zahtjeva, tada slabi kritička misao i ostaje masa kojom je lakše manipulirati. Ne znam kako drugačije objasniti nezainteresiranost vlasti za problem odljeva stanovništva. Bez obrazovanog stanovništva, bez kvalitetnog mladog kadra, većina ključnih reformi je nezamisliva. Osvrnimo se samo na pitanje zapošljavanja. Tko će pokretati nove biznise, tko će dočekati investitore, tko će popunjavati nova radna mjesta čija se otvaranja najavljuju? Privredni sektor već muku muči s nedostatkom kvalificiranog kadra, čak i za ne tako zahtjevna zanimanja, najpoželjnija radna snaga nam odlazi iz zemlje“, ističe za BUKU Pobrić.
Situacija s odlaskom ljudi iz ove zemlje više je nego alarmantna. O ovom svjedoče gore navedeni podaci. Privredni sektor se sve glasnije žali da im ogroman problem pričinjava nedostatak kvalificiranog kadra te da im to značajno usporava razvoj. IT sektor, koji se smatra vrlo perspektivnom granom privrede za BiH, suočava se s problemom pokušaja zadržavanja mladih programera u BiH. Prijeti kolaps zdravstvenog sustava, medicinski kadar u velikom broju odlazi. Treba spomenuti i socijalnu sliku koja se stvara odlaskom najboljih i najkonkurentnijih članova naše zajednice. Trebamo dobro razmisliti o tome tko nam odlazi, a tko nam ostaje u zemlji.
