Roditelji u HNŽ ogorčeni zbog obrazovanja, djecu moraju slati na instrukcije

Iz Udruženja roditelja “Naša djeca“ ističu kako se najčešće traže instrukcije iz matematike i stranih jezika. Cijena sata u prosjeku iznosi oko 15 KM, a u udruženju imaju roditelje koji imaju i po troje djece kojima je potrebno platiti dodatnu nastavu. Kažu kako na ovaj problem upozoravaju još od 2014. godine, a sve je pogoršala pandemija koronavirusa. “Tada smo kao uzroke navodili nepostojanje zakona o udžbenicima i neprilagođene nastavne planove i programe, a na sve to u stanju i uvjetima pandemije sve se pogoršava”, kaže Mirjana Laganin iz Udruge roditelja “Naša djeca“..

Školama u kojima nema evidentiranih slučajeva zaraze kod nastavnika i učenika, ističu, moglo se dopustiti da rade bez uvođenja online nastave. “Ovakav model online nastave koji podrazumijeva online, a u našim uvjetima to su viber poruke zasigurno rezultira nezadovoljstvom i roditelja i učenika i nastavnika jer se na takav način ne može ni tumačiti ni usvojiti gradivo”, dodaje Laganin. Da problem postoji, suglasni su i u Sindikatu osnovnog obrazovanja.

“Od rujma mjeseca došla je naredba da se odustane od dodatne dopunske nastave, tako da su djeca uskraćena i po meni i ne mogu postići tako zadovoljavajuće znanje za pozitivan uspjeh”, kaže Omer Tipura, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ. “Veliki je razlog i što učenici nisu aktivni kao što su nekada bili jer i oni svake dvije sedmice vidimo i sami ne znamo kako će se nastava odvijati.Izgubio se jedan kontinuitet i volja za učenjem”, kaže Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ. Lauš ističe kako im je ovakav princip rada nametnut i kao takav ne ostavlja prostor za organiziranje dodatne nastave u školama.

“Jer evo u mojoj školi koja ima 600 učenika od 7 i 30 do 18 sati svaki minut je škola puna, tako da vi nemate prostora to da uradite. Učitelji to žele ali vjerujte da ova situacija u koju smo mi dovedeni je ostavila traga”, dodaje. U specifičnim, pandemijskim uvjetima odvijanje nastavno-obrazovnog procesa i primjena različitih strategija diferenciranog poučavanja dodatno je otežana, smatraju u Federalnom ministarstvu obrazovanja.

Kolike će posljedice ovakvav vid izvođenja nastave ostaviti na učenike i njihovo znanje, tek trebamo saznati. Ono što već znamo je da je još prije pandemije Bosna i Hercegovina zauzela 62. mjesto među 79 zemalja u obrazovnom istraživanju PISA-e, što znači da je svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH “funkcionalno nepismen”, piše BHRT.