Središnja svečanost u Kninu u povodu Dana pobjede
Završila je središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede i 27. godišnjice VRO “Oluja”, koja je u petak održana na stadionu NK Dinara, nakon koje je održana misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić. – objavljuje Jutarnji.hr
Jutros je proslava počela prijavkom predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku, a za to vrijeme je na tvrđavi podignuta državna zastava uz pjevanje himne. Obilježavanje se nastavilo zvonjavom crkvenih zvona, najavom plotuna, čitanjem povjesnice i imena svih poginulih branitelja u Oluji, kao i minutom šutnje.
Potom su na NK Dinara uslijedila obraćanja četvorice govornika – umirovljenog general pukovnika Mladena Markača, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH Zorana Milanovića.
Od 11 do 11.14 sati je izveden program akrobatske grupe Krila oluje i prelet helikoptera MORH- a i MUP-a, a svečanost na nogometnom stadionu završila je uz malo kašnjenje zbog dugih govora u 11.30 sati. Prethodno su izaslanstva položila cvijeće i upalili svijeće kod spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95” na Trgu dr. Ante Starčevića.
Nešto prije podneva na Trgu Ante Starčevića ispred spomenika “Oluja 95” je nekadašnji zapovjednik 9. bojne HOS-a Marko Skejo nakon polaganja vijenca postrojio svoje suborce, kao što to već godinama čini, nakon čega je uslijedio pozdrav “Za dom spremni” kojega su uzviknuli tri puta.
Službeni završetak programa je u 14 sati, nakon čega slijedi drugi dio programa koji organizira Grad Knin, u kojem će u 21 sat početi koncert Doris Dragović, potom vatromet i koncert grupe Opća opasnost.
I ove, kao i prethodnih godina, u Kninu je primjetan manji broj ljudi, no nije jasno jesu li uzrok tome visoke temperature, jer je na stadionu NK Dinara na suncu izmjereno nevjerojatnih 43 stupnjeva Celzija, ili nešto drugo.
No, brojni građani s kojima su novinari pričali u Kninu izrazili su negodovanje jer im nije dozvoljeno da uđu na stadion bez akreditacija, pa je dio njih preskakao zid kako bi mogao vidjeti barem dio svečanosti.
I nekoliko branitelja je izrazilo razočarenje što ne mogu doći do trga za vrijeme trajanja ceremonije. Kažu, borili su se za Hrvatsku i oslobodili Knin, a danas im ne daju prići trgu, stoga su uvjereni da se to radi “kako bi se branitelje i građane maknulo što dalje”.
Organizacija je ove godine bila gora nego lani pa su se tako brojne novinarske ekipe “pržile” satima na suncu, nisu imale gdje pisati svoja izvješća da bi na kraju, iako su prethodno bile najavljene, ostali bez izjava glavnih govornika na stadionu.
Na pozornicu se popeo predsjednik Zoran Milanović.
– Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo ovdje na isto mjesto. Što je to toliko jako, je li to strah od zaborava, jesu li to poruke koje s ovog mjesta treba odašiljati, nekima se čini uzaludno. Ali nije uzaludno, odjekuju poruke: onaj tko previše dokazuje taj ne dokazuje ništa. Onaj koji se brani šutnjom taj na kraju nastrada. No Hrvatska se nema od čega braniti. Ova zemlja je jedino bitna nama, jedino nama je stvarno do nje stalo. A svi drugi su samo promatrači, što ne znači neprijatelji.
Usredotočit ću se na dvije teme. Kada govorimo o položaju Hrvata u BIH, reći da je hrvatska supotpisnik Daytona je potrebno. Hrvatski narod u BiH je obespravljen i vrijeđa ga se, vrijeđa se ljude koji su vodili ovu zemlju. To rade ljudi koji su od Hrvatske dobivali najveća moguća odlikovanja u ratu. Hrvatska se tu mora suprotstaviti, Hrvatska nije pasivni promatrač i nismo ušli u EU da bismo bili korisnici europskih fondova nego da bismo našu državu koristili u prkos onima koji nas žele obezvrijediti. To je politika koja nema alternative.
Druga tema je mogla biti oluja i odlazak Srba iz ovih krajeva. To je ljudska tragedija, no njoj je prethodila pohlepa vlastodržaca u Beogradu koji nisu htjeli prostati na plan Z4. To se treba ponavljati. Taj plan nije za Hrvatsku bio povoljan, no hrvatsko vodstvo ga je tad bilo spremno prihvatiti, za to bi bili kritizirani godinama nakon toga. Hrvatska je mogla izgledati drugačije, biti podijeljena, no na scenu su u stupili oni koji dan prije te operacije nisu bili sigurni što će se dogoditi. Ta operacija je bila rizik, treba stalno biti svjestan da vojska nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe. Trebalo je djelovati brzo. I zato kad danas slušam laži da Hrvatska ima projekte i planove u BiH, idemo biti jasni. Nije hrvatska vojska omogućila Dayton, nego ga bez nje ne bi ni bilo.
U 10. mjesecu ‘95., skoro mjesec i pol nakon što su počeli napadi na BiH, neprijatelja je slomila hrvatska vojska, nije nam rečeno ni hvala, sumnjiči nas se i dan danas kao okupatore. Daytonski sporazum, reći ću onima koji se prave mrtvi, je sporazum o podjeli vlasti i moći. Apotekarskom točnošću precizno je definirano koga što ide i tko ima na što pravo. To se danas obezvređuje i to moramo reći glasno. Oni koji su na drugoj strani to valjda ne razumiju, ali morat će razumjeti. Argumenti su na našoj strani, tjeramo ih na poštene aranžmane. Hrvatski glas se i ma pravo čuti i hrvatska pravica poštivati.
A Srbija? U toj zemlji nije teško biti predsjednik, još lakše premijer. U toj zemlji svi misle isto. Je li normalno da se ne priznaje Kosovo, da se daje potpora Rusiji…
Mi imamo svoje obaveze, svoju vojsku u koju moramo ulagati. Naša vojska je član NATO-a, al i njen zadatak je obrana hrvatske cjelovitosti. Obrana svakog centimetra teritorija, obrana stanovništva i demokratski izabrana vlast, te tri stvari imamo i funkcioniraju bolje nego u nekim drugim državama.
Prvih pet godina nakon Oluje utihnuli smo, Hrvatska je bila pritiskana, ponajbolje ljude morali smo slati u Haag, i samo treptajem oka bili su otrgnuti od zatvora.
Hrvatska sada može jasnije, svjesnije, drskije, jer smo na pravoj strani povijesti, zaključio je Milanović.
10:36 – Potom se okupljenima obratio premijer Andrej Plenković.
– Mnogi branitelji su svoju budućnost žrtvovali za budućnost Domovine i za samostalnost. Gotovo 900 godina Hrvati nisu sami upravljali svojom sudbinom, sve dok uz viziju predsjednika Tuđmana nismo ostvarili pravo na slobodu. Branitelji su dali najveći doprinos i oni su kamen temeljac naše Domovine. Oluja je omogućila i mir u BiH, omogućila oslobađanje dijela teritorija BiH, u Bihaću je spriječen genocid, omogućen je Daytonski sporazum i za njegovo se poštovanje i dan danas zalažemo – kazao je Plenković.
Još jednom vidimo koliko je visoka cijena slobode. Upravo zato što znamo kako je biti žrtva agresije, dali smo potporu Ukrajini. Ustajat ćemo na zaštiti Hrvata u BiH jer nema europske BiH sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati, ne budu legitimno predstavljeni u predstavničkim tijelima zemlje. Temelj za to je pravedan izborni zakon kao i bolje funkcioniranje BiH – kazao je Plenković pa zaradio pljesak.
– U ovim geopolitički nesigurnim okolnostima više nego ikada sigurni smo da je potrebno ulagati u sigurnost. Posljedice dovode do destabilizacije krhkih država, do gladi i migracije. To nas upozorava da moramo jačati obrambenu politiku. Vojnik je u središtu naše obrambene politike, izdvajamo 7,6 milijardi kuna, to je najviše od samostalnosti Hrvatske, dostigli smo smjernice NATO-a od 2 posto ulaganja u obranu.
Hrvatsku se pokušava prokazivati jalovim optužbama o protjerivanju Srba, iako je jasno da ih je srpsko vodstvo prisililo na to. Optužnice protiv pilota su neprihvatljive, Srbija ne pokazuje spremnost da prizna odgovornost u zločinačkom pothvatu Miloševićevog režima. Vlada će kao i do sada štititi branitelje, pilote i zapovjednike i neće dopustiti da se u pitanje dovede oslobađajući karakter rata. Kao pobjednica u ratu ponosimo se time što štitimo prava svih nacionalnih manjina. Srbija nažalost ne surađuje ni u progonu zločinaca, ni u traganju za nestalima ni u obeštećenju stradalih. Hrvatsku vodimo u kriznim vremenima, ali iz svih ovih kriza izlazimo uvijek snažniji i spremniji da intereveniramo za građene i gospodarstvo.
Vodeći računa o tome koliko su branitelji dali za slobodu i demokraciju, mi ćemo dati sve da spriječimo socijalnu frakturu i damo naš mali doprinos boljem životu svih naših sugrađana.
10:16 – Održana je minuta šutnje za poginule, a potom su predstavljeni sudionici svečanosti. Pri predstavljanju generala Mladena Markača publikom se prolomio pljesak.
Upravo on prvi se s pozornice obratio publici.
– Čast je i ponos govoriti u ime hrvatskih branitelja ovdje u Kninu. Danas se naša domovina zahvaljuje, našim braniteljima, nama. Hvala našim obiteljima koje su bile bez nas kada su nas trebale. Mnogi se nisu vratili, uvijek su u našim mislima. Znamo da obitelji najviše trpe, možemo dijeliti vašu bol, uz vas smo. Ne smijemo dopustiti da se oni koji su položili živote zaborave. Dragi suborci, čast se stječe djelima, a mi smo ih pokazali. Hrvatski vojnik i policajac su naš brend, ali hrvatski branitelj je naš uzor. Moramo poznavati svoju povijest da bismo je znali prenijeti mladima. Stijeg na Kninskoj državi simbol je naše pobjede. Pobunjenici i agresori htjeli su ovdje ostvariti davne ideje velikosrpskih ideologa. No na današnji dan došli smo do čiste pobjede i trebamo biti ponosni.
Svima koji danas pitaju je li Oluja bila potrebna: Hrvatska je vodila politički opravdan, pravedan, obrambeni i osloboditeljski rat, a Oluja je legitimna i u vojnom smislu izvrsna akcija kojom smo oslobodili naš okupiran teritorij. To je kruna svih naših pobjeda u Domovinskom ratu.
Domoljublje moramo prenijeti na naše mlade, čuvajte mir i slobodu koju smo krvlju platiti. Danas imamo svoju državu koju smo sanjali, a naša djeca žive u slobodi i miru, dok u Ukrajini bukti rat. Mi razumijemo njihovu patnju drugačije od drugih, jer su nam žive slike rata. Vrijeme je da ponovno skupimo srca za dobrobit čitave Europe. Nađimo mudrost za izazove s kojima se danas suočavamo. Kad se pitamo je li vrijedilo, itekako se isplatilo boriti se. Hrvatska u srcu! – uzviknuo je Markač.
10:05 – Na stadionu NK Dinara čita se povjesnica VRO Oluja i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
U trenutku čitanja imena smrtno stradalih hrvatskih branitelja u VRO Oluja, 122 kadeta HV-a i 122 kadeta policije na Kninskoj tvrđavi istupili su u postroj u spomen na 244 hrvatska branitelja, od kojih su 242 smrtno stradala i dva nestala.
10:00 – Predsjednik Milanović i premijer Plenković ponovno su se na svečanosti našli jedan kraj drugoga.
Sinjski gradonačelnik i sudionik Vojno-redarstvene akcije Oluja Miro Bulj komentirao je njihove razmirice.
“To je više nego sramota. Na ovaj dan kad smo mi pokazali kao branitelji, tada kao mladi ljudi, da nas zajedništvo spaja bez obzira na različitosti koje smo imali, ali zajedno za isti cilj – to je slobodna Hrvatska. U ovome trenutku treba biti na zajedništvu, da zaustavimo iseljavanje ljudi i da zaustavimo krizu i da nađemo rješenja. Za mene je sramotno da se dijele na ovaj dan kad su im hrvatski branitelji pokazali kako se voli i brani svoja domovina”, rekao je za N1.
Bulj je kazao da ovaj dan prije 27 godina pamti kao najsretniji dan u životu.
“Najviše pamtim trenutak kad smo s vrleti Dinare, dok smo išli iz pravca Grahova, ugledali grad Knin, to je bio znak da smo ispunili svoju zadaću. Ja sam 5.8. išao kroz grad kao pripadnik 4. brigade i onda smo nastavili dalje u pravcu Srba”, rekao je.
“Bile su teške operacije. Puno je mojih suboraca izgubilo živote. Bio je presretan i nevjerojatan trenutak i ta slika mi je u očima tad kao mladom čovjeku da je Knin ispred nas. To je moj najsretniji dan u životu i to ću do kraja života pamtiti”, rekao je.
Komentirao je i poruke iz Srbije da je Oluja etničko čišćenje.
“To je velikosrpska četnička politika. Mi moramo znati da je Vučić bio četnik i da je pozivao ljude srpske nacionalnosti u Hrvatskoj da ubijaju i kolju svoje ljude. To je više nego sramotno, ali je hrvatska akcija Oluja bila osloboditeljska, sto posto ispravna i veličanstvena”, kazao je Bulj za N1.
9:49 – Podnesen je prijavak Predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku, a istodobno je na Kninskoj tvrđavi krenula ceremonija podizanja hrvatske državne zastava, uz pjevanje himne koju je izvela Barbara Suhodolčan.
9:25 – Iz Knina se za N1 televiziju javio i Ante Deur, HDZ-ov saborski zastupnik te jedan od branitelja u Domovinskom ratu. Poručio je da je Knin oduvijek prijestolnica pobjede i snage te da je poseban osjećaj biti danas u Kninu.
“Hrvatska je bila pod jakim ratnim snagama srpskih paravojnih formacija. Samo podunavlje je blizu granice Srbije, očekivalo se i svi smo bili spremni ne samo za obranu, nego i za kompletno oslobađanje svoje domovine”, rekao je Deur.
Na pitanje jesu li zločini pojedinaca odmah trebali biti sankcionirani kao pojedine kriminalne radnje, odgovorio je da je svaki rat jedno veliko zlo.
“Svi mi koji smo prošli rat ne želimo to nikome. Hrvatska se branila. Je li neki pojedinac nešto učinio, vrlo je teško… Država ima institucije, ako je bilo nešto vjerujem da se u svakom trenutku procesuiralo. Jako puno je procesuirano kroz policiju i sve institucije koje su u tom trenutku djelovale”, dodao je.
“Oluja i sve operacije su bile čiste, što je pokazano i u Haagu. Nažalost, sama politika nakon Tuđmana, nije išla u onom smjeru i svijet je odlučivao o Domovinskom ratu i njegovim najsvetijim trenucima. Kao što ste vidjeti, Haag i svijet su rekli da je to bio čisti, obrambeni, domoljubni rat, bez ijednog ružnog ekscesa”, poručio je Deur.
9:17 – Državna izaslanstva, na čelu s predsjednicima države, Hrvatskog sabora i Vlade, položili su vijence u počast poginulima za Domovinu kod spomenika hrvatske pobjede ”Oluja 95” na Trgu dr. Ante Starčevića, a zatim su sudionici svečanog obilježavanja Dana objede i domovinske zahvalnosti krenuli prema stadionu NK Dinara, gdje će se održati središnja svečanost.
Zanimljivo, uz predsjednika RH Zorana Milanovića u izaslanstvu su bili Tomislav Tomašević i Ivica Puljak.
9:07 – Časnički namjesnik Dalibor Škvarić koji je među prvima u Oluji ušao u Knin, za N1 se prisjetio tog dana.
“Bio sam pripadnik 7. gardijske brigade, 2. pješačke bojne koja je među prvima, s ostatkom brigade, ušla u kraljevski grad Knin. Pripadnici naše bojne su sedmorica koja su izvjesila hrvatski stijeg. Imali smo zadaću osiguranja Knina zbog možebitnog protuudara, mi smo to brzo i vrhunski odradili. Nije bilo baš vremena za odmor i opuštanje jer oslobađanjem Knina nije bio kraj rata. Pripremali smo se za daljnja oslobađanja”, kazao je Škvarić za N1 pa nastavio:
“Prvi trenutak kada smo prilazili Kninu, moram napomenuti da nisam znao u koju operaciju idemo zbog zaštite tajnosti podataka, kada smo vidjeli neki grad, to je Knin, srce je bilo veliko. Dok smo odrađivali zadaće i vidjeli stijeg na Tvrđavi, ma to su neopisivi osjećaji, ali danas su još veći. Tek sada smo svjesni te veličine.”
9:05 – Mnogi građani već su pristigli u Knin na proslavu, a za sve zainteresirne na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara organiziran je taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja, koji se može razgledati do 16 sati.
8:55 – Hrvatski vojnici prodefilirali su kninskim ulicama.
8:50 – Iz policije su najavili posebnu organizaciju prometa u Kninu, ali i uputili apel posjetiteljima.
“Napominjemo kako će za vrijeme održavanja svečanosti u gradu Kninu na pojedinim ulicama biti ograničenja u prometu kako smo prethodno najavili pa pozivamo vozače na poštivanje signalizacije i uputa službenih osoba na uspostavljenim punktovima.
Molimo da putem svojih medija uputite građane da je zabranjeno nošenje transparenata uvredljivog i neprimjerenoga sadržaja, zabranjeno je poticanje na mržnju po bilo kojoj osnovi (nacionalnoj, vjerskoj ili po drugoj osnovi) zabranjeno je i nošenje predmeta koji su pogodni za nanošenje ozljeda i da će se, sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, vršiti audio-video snimanje i fotografiranje javnog skupa”, priopćili su iz PU šibensko-kninske.
8:29 – Potpredsjednik Vlade Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuli su na 27. obljetnicu Oluje da je ta znamenita i čuvena pobjeda hrvatske vojske i policije svojom snagom, silovitošću i brzinom djelovanja postala dio hrvatskog identiteta te istoznačnica snage i zajedništva hrvatskog naroda.
Put ka slobodi, u samom početku samostalno, a kasnije rame uz rame s hrvatskom vojskom, krčila je i hrvatska policija, svi njeni rodovi, a posebice pripadnici Specijalne policije, podsjetili su u čestitki u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 27. obljetnice Vojno redarstvena operacija Oluja.
Hrvatski redarstvenici aktivno su sudjelovali u svim ratnim akcijama i operacijama tijekom Domovinskog rata, pa tako i u završnoj, virtuozno izvedenoj, Vojno redarstvenoj operaciji Oluja. Istovjetnu doraslost u zaštiti sigurnosti pokazuju i danas, vješto se prilagođavajući suvremenim izazovima sigurnosti, a njihovo ratno iskustvo od neprocjenjive je važnosti za nove policijske generacije.
Ponosni na veličinu hrvatske ratne policije, danas u našim mislima posebno mjesto imaju svi redarstvenici i svi hrvatski branitelji bez kojih smo ostali te njihove obitelji koje svaki dan u tišini nose svoju bol i tugu, poručili su Božinović i Milina.
Zbog svih njih, zbog njihove ljubavi spram Domovine i drugog čovjeka, 5. kolovoza trajno je urezan među nama kao najslavniji datum u povijesti naše neovisne Domovine.
Stoga svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima hrvatske policije i vojske, a posebice sudionicima vojno redarstvene operacije Oluja, hrvatskom narodu i svima koji Lijepu Našu vole kao svoju domovinu, čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 27. obljetnicu VRO Oluja, stoji na kraju čestitke.
7:35 Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti počela je u 6.30 sati budnicom na ulicama grada Knina. Od 8 sati na programu je taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja, a od 8.30 sati očekuje se dolazak gostiju.
Hrvatska u petak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
Središnja svečanost održat će se u Kninu na stadionu NK Dinara, a najavljen je dolazak državnog vrha koji će održati prigodne govore. Ove godine očekuje se veliki broj posjetitelja, s obzirom na to da više ne vladaju pandemijski uvjeti.
Središnja svečanost na stadionu NK Dinara
Obilježavanje će i ove godine započeti budnicom ulicama Knina u ranim jutarnjim satima, čime se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom “Oluje”.
Nakon toga će na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara biti organiziran taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja, koji će građani moći razgledati od 8 do 16 sati.
Izaslanstva će polagati vijence kod spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95” na Trgu Ante Starčevića od 9 sati.
Središnja svečanost na stadionu započet će u 9,40 sati, a u isto vrijeme na Kninskoj tvrđavi predviđeno je podizanje zastave Republike Hrvatske.
Uslijedit će čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, tijekom kojega će 122 kadeta HV-a i 122 kadeta policije na Kninskoj tvrđavi istupiti u postroj u spomen na 244 hrvatska branitelja, od kojih su 242 smrtno stradala i dva nestala.
Ove godine predviđena su četiri prigodna obraćanja, a govorit će umirovljeni general pukovnik Mladen Markač, premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović.
Na kraju svečanosti, oko 11 sati, predviđen je nastup akrobatske grupe “Krila Oluje” i prelet helikoptera Oružanih snaga RH i policije.
Misno slavlje održat će se u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koje će u 11,45 sati predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić.
Tiskano je više od 10.000 prigodnih majica, koje će dobiti svaki sudionik programa kako bi svi bili “jednoobrazni na stadionu i u protokolima”, rečeno je prigodom predstavljanja programa proslave.
U organizaciji Grada Knina od 21 sat održat će se koncerti Doris Dragović i grupe Opća opasnost te vatromet.
U akciji oslobođena gotovo petina države
VRO “Oluja” započela je 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima. Već iduće jutro postignut je najveći uspjeh kad je oslobođen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Akcija je ubrzo završena 7. kolovoza.
Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Akcijom je nakon četiri godine okupacije u samo 84 sata oslobođeno gotovo 11.000 četvornih kilometara okupiranih područja i gradova u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, odnosno gotovo petina države, što je utjecalo i na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
