Što se točno događa nakon što se vrata Sikstinske kapele zatvore i započne biranja novog Pape
Godine 1996., papa Ivan Pavao II. odlučio je da kardinali za vrijeme budućih konklava budu smješteni u Domus Sanctae Marthae, gostinjskoj kući u Vatikanu. Prije toga, kardinali su spavali na ležajevima u sobama ili “ćelijama” povezanima sa Sikstinskom kapelom.
Smrt pape Franje na Uskrsni ponedjeljak znači da će Katolička Crkva uskoro započeti proces odabira novog Pape.
To drevno i tajanstveno događanje, poznato kao konklava, redovito izaziva nagađanja o tome tko će biti izabran za vođu Crkve i njezinih 1,4 milijarde vjernika diljem svijeta, prenosi N1.
No, ta tiha procedura također izaziva veliko javno zanimanje. Što se točno događa nakon što se vrata Sikstinske kapele zatvore i najviši crkveni velikodostojnici započnu proces biranja novog rimskog biskupa?
Izbori papa nisu uvijek bili ovako tajnoviti. No, nakon jednog posebno dugog razdoblja bez pape u 13. stoljeću, Crkva je uvela nova pravila koja su izbor – doslovno – smjestila iza zatvorenih vrata. To se poklopilo s teološkom idejom da Bog djeluje preko kardinala tijekom konklave, ali je također služilo i da kardinali ostanu usredotočeni na odluku te da se spriječi utjecaj političkih dužnosnika na glasovanje, piše npr.org.
Odakle potječe riječ konklava?
Riječ konklava dolazi iz latinskog jezika i datira još iz antičkog Rima, gdje je označavala zaključanu sobu, obično korištenu za čuvanje dragocjenosti ili zatočenje nekoga.
Dvije riječi tvore conclave: cum što znači “s” i clavis što znači “ključ”.
“Riječ su koristili rimski govornik Ciceron i rimski pjesnik Horacije, čak i prije Kristova vremena,” rekao je Lo Bello. “To je vrlo stara riječ, starija od same katoličke religije.”
Tek u srednjem vijeku riječ konklava počela se redovito koristiti za opisivanje izbora papa.
Povijesna pozadina
Krajem 13. stoljeća, Katolička crkva je gotovo tri godine bila bez pape. Papa Grgur X. konačno je izabran 1271., a nekoliko godina kasnije izdao je papinsku bulu Ubi periculum kojom je postavio pravila za buduće izbore papa – konklave.
Prema tom zakonu, kardinali su se morali sastati u tajnosti kako bi izabrali papinog nasljednika. Svaki je mogao imati jednog ili dvojicu sluga i dobivao je hranu kroz otvor na prozoru. Ako novog papu ne bi izabrali unutar osam dana, obroci su im se smanjivali na kruh, vodu i vino.
Postojalo je više razloga za izolaciju kardinala, kaže Miles Pattenden, profesor na Sveučilištu Oxford koji se specijalizirao za povijest Katoličke crkve.
“Teologija iza konklave kaže da Bog, preko Duha Svetoga, nadahnjuje kardinale u njihovom izboru,” rekao je Pattenden. “A kako bi se to smatralo vjerodostojnim, kardinali moraju biti odvojeni od svih ostalih dok donose tu odluku.”
Tajnost konklave također je sprječavala političke vođe da pokušaju utjecati na glasove kardinala nakon što je konklava započela.
Kako se riječ koristila kroz vrijeme?
Riječ konklava je od jednostavne oznake za zaključanu sobu u antičkom Rimu postala termin za vrlo specifičan proces izbora novog Pape. Kao i značenje riječi, i sama institucija papinske konklave se mijenjala kroz stoljeća.
Pravila koje je postavio papa Grgur X. nisu se uvijek dosljedno provodila, a ponekad su bila promijenjena ili zanemarena. Na konklavi 1351., primjerice, kardinalima je bila dopušteno dvoje sluga umjesto jednog, a imali su i jelovnik s tri slijeda za cijelo vrijeme događanja. Stotine ljudi bile su prisutne na konklavi 1549.–1550., iako je samo oko 50 njih bilo kardinala, kaže Pattenden.
Još jedan stalni izazov zatvorene konklave bila je – osobna higijena.
Pattenden navodi da je u svom istraživanju konklava iz 16. i 17. stoljeća pronašao brojne izvještaje o “odvratnim uvjetima unutar konklave, smradu i osjetljivosti na bolesti, osobito ljeti.”
Neki su kardinali izlazili iz konklave bolesni, često teško. “Kardinali su jednostavno trebali redovitije i udobnije uvjete jer su bili stariji ljudi, mnogi sa zdravstvenim problemima,” dodaje Pattenden.
Godine 1996., papa Ivan Pavao II. odlučio je da kardinali za vrijeme budućih konklava budu smješteni u Domus Sanctae Marthae, gostinjskoj kući u Vatikanu. Prije toga, kardinali su spavali na ležajevima u sobama ili “ćelijama” povezanima sa Sikstinskom kapelom, prema izvještajima BBC-a. (Prva papinska konklava u Sikstinskoj kapeli održana je 1492., a od 1878. sve se održavaju ondje.) Gostinjska kuća često se opisuje kao “hotel s tri zvjezdice.”
Zašto je ta riječ i danas važna?
Čak i danas, papinske konklave su izrazito tajnovite. Kardinali elektori koji će sudjelovati u nadolazećoj konklavi morat će položiti prisegu o čuvanju tajne. Tijekom glasovanja, vrata Sikstinske kapele bit će zaključana, a Švicarska garda će stajati na straži ispred.
