Stiže veliki slom zračnog prometa u Europi

Niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i Wizz Aira također razmatraju smanjenje broja letova tijekom ljeta, a izvršni direktor Virgin Atlantica upozorio je da će poremećaji na energetskom tržištu imati dugotrajne posljedice.

Europski zračni promet mogao bi se u narednim tjednima suočiti s ozbiljnim poremećajima, pa čak i sustavnom krizom, uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice mogle uključivati nestašicu avionskog goriva, nagli rast cijena karata i stotine otkazanih letova upravo uoči ljetne turističke sezone, prenosi HINA.

Prema izvještavanju CNBC-a, situacija u Europi mogla bi postati „sistemska“ već u idućih nekoliko tjedana. Claudio Galimberti, glavni ekonomist u Rystad Energyju, upozorio je:

„Situacija u sljedeća tri do četiri tjedna može postati sustavna, što znači da bismo već u svibnju i lipnju mogli vidjeti ozbiljna smanjenja letova u Europi“. Ključni faktor pritom ostaje količina nafte koja uspijeva proći kroz Hormuški tjesnac

Kriza je započela nakon što je Iran zatvorio tjesnac tijekom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, čime je gotovo zaustavljen protok nafte iz Perzijskog zaljeva.

Dodatnu eskalaciju donijela je američka pomorska blokada, uvedena s ciljem ograničavanja iranskog izvoza nafte

Budući da kroz taj tjesnac u mirnodopskim uvjetima prolazi gotovo 20% svjetske trgovine naftom, posljedice su se brzo prelile na globalno tržište energije. Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), situaciju opisuje dramatično: „U Europi imamo možda šest tjedana zaliha avionskog goriva. Ako ne uspijemo ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, uskoro ćemo čuti vijesti o otkazivanju letova zbog nedostatka goriva“ prenosi AP News.

Birol je ovu krizu nazvao „najvećom energetskom krizom s kojom smo se ikada suočili“, upozoravajući da nijedna država neće ostati imuna na njezine posljedice.

Prema podacima BBC–ja, Europa se u velikoj mjeri oslanja na Bliski istok, koji osigurava oko 75% njezina uvoza avionskog goriva. Iako se pokušavaju pronaći alternativni izvori, primjerice iz SAD-a i Nigerije, analize pokazuju da ti izvori zasad mogu nadoknaditi tek nešto više od polovice izgubljenih količina. Čak i u optimističnijim scenarijima, tržište će biti pod pritiskom, a nestašice na pojedinim aerodromima sve su izglednije

Ekonomist ING-a Rico Luman upozorava da je problem već vidljiv na globalnoj razini: „Vidjeli smo kako se brodovi zaustavljaju, što znači da su zalihe s Bliskog istoka presušile i sada moramo pronaći zamjene“ prenosi CNBC. Dodaje i da se poremećaji iz Azije, koja je još ovisnija o bliskoistočnom gorivu, već prelijevaju na Europu jer je riječ o globalnom tržištu. Rast cijena dodatno pogoršava situaciju.

Cijene avionskog goriva porasle su za više od 100% u samo mjesec dana, dok su cijene sirove nafte premašile 100 dolara po barelu. Posljedice već osjećaju aviokompanije i putnici. Brojne kompanije najavljuju povećanje cijena karata, dodatne naknade za gorivo te smanjenje kapaciteta.

Neke mjere već su konkretno provedene

Skandinavski SAS otkazao je oko 1.000 letova u travnju, dok je nizozemski KLM najavio ukidanje 160 letova zbog rastućih troškova goriva. Niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i Wizz Aira također razmatraju smanjenje broja letova tijekom ljeta, a izvršni direktor Virgin Atlantica upozorio je da će poremećaji na energetskom tržištu imati dugotrajne posljedice: „Bez obzira na to što će se dalje događati u Perzijskom zaljevu, dio ovih poremećaja u globalnim cijenama energije ostat će s nama“.  Širi ekonomski učinci mogli bi biti jednako ozbiljni.

Zračni promet u Europi godišnje generira oko 851 milijardu eura i podržava 14 milijuna radnih mjesta, pa bi veći poremećaji mogli imati značajan utjecaj na gospodarski rast (CNBC). Birol upozorava da bi dugotrajnija blokada mogla dovesti do „sporijeg rasta ili čak recesije“ u pojedinim dijelovima svijeta, pri čemu će najteže biti pogođene zemlje u razvoju piše AP News. 

No dodatni pritisak na cijeli sustav dolazi i iz same rafinerijske industrije u Europi. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, europske rafinerije u posljednje vrijeme prodaju gorivo s gubitkom jer visoki troškovi prerade „pojedu“ rekordno visoke prodajne cijene. Marže za preradu lake nafte u sjeverozapadnoj Europi prošli su tjedan bile u minusu od 6,45 dolara po barelu, dok su i kod srednje teške nafte zabilježeni gubici.

Glavni razlog tome je nagli rast cijena „fizičke“ nafte, potaknut gotovo potpunim zaustavljanjem tranzita kroz Hormuški tjesnac. U takvim uvjetima cijena barela nafte iz Sjevernog mora premašila je čak i razine iz 2008. godine, dosegnuvši gotovo 149 dolara.

Analitičari upozoravaju da bi takva situacija mogla dovesti do smanjenja prerade nafte u Europi, što bi dodatno ograničilo dostupnost goriva. „Kako stvari sada stoje, Europa će smanjiti potrošnju“, upozorava Neil Crosby iz Sparta Commoditiesa, procjenjujući da bi prerada mogla pasti i do 500 tisuća barela dnevno. Istovremeno, rafinerije u Aziji i SAD-u ostvaruju bolje rezultate i agresivno se natječu za dostupne pošiljke nafte, dok europske dodatno opterećuju viši troškovi energije, poput električne energije i plina.

Jedan izvor iz industrije situaciju opisuje kao tipičnu kriznu dinamiku: „Cijene goriva prvo porastu, a onda marže nagrizu promjene cijena nafte i drugi troškovi“.

Sve to dodatno potvrđuje da problem nije samo u opskrbi, već i u strukturalnim slabostima europskog energetskog sustava

Čak i ako se dio opskrbe stabilizira, kombinacija visokih cijena, smanjene prerade i globalne konkurencije za resurse mogla bi nastaviti stvarati pritisak na zračni promet. U takvim okolnostima, budućnost europskog zračnog prometa uvelike ovisi o geopolitičkom raspletu.

Ako se Hormuški tjesnac uskoro ne otvori, Europa bi se mogla suočiti s ljetom obilježenim poremećajima u prometu, skupljim putovanjima i značajnim ekonomskim posljedicama.

Unatoč svemu, europske institucije zasad pokušavaju smiriti situaciju. Europska komisija navodi da trenutno nema dokaza o nestašici goriva, ali priznaje da bi problemi u opskrbi mogli nastati u bliskoj budućnosti .  “Trenutačno nema dokaza za nestašice goriva u Europskoj uniji, ali problemi s opskrbom mogli bi se pojaviti u bliskoj budućnosti, posebice za mlazno gorivo”, rekla je na konferenciji za novinare glasnogovornica Anna Kaisa Itkonen.

Dodala je da rafinerije u EU-u pokrivaju oko 70 potreba za mlaznim gorivom, a ostalo dolazi iz uvoza.

Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca doveli su do velikog skoka cijena naftnih derivata, posebice kerozina. Udruga europskih zračnih luka prošlog je tjedna u pismu Europskoj komisiji upozorila da bi u Europi moglo doći do nestašica mlaznog gooriva ako se plovidba Hormuškim tjesnacem ne obnovi u sljedeća tri tjedna.

Glasnogovornica Itkonen je istaknula da Komisija tijesno surađuje s državama članicama kako bi imala potpuni uvid u zalihe goriva, kapacitete rafinerija i alternativne uvozne rute, što su neophodne informacije za poduzimanje bilo kakvih mjera.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik