ŠTO DONOSE NOVI ZAKONI O DOHOTKU I DOPRINOSIMA?

ŠTO DONOSE NOVI ZAKONI O DOHOTKU I DOPRINOSIMA?

Ova zakonska rješenja imaju za cilj smanjiti ukupnu stopu doprinosa, ali istodobno proširiti poresku osnovicu, uključujući naknade koje do sada nisu bile oporezive te povećati obuhvat obveznika doprinosa.

Pred zastupnicima Zastupničkog doma federalnog Parlamenta na dvodnevnom sjednici koja je počela jučer našlo se nekoliko važnih zakonskih rješenja iz okvira reformske agende, a tiču se reforme radnog zakonodavstva, među kojima posebno mjesto zauzimaju Nacrt zakona o porezu na dohodak te Nacrt zakona o doprinosima. Ova zakonska rješenja imaju za cilj smanjiti ukupnu stopu doprinosa, ali istodobno proširiti poresku osnovicu, uključujući naknade koje do sada nisu bile oporezive te povećati obuhvat obveznika doprinosa.

Dohodak

Kada je riječ o Nacrtu zakona o dohotku predviđa se smanjenje i ukidanje nameta za niža primanja, ali isto tako proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda.

U kontekstu dohodaka prijedlog ide u smjeru smanjenja poreznog opterećenja na niska primanja, pa će tako svi zaposleni koji imaju primanja do 700 maraka biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

Porezno opterećenje sa niskih primanja, preneseno je, tvrde predlagači, na dohodak u većim iznosima primjenom progresivnih stopa poreza na dohodak. Dodaju kako je proširenje osnovice dohotka i broja poreznih obveznika potrebno da bi se smanjili obvezni doprinosi bez ugrožavanja izvanproračunskih fondova.

Ovim zakonom vrši se, ističu predlagači, proširenje obuhvata poreznih obveznika na način da se uvodi potpuni načelo svjetskog dohotka kroz kategorije neograničenog i ograničenog poreznog obveznika, te se na taj način zakon potpuno usklađuje sa propisima koji se primjenjuju u zemljama Europske unije

Doprinosi

Kada je pak riječ o doprinosima, nacrt zakonskog rješenja ide u smjeru smanjenja zbirne stope doprinosa koju plaćaju poslodavci sa sadašnjih 41,5 na 33 posto. Gledajući pojedinačne stavke treba navesti kako u Nacrtu stoji da se propisuje stopa doprinosa za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje i to samo iz osnovice bez doprinosa na osnovicu, što je novina u odnosu na važeći Zakon. Ono što je bitno je propisana stopa od 18,50% koja je znatno niža u odnosu na važeći zakon gdje su doprinosi iz osnovice i na osnovicu iznosili ukupno 23%. S druge strane stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje iz osnovice iznosi 13,50%, bez doprinosa na osnovicu i ista je značajno niža od ukupne stope (iz osnovice i na osnovicu) od 16,50% po važećem Zakonu. Treća kategorija je doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti pa tako stopa po Nacrtu novog zakona iznosi 1% te je značajno niža u odnosu na stopu po važećem zakonu koja iznosi ukupno 2%. Predlagači ističu kako su osnovni razlozi i ciljevi za donošenje Zakona proširenje osnovice i povećanja obuhvata obračuna doprinosa, harmonizacija osnovica za obračun doprinosa, pojednostavljenje obračuna doprinosa, smanjenje stopa, jačanje financijske discipline u ovoj oblasti, smanjenje sive ekonomije i stimuliranje zapošljavanja, pri tome vodeći računa o održivosti izvanproračunskih fondova kao nositelja obveznih socijalnih osiguranja. Jedan od temeljnih ciljeva donošenja novog zakona o doprinosima je i jačanje financijske discipline koji se ogleda u propisanoj obvezi dostavljanja Izvješća o  obračunatim doprinosima najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec i ako ne bude isplaćena plaća i uplaćeni doprinosi. Na taj način će Porezna uprava Federacije imati puno kvalitetniji nadzor uz manje troškove, a poslodavci neće imati priliku da isplaćuju neto plaću bez uplate doprinosa. Predlagač ističe kako zakon sadrži i određene socijalne elemente u vidu propisanih izuzeća za iznos osnovice na koji se vrši obračun doprinosa (za zaposlenike u rudnicima, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće, te niskoakumulativnim djelatnostima starih zanata kao i taksi prijevoznike). Ostale su niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu. Također su ostala izuzeća s nižim osnovicama za one poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu.

Istodobno, novim zakonskim rješenjem predviđa se proširenje porezne osnovice za obračun doprinosa na način da se sada osim plaće oporezuje i  naknade za topli obrok, prijevoz i regres.

Neovisni odbor

Zastupnički dom pak jučer nije podržao inicijativu zastupnika Nermina Nikšića kojom se tražilo uspostavljanje mehanizma parlamentarnog nadzora nad radom i Federalne uprave policije (FUP). Nikšić je u svojoj inicijativi naveo kako FUP dvije godine radi bez Neovisnog odbora.

Zastupnici su na sjednici podržali inicijativu Bilsene Šahman, a slijedom koje treba osnovati fond za liječenje u inozemstvu pacijenata iz FBiH oboljelih od rijetkih i drugih bolesti. Šahman je pojasnila kako bi se fond financirao dijelom iz proračuna, a dijelom od donacije te je navela kako bi trebalo napraviti i određena prestrukturiranja u zdravstvenom sustavu.

U kontekstu dohodaka prijedlog ide u smjeru smanjenja poreznog opterećenja na niska primanja, pa će tako svi zaposleni koji imaju primanja do 700 maraka biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

Kada je pak riječ o doprinosima, nacrt zakonskog rješenja ide u smjeru smanjenja zbirne stope doprinosa koju plaćaju poslodavci sa sadašnjih 41,5 na 33 posto

Stopa doprinosa za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosila bi 18,50% što je znatno niža u odnosu na važeći zakon gdje su doprinosi iz osnovice i na osnovicu iznosili ukupno 23%.

Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje iz osnovice iznosi 13,50%, bez doprinosa na osnovicu i ista je značajno niža od ukupne stope (iz osnovice i na osnovicu) od 16,50% po važećem Zakonu

Treća kategorija je doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti pa tako stopa po Nacrtu novog zakona iznosi 1% te je značajno niža u odnosu na stopu po važećem zakonu koja iznosi ukupno 2%.

Piše: Dario Pušić

Dnevni list

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar