Raste broj poginulih u prometnim nesrećama, prošle godine u BiH stradalo 288 osoba
Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba, u prošloj godini dogodile su se 42.762 prometne nesreće u kojima je poginulo 288 osoba, što je 6.908 nesreća i 66 poginulih više nego 2024. godine.
Kao devetnaestogodišnji mladić Dejan Trninić teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći. Mladost je, kaže, umjesto s prijateljima i u školi proveo u bolnici i na rehabilitaciji. Danas otvoreno govori na predavanjima učenicima o svojoj neodgovornosti u prometu, koju je skupo platio. Želi osvijestiti mlade kako uče iz njegovih pogrešaka.
“Nisam bio vezan, bio sam pod utjecajem alkohola, vozio sam iznad ograničenja brzine. Ozlijedio sam kralježnicu i preda mnom je bilo teško razdoblje oporavka”, govori Trninić, direktor Udruge žrtava prometnih nesreća “Step”.
Crna statistika na cestama u Bosni i Hercegovini. Dvadeset posto više prometnih nesreća i 30 posto više poginulih u prošloj godini nego 2024. godine. U prosjeku, svakoga dana 117 prometnih nesreća.
Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba o 228 poginulih alarm su kako se kroz odgovarajuće obrazovanje sigurnost prometa, ali i prometna kultura, moraju podići na višu razinu. Nadležni kažu kako će krenuti od strožih kriterija za polaganje vozačkih ispita, ali i od uvjeta za dobivanje certifikata instruktora, piše BHRT.
“Neadekvatna obuka za polaganje vozačkih ispita često je uzrok prometnih nesreća i sa smrtnim ishodom”, kaže Rasim Kadić, glavni tajnik BIHAMK-a.
“Idemo u izmjene podzakonskih akata koji će pooštriti proces stjecanja vozačke dozvole. Kad mladoj osobi date vozilo, dali ste joj oružje u ruke”, smatra ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto.
Stručnjak za sigurnost prometa navodi kako je prekoračenje brzine najčešći uzrok prometnih nesreća, ali i vožnja pod utjecajem alkohola i narkotika, korištenje mobilnih telefona u vožnji te stanje i okolnosti na cestama.
“Svaki drugi vozač na cestama prekoračuje dopuštenu brzinu, a izvan naselja 80 posto vozača prekoračuje brzinu. Prioritet su izmjene ili donošenje novog Zakona o osnovama sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini, s povećanim represivnim mjerama jer se pokazalo kako na naš narod djeluje samo stroga kaznena politika”, upozorava vještak prometne struke Nikola Ćopić.
Većina vozača u prometu liječi komplekse i misli kako je važnija od drugih sudionika, smatra psiholog Aleksandar Milić.
“Automobil je mjesto gdje se prenosi agresija. Nizak prag tolerancije u vozilu ima u sebi neki naboj, neke komplekse, želi pregaziti onoga ispred sebe”, kaže on.
Preporuka i psihologa i prometnih stručnjaka je kako djecu treba učiti prometnoj kulturi, a neodgovorne vozače, osim novčane kazne, slati i na dodatne sate obuke, prenosi Bljesak.info.
