Poslije Dragana opet “dobročinitelj” Dragan
Dragan Čović peti put je izabran za predsjednia HDZ BiH i ovo je njegov četvrta kandidatura bez protukandidata na tu dužnost. Čović je predsjednik HDZ BiH od 2005. godine i ovo mu je peti mandat. Izuzev te godine, kada je po prvi put postao predsjednikom, tada je i jedini put imao protukandidata – dr. Božu Ljubića koji je zajedno s nekolicijom smatrao da je pokraden. Tako je nastala nova stranka HDZ 1990 čiji je prvi predsjenik bio Ljubić. Danas je on ponovno u HDZ-u BiH i predsjednik je Glavnog vijeća HNS-a, a HDZ 1990, nakon pokušaja izgradnje pluralizma u hrvatskompolitičkom korpusu i djelovanja u samostalnim ‘vodama’, danas veže partnerski sporazum o suradnji.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kojeg je Predsjedništvo stranke ponovno jednoglasno podržalo za predsjednika HDZ-a BiH i u idućem mandatu, poručio je u subotu u Mostaru kako će se te stranka i dalje zalagati za jednakopravnost svih konstruktivnih naroda u BiH, “sprječavanje bilo kakve neodgovorne politike koje smo imali u pretekom razdoblju i koja je stvorila nepovjerenje među tri naroda u BiH”, te europsku perspektivu zemlje.
Dodao je kako će s izbornog i izvještajnog Sabora HDZ-a BiH ta stranka svim prijateljima u BiH pokazati pruženu ruku zajedništva, izvješćuje FENA.
“Pred nama je puno iskušenja, izazova i zadatka, no uvjeren sam da imamo snažno stranačko vodstvo koje će se i danas ponovno izabrati i koje će moći odgovoriti na te izazove”, kazao je Čović u izjavi za medije uoči održavanja spomenutog sabora. Po njegovom mišljenju, najveći izazovi pred strankom su ostvarivanje potpune jednakopravnost Hrvata u BiH i stvaranje funkcionalne i europske zemlje. Napomenuo je i kako europska perspektiva zemlje za HDZ BiH nema alternativu. Istovremeno je izrazio zadovoljstvo što na Saboru prisustvuje i predsjednik HDZ-a RH i hrvatski premijer Andrej Plenković, zbog čijeg je utjecaja, kao i utjecaja Hrvatske, kako je kazao, BiH uspjela predati zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da je sa stranačkim izaslanstvom došao na Sabor kako bi pružio snažnu potporu sestrinskoj stranci s kojom sustavno surađuje i koju podupire u ciljevima i vrijednostima koje zastupa.
“Posebno je važno da podržimo europsku orijentaciju cijele BiH. Znamo da HDZ BiH u tome ima prominentnu ulogu i da je Čović, u vremenu kada je obnašao dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, podnio zahtjev za članstvo BiH u EU”, kazao je Plenković.
Ponovio je još jednom da Hrvatska snažno podupire europski put BiH i da će to činiti i dalje. Ocijenio je kako to dokazuje i lista HDZ-a za Europski parlament na kojoj se nalazi i Željana Zovko.
“Mislim da se Željana Zovko koja je naslijedila mandat koji sam ja imao u Europskom parlamentu pokazala sjajnom i za interese i Hrvatske i BiH, a osobito za jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH”, kazao je Plenković. Ustvrdio je kako je poruka cijeloj BiH poruka prijateljstva i europske perspektive zemlje i da na tom tragu očekuje da se novo vodstvo HDZ-a BiH nastavi zalagati upravo za te vrijednosti i europski smjer zemlje.
Čović najavio papu i Vijeće ministara
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je u subotu sa izvještajnog i izbornog Sabora te stranke u Mostaru, uspostavu Vijeća ministara u sljedećih 15 dana. Čović je u svom obraćanju nazočnima, među kojima su i predstavnici SDA, SNSD-a i SBB-a te hrvatski premijer Andrej Plenković, istaknuo kako bi “to bila odlična osnova i za izmjene Izbornog zakona”.
Čović je spomenuo i da se radi na dolasku pape Franje u Mostar. Na XIII. izbornom i izvještajnom Saboru HDZ-a BiH u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, oko 600 izaslanika birat novo vodstvo stranke na mandat od četiri godine.
Saborski izaslanici izglasati će i novi Statut, Program i Programsku deklaraciju HDZ-a BiH. Niže razine HDZ-a BiH svoje izborne procese, sukladno odluci i uputama Predsjedništva HDZ-a BiH, moraju završiti do 15. srpnja, izvjestila je FENA.
Čovićev prvi i posljendji protukandidat
Podsjetimo da je Čović imao rivala u Boži Ljubiću na izborima za predsjendika stranke početkom lipnja 2005. Međutim, Čović je slavio pobjedu, a Ljubić ga je optužio za krađu glasova. Što se uistinu dogodilo, nikada nije razjašnjeno. To je bi najteži raskol u HDZ BiH od njenog postojana.
Stranku je napustio Ljubić zajedno s još nekoliko istaknutih članova te je osnovan HDZ 1990, uz blagoslov tadašnjeg premijera RH Ive Sanadera.
Čović je dužnost predsjednika stranke preuzeo od Bariše Čolaka i najdugovječniji je predsjednik stranke sa “stažom” od 14 godina. Osim Čovića, svi predsjednici su birani na dvogodišnji mandat, dok je on ‘odradio’ jedan dvogodišnji i ostale četverogodišnje mandate.
Nakon što je i 2011. ponovno izabran za predsjednika Čović je tada govorio o članstvu stranke rekavši da se isto povećalo s 15 000 na 26 000. Naime, podnoseći tada izvješće o radu HDZ-a BiH između dva sabora, Čović je istaknuo kako je 2007. godine HDZ BiH brojio 15 000 članova, a da ih ih se tada brojilo 26 136, i to uglavnom mladih ljudi. Danas HDZ BiH, po njegovim riječima s ovogodišnje obljetnice osnutka stranke, oko 40.000 i taj broj već nekoliko godina stagnira.
(Republikainfo.com/V.S.)
