Svečanom akademijom Narodna knjižnica HNŽ-a obilježila 70 godina rada
Mostar – 22. travnja 2016 – Svečanom akademijom u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) obilježila je u petak navečer 70. obljetnicu svoga utemeljenja i rada.
O radu i utemeljenju Knjižnice govorila je ravnateljica Julijana Pavlović, istaknuvši kako je ta ustanova osnovana 17.02.1946. godine s početnim knjižničnim fondom od 7.000 knjiga, dok danas broji oko 180.000 knjiga i 17.000 uveza periodike. Također je istaknula kako je kroz svoju sedamdesetogodišnju povijest ova kulturna ustanova mijenjala svoje nazive i osnivače, a danas nosi naziv Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije.
– Ovo je vrlo važna obljetnica jer ovoliko desetljeća kontinuiranog djelovanja obvezuje nas da i dalje predano radimo na našoj trajnoj zadaći i misiji koja nam je povjerena, a to je obrazovanje mladih ljudi koji su budućnost ovog grada i Hercegovačko-neretvanske županije – kazala je Pavlović te zahvalila svima koji su pomogli organizaciji svečanosti.
Svečana akademija upriličena je pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenka Hercega koji je u svom obraćanju čestitao na 70. obljetnici, kazavši kako je Knjižnica kroz svoju povijest dala ogroman doprinos u širenju čitalačkih navika i razvijanju ljubavi prema knjizi.
U sklopu svečane akademije promovirana je i monografija “Kulturna riznica Hercegovine” autora prof. Marinka Jovanovića, koju je predstavio prof. dr. sc. Marko Dragić, inače jedan od njezinih recenzenata.
Dragić je u svom obraćanju čestitao 70. obljetnicu Knjižnice te se osvrnuo na bogatu povijest knjižničarstva na ovim područjima, spomenuvši sv. Jakova Markijskog koji je prvi osnovao knjižnice na Humu i u Bosni te Karađoz-bega koji je 1570. godine utemeljio prvu javnu knjižnicu u Mostaru koja je imala rukopise stare i do 700 godina.
Po njegovim riječima, dolaskom Austro-Ugarske u ove krajeve 1861. osnovana je prva hrvatska čitaonica, a mostarske su knjižnice radile uglavnom i u okviru kulturno-prosvjetnih novoosnovanih društava, od kojih se svojim radom posebno ističu pjevačka društva Hrvoje i Gusle te kulturno-prosvjetna društva Napredak i Gajret.
– Godine 1946. utemeljena je sadašnja knjižnica, prvo kao gradska, a danas kao županijska, ali ono što je posebice bitno, a na što autor ukazuje u monografiji, je nužnost očuvanja baštine – kazao je Dragić te istaknuo kako je vrhunac ove knjižnice bio 1992. godine kada je brojala 218.000 knjiga te 30.000 uveza periodike.
O monografiji je kratko govorio i autor Jovanović koji je kazao kako je ova knjiga konkretna i inspirativna te kako se nada da će njezin sadržaj biti dodatni poticaj nadležnima da u budućnosti konkretnijim potezima pomognu Narodnoj knjižnici Hercegovačko-neretvanske županije. Tijekom svečanosti dodijeljena su i priznanja za doprinos radu Knjižnice koja su dobili predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić. U sklopu svečane akademije otvoren je i Dječji odjel Knjižnice, renoviran donacijskim sredstvima.
Ured za odnose s javnošću
