Studenti osvojili većinu, a sada slijedi teži dio: Tko će voditi Srbiju i što će prvo mijenjati

Studentski pokret koji je nastao nakon tragedije na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu uspio je za manje od dvije godine prerasti u političku snagu koja je dovela do najvećeg preokreta u Srbiji u posljednjih 14 godina.

Iako nema klasično stranačko vodstvo, a među 250 kandidata Studentske liste nije bilo nijednog studenta, pokret je prema preliminarnim izbornim projekcijama osvojio parlamentarnu većinu. Sada se otvara pitanje tko će preuzeti vođenje Srbije i kako će se ostvariti obećane promjene.

Kako piše BBC, Studentska lista “Studenti pobeđuju” uspjela je privući širok krug građana nezadovoljnih dosadašnjom vlašću, od mladih i sveučilišnih profesora do poljoprivrednika, umjetnika i drugih društvenih skupina.

Aleksandar Vučić u nedjelju navečer priznao je izborni poraz, procijenivši da će Studentska lista osvojiti između 135 i 140 mandata u Narodnoj skupštini Srbije, dok bi njegovoj koaliciji pripalo oko 105 zastupničkih mjesta.

Prema projekcijama CeSID-a i Ipsosa, Studentska lista mogla bi osvojiti približno 138 mandata, što je dovoljno za samostalnu parlamentarnu većinu.

Konačni rezultati izbora još se utvrđuju.

Tragedija koja je pokrenula prosvjede

Početak studentskog pokreta veže se uz 1. studenoga 2024. godine, kada se urušila betonska nadstrešnica Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 16 osoba.

Tragedija je izazvala ogorčenje javnosti i otvorila pitanja odgovornosti institucija, korupcije i mogućih propusta tijekom obnove kolodvora.

“Rušenje nadstrešnice prelilo je čašu”, ocijenila je za BBC Helena Ivanov iz istraživačkog centra Henry Jackson Society.

Studentski prosvjedi postupno su prerasli u masovna okupljanja diljem Srbije. Pokretu su se pridruživali građani različitih profesija, a studentski plenumi postali su jedan od glavnih načina organiziranja.

U ožujku 2025. godine Beograd je bio poprište jednog od najvećih protuvladinih okupljanja u novijoj povijesti zemlje.

Na Studentskoj listi nema nijednog studenta

Jedna od najzanimljivijih odluka studentskog pokreta bila je da na parlamentarnu listu ne kandidira studente.

Umjesto toga, predloženi su stručnjaci, sveučilišni profesori, liječnici, umjetnici, sportaši i druge javne osobe.

Prvi na listi bio je kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu Ilija Srdanović, koji je tijekom predizborne kampanje sudjelovao u studentskim prosvjednim šetnjama.

“Ova se energija više ne može zaustaviti”, izjavio je Srdanović prošlog tjedna tijekom marša prema Beogradu.

U razgovoru za BBC poručio je da Studentska lista građanima nudi temeljne vrijednosti demokratskog društva i obnovu povjerenja u institucije.

Odluka da studenti ne budu među kandidatima bila je dio strategije kojom su nastojali okupiti ljude s profesionalnim iskustvom i ponuditi drukčiji model političkog predstavljanja.

Bodiroga, Stanić i Šoškić među poznatim kandidatima

Među poznatijim imenima na Studentskoj listi nalaze se nekadašnji košarkaški reprezentativac Dejan Bodiroga, glumac Tihomir Stanić i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.

Na listi su i operni pjevač Nikola Mikić te brojni sveučilišni profesori i stručnjaci.

Posebnu pozornost privlači Dejan Šoškić, čije se ime spominje među mogućim kandidatima za budućeg predsjednika Vlade Srbije.

Ipak, Studentska lista još nije službeno predstavila mandatara, a činjenica da je Ilija Srdanović prvi na izbornoj listi ne znači automatski da će preuzeti premijersku dužnost.

Što studenti planiraju promijeniti?

Studentski pokret tijekom kampanje predstavio je program od 11 točaka, usmjeren ponajprije na borbu protiv korupcije, jačanje institucija i reformu državne uprave.

Među glavnim najavama su osnivanje posebne tužiteljske policije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, provjera odgovornosti pojedinih dužnosnika te promjene u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Program uključuje i reforme medijskog sustava, jačanje neovisnosti javnog servisa RTS-a te promjene načina imenovanja čelnih ljudi javnih poduzeća.

Studenti najavljuju i ulaganja u obrazovanje, uključujući besplatne udžbenike, kao i mjere za dostupnije lijekove.

Njihova je poruka da institucije trebaju služiti građanima, a ne stranačkim interesima.

Od prosvjeda do odgovornosti za upravljanje državom

Prema ocjeni analitičarke Gordane Delić iz German Marshall Funda, izbori su u velikoj mjeri bili glasovanje o povjerenju dosadašnjem političkom sustavu.

Studentski pokret uspio je mobilizirati birače i u sredinama u kojima je SNS godinama imao snažnu podršku, koristeći prosvjedne šetnje, izravne razgovore s građanima i lokalnu organizaciju.

No nakon izbornog uspjeha pred pokretom se nalazi drukčiji izazov.

Kandidati koji su dobili povjerenje birača trebaju preuzeti institucionalnu odgovornost, dogovoriti sastav buduće vlade i provesti program na kojem se temeljila kampanja.

Studentski predstavnici poručili su kako su u institucije poslali ljude koji trebaju odgovorno obavljati svoj posao i ostati vjerni zahtjevima zbog kojih je pokret nastao.

Upravo će sposobnost pretvaranja prosvjednih zahtjeva u konkretne odluke i reforme biti jedan od glavnih izazova za novu parlamentarnu većinu u Srbiji.

Foto: D.K./Bljesak.info