Švedsko obrazovanje i naše; U čemu je razlika?
Zašto su Skandinavske zemlje uspješnije i naprednije od nas? Neki će reći da je to zbog manje ratnih i političkih sukoba koji čine da zemlja stagnira u razvoju. Međutim, brojna su mišljenja da ključ tog uspjeha leži u obrazovnom sustavu.
O obrazovnom sustavu u Švedskoj imali smo priliku razgovarati sa Darkom Krsekom koji vodi Središnji ured za gimnazije u Stockholmu te vodi projekt informatizacije svih gimnazija u Švedskoj. On je ovih dana boravio u BiH i Hrvatskoj te je na proputovanju iz Vodica iz R Hrvatske prema Sarajevu posjetio Ramu i susreo se sa svojim prijateljem prof. Dinkom Jurićem te smo u utorak, 27. prosinca 2016. razgovarali o tim veoma zanimljivim iskustvima.
=
Darko Krsek je profesor matematike i informatike iz Prijedora. Fakultet je završio u Hrvatskoj prije rata te je radio u obrazovnom sustavu u BiH i Hrvatskoj. No, život ga je odnio u Švedsku gedje je radio kao pedagoški djelatnik te je 8 godina bio ravnatelj prirodno matematičke gimnazije u Stockholmu. Sada nadzire rad svih gimnazija o tom glavnom Švedskom gradu.
„U Rami sam kod profesora Dinka Jurića, profesora u Rami. Tu smo na pola puta između Vodica i Sarajeva. Prvi put sam ovdje i ovo je jedan predivan kraj. U Stockholmu sam već 21 godinu. Radio sam više poslova, od učitelja do ravnatelja gimnazije, a sada vodim Središnji ured za sve gimnazije u Stockholmu. Poznajem obrazovni sustav bolje u Hrvatskoj nego u BiH, ali za švedski mogu reći da je izuzetno dobar i da je prilagođen svakom učeniku. Možda je baš tu ta velika razlika između tih sustava. Zadatak učitelja je da djecu nauči, a učenici cjelodnevnim boravkom stječu uvjete za prolaznu ocjenu. Nisu opterećeni toliko predmetima, imaju manje predmeta, ali to ne znači da oni usvajaju manje znanja. Rad se zasniva na primjeni znanja. Sve je na razvijanju kompetancija kod učenika koje su jako bitne. Švedska je mala zemlja i da bi bili konkurentni moraju više znati.“ – riječi su Darka koji s osobitom radošću propovijeda o tom obrazovnom sustavu i svom radu. To je bila jasna poruka da je zadovoljan i voli posao koji radi.
O organizaciji rada Darko kaže: „Direktor ima svu odgovornost. Opća gimnazija ima oko 500 učenika sa 27 učitelja koji su podijeljeni u dvije skupine: Alfa i Beta. Odgovaraju svaki za svoju grupu. Oni planiraju nastavu u koju je uključeno više predmeta, a radi se na temelju kurikulua i ciljeva programa.“
O obvezama učenika i učitelja u Švedskoj Darko Krsek iznosi slijedeće podatke: „Učenici sami biraju koju gimanziju žele pohađati; privatnu ili javnu odnosno državnu. Pohađaju nastavu u 178 dana te imaju za tri godine minimalno 2180 nastavnih sati od po 60 minuta. Učenici uče minimalno za 25000 bodova, a uobičajeno je za jednu godinu jedan predmet 100 bodova s izuzetkom religije koji ima 50 bodova, a fizika 150. Učitelji rade 194 radna dana tijekom godine ili tjedno 45,6 sati za 100 % radno vrijeme.“
O najvažnijem pitanju o brazovnom sustavu Krsek kaže: „Sve se radi prema zakonu. No, najvažnije je kako raditi, odnosno planirati rad u grupama tipa Alfa i Beta. Što znači da se stavlja naglasak na kvalitetu rada. Bitno je kako a ne koliko. Učenici nemaju usmenih ispita, sve je u pisanom obliku. Učenici godišnje imaju najviše 8 predmeta, a gimnazija traje 3 godine jer je osnovna škola devetogodišnja. Postoji i inspekcija školstva koja nadzire kvalitetu rada. Inspekcija je najmanje jedan tjedan u svakoj školi svake tri godine. Važno je spomenuti i da se ravnatelji i učitelji moraju neprestano educirati. Radna disciplina u školi mora biti tijekom cijelog borvka učenika.“
Nismo mogli, a da se ne dotaknemo profesorskog standarda u Švedskoj. O tome Darko Krsek kaže: „Ista je priča u zbornici u BiH, Hrvatskoj i Švedskoj. U Švedskoj nisu zadovoljni plaćom s obzirom koliko rade. Dovoljene su da se može solidno živjeti. Sada nam treba preko četiri tisuće učitelja na svim razinama.“
„Kod nas je prosječan broj učenika po odjelima 32, ali kada se radi laborativna nastava onda je u skupini po 16 učenika. U Švedskoj se nastava bazira na laborativnom radu. Tjedna norma učitelja je 45, 6 sati tjedno. Raspored nastave je fleksibilan i učitelji i učenici cijeli dan provode u školi. Sat može trajati od 35 minuta pa sve do 60 ili 70 minuta. Jednostavno rečeno, sustav je veoma felksibilan.“
Iz ovog zanimljivog razgovora mogli smoshvatiti da je švedski sustav veoma prilagodljiv potrebama učenika, tržištu rada i da je na provom mjestu kvaliteta. Nasuptort tome naš sustav je krut i zanima ga samo količina, odnosno usvajanje podatka koji nikada neće služiti učeniku u njegovom daljenem školovanju ili radu. Sigurno je vrijeme da se napravi temeljita reforma obrazovnog sustava u BiH.
