Stopa zaposlenosti nam je među nižim u regiji, industrija usporava, nema reformi, imate ćemo najmanji rast u regiji…
Svjetska banka objavila je izvješće o stanju gospodarstva zemalja zapadnog Balkana i ono nije ni malo optimistično. Naime, prema njihovim projekcijama gospodarski rast zemalja ove regije ostat će usporen tijekom 2026. i 2027. godine. Razlog – negativni utjecaj efekata konflikta na Bliskom istoku, uporne inflacije i pojačane neizvjesnosti.
Piše: Dragan Bradvica Dnevni.ba
Nadalje, dodaje se da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regije koje se suočavaju sa manjkom radne snage, aktiviranje radne snage bit će od ključnog značaja.
Prognoze iznijete u Redovnom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan pokazuju da će kombinirani gospodarski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, dostići 2,8 posto u 2026. što je 0,3 postotna boda ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 posto u 2027. godini. Dodajmo kako Svjetska banka očekuje kako će upravo BiH imati najmanji gospodarski rast u regiji ove godine od tek 2,5 posto.
Nema radne snage
– Globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike žitelja. I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i poduzeća, naše izvješće pokazuje kako su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak. Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorištenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje regija može poduzeti i ojačati svoju ekonomiju, kaže Xiaoqing Yu, ravnateljica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Stanovništvo zapadnog Balkana, prema ovom izvješću, stari brže nego bilo gdje u Europi. Tijekom narednog desetljeća, najmanje jedna od pet osoba u regiji bit će starija od 65 godina. U međuvremenu, radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi su za boljim plaćama i perspektivama u inozemstvu. Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla.
Uz to, izvješće ukazuje i na nedovoljno iskorišten kapital: žene, mlade i ostale koji žele raditi, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada. Ukoliko bi stopa sudjelovanja radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Europske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 milijuna raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samo uključivanjem više žena u radnu snagu, godišnje stope rasta porasle bi za 0,35 postotnih bodova.
Rad bi, prema navodima izvješća, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreznih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće financijski sigurniji izbor. U većini zemalja zapadnog Balkana, primjerice, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalificira pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje financijskim rizikom umjesto nagradom. Također se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike.
Stanje u BiH
Medijima se obratila i viša ekonomistica Sandra Hlivnjak, koja je predstavila detaljnije nalaze izvještaja za sve zemlje zapadnog Balkana, navodeći da je došlo do usporavanja rasta u 2025. te da je taj rast u najvećoj mjeri i dalje vođen potrošnjom.
Kada je u pitanju vanjska trgovina, napomenula je da su i dalje prisutni deficiti tekućeg računa i to najviše zbog toga što uvoz raste brže nego izvoz. Smatra kako zemlje zapadnog Balkana ipak iskazuju otpornost kada je u pitanju nadolazeća energetska kriza kojoj svi svjedočimo svaki. Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH za 2025., u BiH rast je dosegnuo 2,1 posto, što je značajno usporenje u odnosu na 2024. kada je stopa rasta bila 3,2 posto.
Između ostalog, kazala je da, ukoliko se promatra proizvodna strana ekonomije, industrijska proizvodnja usporava, dok su glavni pokretači uglavnom djelatnosti usluga i poljoprivreda, ali i poljoprivreda u nešto manjem opsegu. Govoreći o inflaciji, naglasila je da je u 2025. došlo do njenog značajnog povećanja, i da u prosjeku iznosi četiri posto. Kada je u pitanju prvi kvartal 2026., inflacija je također četiri posto, nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.
– Međutim, ono što zabrinjava je ‘bazna inflacija’. Baznu inflaciju imamo kada iz ukupne inflacije isključimo volatilne komponente kao što su hrana i energija, što znači da, ako se povećava i bazna inflacija, dolazi do prelijevanja na druge robe koje imamo u indeksu potrošačkih cijena. Stoga, ne rastu samo energija i komponente hrane i bezalkoholnih pića, već se to širi na širu grupu proizvoda, naglašava Hlivnjak.
Komentirajući tržište rada, kada je u pitanju BiH, kazala je da je stopa zaposlenosti među najnižim kod zemalja zapadnog Balkana, dok smo u pogledu nezaposlenost među najvišim.
– Iako dolazi do blagog usporenja nezaposlenosti, problematično je to što postoji velika nezaposlenost mladih, ali i tu opet nije izoliran problem BiH, svi imaju taj problem u regiji, poručuje Hlivnjak.
U pogledu vanjskog sektora, naglasila je da BiH sada ima već ‘kronični problem ekonomije’, odnosno da naša zemlja ima deficit na tekućem računu. Napomenula je da BiH i u pogledu fiskalnog sektora ima deficit, što znači da se opet nalazi ispod prosjeka zemalja regije.
Kada su u pitanju domaći rizici, Hlivnjak je napomenula da se nalazimo u izbornoj godini, istakavši da put reformi polako slabi.
– Ne vidimo značajne pomake kada je u pitanju put EU, pregovori još uvijek nisu otvoreni, BiH je još uvijek jedina u regiji koja nije povukla sredstva iz Plana rasta, niti kada su u pitanju grantovi ili kreditna sredstva. Svi argumenti su na strani toga kako bi u budućnosti možda mogli opet revidirati rast na dole, upozorila je.
Kako je kazala, poruka Svjetske banke želi da se BiH vrati na put reformi, fokusira na svoj prosperitet, jer to je jedini način na koji može ostvariti napredak.
– BiH je potreban rast od bar 6, možda čak i 7 posto da bi imali bržu realnu konvergenciju ka standardu EU, zaključila je Hlivnjak.
