Problem šumskog bezakonja prešao granice BIH
Nepostojanje zakona o šumama na razini Federacije BiH i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji izazvalo je probleme oko sječe šume. U tom bezakonju svi su oštećeni, od mještana, poduzeća koje se bave sječom drveta, djelatnika Javnog poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske” Mostar, pa sve do same države.
Jasno je samo po sebi da se ne može ništa raditi oko sječe šume ukoliko ne postoji zakon. Međutim, na području općine Prozor-Rama događa se sječa protiv koje su svoj glas digli općina Prozor-Rama, mještani Mjesne zajednice Orašac, odnosno, naselja Proslap, Aarhus centar u BiH i šira društvena javnost sve s ciljem donošenja zakona.
Aarhus centar u BiH je inicirao i potpisivanje peticije
Problem šumskog bezakonja prešao granice BiH
Oko 50 posto teritorije Bosne i Hercegovine je prekriveno šumom. Činjenica da su šume jedno od najvećih prirodnih bogatstava, ali i resursa ove zemlje, prepoznata je i od strane međunarodnog tima novinara.
Marjolein Koster, Ingrid Gercama (Nizozemska), Jeanne Frank (Francuska), Alena Beširević i Harun Dinarević (BIH) istražuju jesu li prilikom sječe i prerade drveta u BiH, koje se zatim izvozi u zemlje Europske Unije, ispoštovane sve zakonske regulative koje nalažu održivost, društvenu osjetljivost i poštene plaće za radnike zaposlene u ovom sektoru, što je uvjet za izvoz proizvoda od drveta u zemlje EU, koje su ujedno i članice FSC-a (Vijeća za nadzor šuma).
“U toku istraživanja problema nelegalnih sječa šuma i kriminalnih aktivnosti u okviru šumarskog sektora, ovaj tim je uočio različite nijanse jednog te istog problema na lokalnoj razini koji imaju zajedničko ishodište – bogaćenje nekolicine nauštrb većine”, kazali su iz ove novinarske istraživačke ekipe.
To istraživanje bilo je povod da posjete općinu Prozor-Rama te iz prve ruke pokušaju saznati što se događa oko sječe šume na ovom području
“U specifičnom slučaju Hercegovačko-Neretvanskog kantona koji nema Zakon o šumama još od 2009. godine, kada je prethodni zakon poništen na Ustavnom sudu, shvatili smo da lokalne zajednice imaju sasvim različite pristupe u rješavanju ovog problema. Prozor-Rama je, rekli bismo, slučaj unutar slučaja, jer lokalna vlast nije podudarna sa kantonalnom, pa ni federalnom vlašću, zbog čega protest nezadovoljnih mještana nije utišan, nego je naprotiv, ohrabren od strane općinskih vlasti. U razgovoru s njima saznali smo da lokalna zajednica nema nikakve koristi od sječe šume koju je na ovom prostoru nedavno počelo vršiti Javno preduzeće ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’. Mještani su prepoznali da je u pravnom vakuumu, kakav je sad na snazi, lako manipulirati kvotama, planovima za sječu šuma i kontrolom nad šumama uopće, zbog čega traže da resorni ministar i kantonalna skupština napokon urede ovu oblast. Ako stanovnici svako jutro izlaze na put do šume i blokiraju ga u znak protesta, onda tu zasigurno nešto nije uredu, a mi smo ovdje došli da čujemo i njihov glas”, poručila je ova istraživačka novinarska ekipa.
Očekivati je da se konačno Skupština HNŽ-a “smiluje” i donese Zakom o šumama kako bi se uvelo reda u ovu oblast
