Nove izborne tehnologije prošle prvi test, ali otkrile i probleme
Dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini prve analize pokazuju da su se nove tehnologije u izbornom procesu relativno dobro pokazale, ali i da su zabilježeni problemi s uređajima, snalaženjem birača i preglednošću glasačkih listića.
Nisu se ostvarile ranije najave o nedovoljnom broju uređaja i operatera, kao ni o većim problemima sa skeniranjem listića. Ipak, na pojedinim biračkim mjestima zabilježene su poteškoće u funkcioniranju uređaja, a dio građana imao je problema s novim načinom glasovanja.
Broj nevažećih listića pokazuje da su se poteškoće posebno odnosile na glasovanje za stranačke liste. Za pojedinačne funkcije broj nevažećih listića iznosio je oko četiri posto, dok je kod stranačkih lista dosezao oko deset posto.
Kao jedan od mogućih razloga navodi se to što se dio birača nije snašao s dodatnom knjižicom uz glasačke listiće, u kojoj su bili navedeni redni brojevi kandidata raspoređenih prema političkim subjektima, pišu Nezavisne novine.
Dodatni problem mogla je predstavljati i nedovoljna razgraničenost glasačkih listića za entitetske i državne parlamente.
Kod izbora članova Predsjedništva BiH bilo je 3,9 posto nevažećih listića za izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok je za srpskog člana taj udio iznosio pet posto.
Na listi za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske bilo je ukupno 26.000 nevažećih listića, odnosno oko 4,8 posto.
Veći problemi zabilježeni su kod parlamentarnih lista. Za izbor zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH bilo je 118.000 nevažećih listića, odnosno 8,7 posto.
Za Narodnu skupštinu Republike Srpske udio nevažećih listića iznosio je gotovo deset posto, dok je za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH bilo oko 8,5 posto nevažećih listića.
Ti podaci pokazuju da je dio birača imao poteškoća pri snalaženju s listama kandidata. Prema navodima iz analize, to bi moglo biti osnova za promjene načina glasovanja na sljedećim izborima kako bi postupak biračima bio jednostavniji.
Analitičari koji prate izbore smatraju da nove izborne tehnologije predstavljaju demokratski iskorak, ali da same po sebi nisu dovoljne da izborni proces učine potpuno demokratskim.
