Preminula je Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica koja je bila u konkurenciji i za Nobelovu nagradu
U Amsterdamu, koji joj je nakon 1990. godine dugo bio adresa, danas je preminula hrvatska književnica Dubravka Ugrešić (Kutina, 1949.).
Dubravka Ugrešić autorica je dvadesetak knjiga proze koje su obilježile hrvatsku i jugoslavensku književnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina: “Poza za prozu”, “Štefica Cvek u raljama života”, “Život je bajka” i “Forsiranje romana-reke”, piše Slobodna Dalmacija.
U devedestima nastavila je s objavom važnih romana koji su izlazili na engleskom i ostalim jezicima, kao i na hrvatskom: “Muzej bezuvjetne predaje”, “Baba Jaga je snijela jaje” i “Lisica”.
Dubravka Ugrešić posebno je bila produktivna, kritična i važna kao esejistkinja, a utjecaj eseja i fragmenta mogao se vidjeti i u njenim romanima. Posebno je važan njen esej o karaoke – kulturi iz knjige “Napad na minibar” (2010.).
S knjigama eseja “Američki fikcionar” i “Kultura laži” javila se ranih 90-ih nakon napuštanja Hrvatske, a u novom mileniju zaredali su “Zabranjeno čitanje”, “Ministarstvo boli”, “Nikog nema doma”, “Europa u sepiji”, “Doba kože” i “Tu nema ničega!”.
Dubravka Ugrešić bila je i scenaristica filmova Rajka Grlića “U raljama života” i “Za sreću je potrebno troje”.
Na književnoj sceni debitirala je 1971. godine knjigom za djecu “Mali plamen”, a za djecu objavila je još knjige “Filip i Srećica” te “Kućne duhove”.
Kao komparatistkinja i rusistkinja dvadesetak godina radila je u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a rezultat toga rada su studija “Nova ruska proza” i antologija “Pljuska u ruci”, uređivanje djela Harmsa, Čehova i drugih.
Ona je i idejna začetnica i inicijatorica pokretanja kolektivnog rada na “Leksikonu YU mitologije”
Dubravka Ugrešić napustila je Hrvatsku početkom devedesetih nezadovoljna promjenama u društvenoj i kulturnoj klimi nakon 1990. godine, osobnim problemima na poslu i napadima u medijima i javnosti, na primjer u tekstu “Vještice iz Rija”. O tome je pisala i u svojim knjigama.
Objava njenog zapaženog romana “Muzej bezuvjetne predaje” označila je svojevrsni povratak u glavnu struju hrvatske književnosti, nakon čega su njene knjige redovito objavljivali veliki hrvatski nakladnici.
Osim Nizozemske, živjela je i predavala u SAD-u, a njene knjige imale su međunarodni odjek. Ove godine spominjala se i kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost. Mimo toga, Dubravka Ugrešić ima vrijedne nagrade kao što su NIN-ova za “Forsiranje romana-reke” ili nagrada T-portala za roman “Lisica”.
U književnom radu Dubravka Ugrešić pokazivala je iznimni literarni talent, književnu upućenost i širinu, dubinu i ozbiljnost zahvata, ali i humor. Zbog toga je imala naklonost književne kritike, ali i brojne publike u Hrvatskoj, državama bivše Jugoslavije, ali i u svijetu. Zbog svega toga iznenadni odlazak Dubravke Ugrešić veliki je gubitak ne samo za hrvatsku književnost.
Foto: Matej Grgić
