Radni vijek HE Rama produžen za 30 godina

Radni vijek HE Rama produžen za 30 godina

Okončan je dugogodišnji projekt revitalizacije ove hidroelektrane, vrijedan 80 milijuna KM, kojim je produžen njen radni vijek za 25-30 godina.

HE Rama je jedinstvena na našim prostorima, ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW, nego i specifičnoj izgradnji, posjeduje prirodnim preljevom vode u branu s armirano-betonskim ekranom koja je i danas jedna od najvećih brana u Europi ovakve vrste.

U ožujku 2016. godine okončan je dugogodišnji projekt revitalizacije ove hidroelektrane, vrijedan 80 milijuna KM, kojim je produžen njen radni vijek za 25-30 godina a pri čemu se povećao stupanj iskorištavanja, i smanjili gubici primjenom savršenih tehnologija, piše Akta.ba.

Ivana Brizar, voditelja projekta za poslove rekonstrukcije HE Rama na nedavno održanom Renexpo-u  održao je prezentaciju rekonstrukcije i revitalizacije ove HE čije su prve aktivnosti oko priprema za buduću revitalizaciju opreme krenule početkom 2000.-tih godina, nakon 30-tak godina rada agregata i spoznaja o već oslabljenim dijelovima, prvenstveno paketa generatora i polova rotora.

Sljedećih godina vršeno je više ispitivanja i mjerenja, te izrađeno više studija, radi detaljnijeg uvida u stanje opreme hidroelektrane. Nakon ovih ispitivanja i studija, donesena je odluka o početku, te opsegu i načinu revitalizacije.

“Opseg radova revitalizacije opreme HE Rama je definiran na osnovu navedenih studija o ocjeni stanja, kako agregata u cjelini, tako i glavnih sklopova agregata  a to su stator, rotor, nosači, sustav hlađenja, ležajevi, turbinsko radno kolo i dr. dijelovi, pritom uzimajući u obzir godine te vrijeme rada starih agregata, zatim uloge HE Rama u sustavu JP EP HZ HB, te ekonomskih analiza optimalne varijante revitalizacije”, kazao je Brizar.

U skladu sa mogućnostima poduzeća, stalno se radilo na modernizaciji i revitalizaciji elektrostrojarske opreme i građevinskih objekata HE Rama.

“Sredinom 2008. godine započele su konkretne pripreme za realizaciju iznimno važnoga projekta revitalizacije ove hidroelektrane čija je ukupna vrijednost 80 milijuna maraka. Potpisan je sporazum o projektu, zajmu i financiranju između njemačke KfW banke, države BiH, FBiH i EP HZ HB vrijedan 34 milijuna maraka, od čega su 14 milijuna maraka bila grant sredstva Vlade SR Njemačke, dok su 20 milijuna maraka kreditna sredstva od KfW-a. Dio sredstava od 5,5 milijuna maraka bila su sredstva iz proračuna Vlade FBiH, a ostatak su vlastita sredstva EP HZ HB”, kazao je Brizar.

Projekt je podrazumijevao revitalizaciju primarne opreme generatora, blok transformatora, turbina i dogradnju 220 kV postrojenja HE Rama. Osnovni ciljevi revitalizacije bili su da se produži životnog vijeka i pouzdanosti opreme HE Rama, poboljšaju mehaničke karakteristike, poveća snaga i poboljša krisnosti agregat , blok transformatora, poveća sigurnosti pogona i raspoloživosti agregata u svim režimima rada, pojednostavi održavanja opreme hidroelektrane, a time smanjenje troškova održavanja, ali  i osiguraju boljih uvjeti za zaštitu radne okoline.

Brizar je kazao da su kao i kod svih značajnijih radova ovog obima i tipa u realizaciji nailazi na određene poteškoće. One su se prije svega dešavale zbog neusklašenosti zakonske regulative, te sporost u ishođenju potrebne dokumentacije.

Ugovorom definirani “kratki” rokovi isporuke i ugradnje opreme, koji su probijeni zbog nepredviđenih radova, odnosno činjenice se dio opreme agregata, koja se zadržavala, tek nakon demontaže mogla potpuno ispitati, i zatim obnoviti u tvornicama isporučitelja, pa tek tada ponovno ugraditi.

Poteškoću su predstavljali i sami uvjeti rada u hidroelektrani. Zbog skučenog prostora, te činjenice da je za vrijeme radova na jednom agregatu , blok transformatoru, drugi cijelo vrijeme bio u pogonu, predstavljalo je poteškoće za normalan rad, kako izvoditeljima tako i djelatnicima pogona HE Rama. Problem je predstavljao i geografski položaj HE Rama, a problem se ogledao u dopremi opreme u hidroelektranu, jer samo blok transformator, bez ulja, teži oko 90 tona.

bljesak.info

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing