Povijest i sadašnjost meteoroloških mjerenja, motrenja i opažanja u općini Prozor-Rama
Vrijeme i klima su jedan od najvažnijih čimbenika i elemenata prirodne osnovice. Klima je određivala, osobito u prošlosti, ali i sadašnjosti, mogućnosti naseljavanja ljudi, ali i biljaka i životinja. Zato su umjereni pojasevi u visokom brojčanom iznosu naseljeni i najnaseljeniji dijelovi planeta Zemlje. Klima-vrijeme bitno utječu i na gospodarstvo svake države.
Piše: prof. Miro Pavličević
Instrumentalna mjerenja u Općini Prozor-Rama obavljana su, s kraćim prekidima, u 30-o godišnjem razdoblju, 1931. – 1960. god. i to na dvije lokacije – mjerne stanice: PROZOR – 750 m n.v. i MAKLJEN – 1123 m n.v. Dio meteoroloških elemenata mjeren je i do 1979. god. Od 1931. – 1960. god. mjereni su najvažniji klimatološko-meteorološki elementi: temperatura zraka, padaline, snježni pokrivač, stupanj oblačnosti, relativna vlažnost zraka, broj vedrih dana, broj oblačnih dana, tlak zraka, neizravno i insolacija – broj sunčanih sati.
Iz zabilježenih podataka, kroz jednadžbe, dobivani su i određeni klimatski pokazatelji kao što su: stupanj kontinentalnosti, maritimni i kontinentalni tip padalina, optimalni uvjeti za ljudski organizam… (Mihić, 1985).
U Srednjoj školi Prozor pokrenuta je 2007. god. inicijativa da se u školskom dvorištu postavi meteorološka kućica s instrumentima
Konačno je 2010. god., uz novčani izdatak Srednje škole Prozor, postavljena meteorološka kućica, nabavljeni su mjerni instrumenti, koje smo dopunjavali ovisno o novcu i sljedećih godina. Pionir u mjerenju, bilježenju i obradi meteoroloških elemenata bio je naš učenik Ante Šakota. Imali smo nerazumijevanja od pojedinaca koji su u više navrata oštetili kućicu i dio instrumenata. Danas je kućica pod video nadzorom. Treba istaknuti da školska meteorološka stanica daje vjerodostojne podatke, a namijenjeni su i koriste se u okviru Ekološke sekcije s meteorologijom, ali određeni meteorološki elementi mogu poslužiti i drugima.
Od 2014. godine postavljena je, uz meteorološki kućicu i analogne instrumente u noj, i automatska digitalna meteorološka stanica pomoću koje očitavamo, motrimo, bilježimo i određujemo: temperaturu zraka, količinu padalina, relativnu vlažnost zraka, tlak zraka, smjer i brzinu vjetra, visinu snijega, tipove i podtipove vremena. Nakon završenog mjesečnog rada, grafički predočavamo podatke i uspoređujemo s mjerenjima od 1931. – 1960. god. ili do 1979. god. te ih prezentiramo zainteresiranima na školskoj oglasnoj ploči i web stranici Srednje škole Prozor.
Uz nabavku dodatnih instrumenata, npr. heliografa, internetske meteorološke stanice… moći će se dobiti i potpunija slika i brža dostupnost klimatskih (meteoroloških) i agroklimatoloških (agrometeoroloških) elemenata s mjernog mjesta.
U nastavku slijede grafički prilozi o osnovnim klimatskim elementima za naselje Prozor:
Sl. 1. Usporedba prosječne godišnje temperature zraka od 1931. do 1960. god. s godišnjim hodom prosječne temperature zraka u Prozoru od 2012. do 2019. u °C
Prosječna temeperatura zraka u studenomu od 2011. do 2019. god.: 6,5 °C
Prosječna temperatura zraka u studenomu od 1931. do 1960. god.: 5,3 °C
Kontinentalni klimatski utjecaj na tempertauru zraka u Prozoru u razdoblju od 2011. (2012.) do 2019. godine
Termički (temperaturni) stupanj kontinentalnosti (k) za Prozor za razdoblje 2011. (2012.) – 2019. god. iznosi 51,85 %, što znači da Prozor pripada srednjem kontinentalnom termičkom stupnju kontinentalnosti klime (kontinentalna klima, k = od 34 do 66 %), tj. više je pod utjecajem kopna nego mora. Usporedbom termičkog stupnja kontinentalnosti, iz razdoblja 2011. – 2019. god. u odnosu na razdoblje 1931. – 1960. god. (k = 51,35 %), primjetan je neznatan, ali jači utjecaj kopna ili kontinenta na visinu temperature zraka u Prozoru.
Sl. 2.Usporedba ukupne prosječne količine padalina od 1931. do 1960. god. s godišnjim hodom ukupne količine padalina u Prozoru od 2012.do 2019. god. u mm
Morski klimatski utjecaj na padaline u Prozoru u razdoblju od 2011. (2012) do 2019. godine
U Prozoru nema niti čistog maritimnog niti čistog kontinentalnog tipa padalina jer postupno prelaze od jednoga k drugom tipu tijekom toplijeg i hladnijeg dijela godine. Ipak je više padalina u zimskom dijelu godine ili od X. do III. mjeseca – 54,74 %, što implicira veći klimatski utjecaj mora na padaline, tj. više je pod utjecajem mora. Ali kako imaju dva maksimuma padalina tijekom godine, V. i XI. mjesec, to znači da se u jačoj mjeri isprepliću maritimni i kontinentalni utjecaji na padaline u Prozoru. Granica između maritimnog i kontinentalnog tipa padalina je 50 % , tj. to je tzv. crta kontinentalnosti. Usporedbom ljetnih i zimskih padalina, iz razdoblja od 2012. do 2019. godine u odnosu na razdoblje od 1931 do 1960. god. (G = 57,38 %) primjetno je smanjenje maritimnog utjecaja na padaline u Prozoru.
Sl. 3. Godišnji hod ukupne količine padalina (u najkišovitijem mjesecu studenomu) u Prozoru u mm
Ukupna prosječna količina padalina u studenomu od 2012. do 2019. god.: 135,5 mm
Ukupna prosječna količina padalina u studenomu od 1931. do 1960. god.: 133,0 mm
Insolacija
Duljina insolacije (osunčanosti) ovisi geografskoj širini, reljefu i nadmorskoj visini. Kako nemamo instrumenta za mjerenje osunčanosti, procijenjena osunčanost je dobivena na temelju podataka s bližih mjernih postaja pa tako za Makljen godišnje iznosi između 1728,6 i 1775,7 sati sunčeva sjaja (Mihić, 1973).
Zaključak
Za analiziano vremensko razdoblje rezultati pokazuju da klima Prozora i bliže okolice postaje sve aridinija i sve više pod utjecajem kontinenta ili kopna!
