Snijeg u travnju neobična ili redovna pojava? Evo što kaže struka i kako zaštiti voćnjak
Snijeg u travnju kada je proljeće već trebalo biti tu čini se kao neka neobična pojava za naše podneblje. Pitali smo profesora Miru Pavličevića o ovoj „pojavi“ koji u Srednjoj školi Prozor vodi meteorološku sekciju pod čijim vodstvom učenici mjere temperaturna kretanja.
Profesor Miro je za Ramski Vjesnik kazao: „Nije neobična pojava, a to potvrđuju neki podaci kao što su; 20.4.1996. godine palo je oko 20 cm snijega, 2013. i 12. 4. 2014. palo je oko 10 cm. To se događalo i kasnije; 5.4.2015. – 12 cm, 25.4.2016. – 6 cm, 19. 4. 2017. – 10 cm, a onda 2018., 2019. i 2020. nije bilo snijega. Što znači da tri godine zaredom bude pa tri ne bude snijega.”
Minimalne temperature u zadnjih 10 godina u travnju su gotovo uvijek u razdoblju od 6. do 10.4.- prvi val, a drugi val je gotovo uvijek od 20. do 25.4.
“22. 4. 2017. godine, minimalna temperatura iznosila je od -5,9 stupnjeva, 5.4. 2015. – 4,0, 25. 4. 2016. -3,0“, detaljno je pojasnio Pavličević.
Kad je u pitanju šteta koju bi snijeg i hladnoća mogli nanijeti voću Pavličević je kazao: „Možda se dogode mala oštećenja zbog mokrog snijega, no ako je temperatura išla ispod minus 5 stupnjeva onda može biti problem.“
Snijeg, niske temperature i voćnak
Niske temperature i mrazevi mogu prouzročiti velika oštećenja na voćkama. Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim razdobljima iz zimskog mirovanja u vegetaciju i iz vegetacije u zimsko mirovanje. Posebno su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti znatne štete voćkama. Među voćkama postoje razlike u tome kako koja reagira na mraz i koji dijelovi voćke više stradaju. Na štetu utječe više faktora: genotip, starost voćaka, vrijeme rezidbe, položaj pupova u krošnji, fenofaza, prinos u prijašnjem vegetativnom razdoblju, vrijeme kada je došlo do mraza i trajanje mraza. Krečenje voćaka također može na kraće vrijeme odgoditi početak vegetacije.
Općenito se može reći da su cvjetni pupovi najosjetljiviji organi na stablima voćaka te da ukoliko u vrijeme bubrenja cvatnih pupova i samoj cvatnji nastupe mrazevi i niske temperature dolazi do djelomičnog ili potpunog propadanja cvjetnih pupova i njegovih organa, a kao posljedica javljaju se manji ili nikakav urod.
Zaštita od mraza
Na našem području trenutne vremenske prilike, kada govorimo o važnijim voćnim kulturama, predstavljaju najveću opasnost za rane sorte šljive kod kojih se cvijet nalazi u fazi bijelih balona, odnosno neposredno pred cvatnju. Protekle noći temperature su dosezale do -7 °C, što može predstavljati opasnost od izmrzavanja.
Neke od metoda koje se u našim okolnostima mogu koristiti za zaštitu od mraza su dimljenje nasada paljenjem slame, piljevine i sličnih materijala u nasadu tijekom noći, utopljavanje odnosno omotavanje stabala agrotekstilom ili drugim tkaninama.
Neke od metoda koje se još koriste su orošavanja voćnjaka, određeni kemijski pripravci itd.
