• Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 
  • Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 

Sveti Ilija, zaštitnik i čuvar Gmića od munje, grada i zla vremena 

Dvadeseti je srpnja, dan koji je u katoličkom kalendaru rezerviran za svetog Iliju. Ilija je starozavjetni prorok koji se slavi ne samo u kršćanstvu, nego i u judaizmu i islamu.
Svi žele biti u dobrim odnosima sa svetim Ilijom jer nas po crkvenim učenjima on čuva od vatre i od groma. Njegovo ime znači “Jahve je moj Bog”, a kod nas je još poznatiji pod imenom Ilija Gromovnik.
Crkva je svetog Iliju za zaštitnika  Bosne i Hercegovine izabrala još u 18. stoljeću
Osim što je zaštitnik cijele Bosne i Hercegovine, Ilija – prorok koji je na nebo uzašao ognjenim kolima, koja vuku ognjeni konji je  zaštitnik i sela Gmića.
Kapelica na gmićkom groblju posvećena je svetom Iliji, a svjedoci vremena tvrde da se to dogodilo na ideju starog Šarića i starog Mijatovića, tada utjecajnih ljudi iz ovog sela.
Od tada, svake godine se na Ilindan, na gmićkom groblju govori sveta misa, a sveti Ilija uspješno obavlja svoj zadatak zaštitnika i čuva Gmiće od munje, grada i zla vremena.
Gmićani se vole okupiti za Ilindan na misi na groblju, ali i na užinama i druženjima poslije mise. Nerijetko se godišnji odmori planiraju upravo prema Ilindanu. Oni koji su daleko, a i oni koji su tu svaki dan čuvaju tradiciju i zavjet svojih predaka – doći k misi, obići svoje pokojne, a onda se družiti s prijateljima.
Okupljanje pod “oraom”
Poslije mise, muškarci se okupljaju niže groblja pod starim, kako kažu, oraom koji pamti mnoga hodočašća onih koji su od Ilije tražili utjehu i mnoga događanja oko njegove kapele. Tu, poslije okrepe duše, dođu i na okrepu tijela koja je zbilja potrebna nakon bivanja na žegi ilindanskog sunca.
Ne zna se jesu li i za  sastanak pod oraom i osvježenje “krivi” stari Šarić i Mijatović. Tko god da je, lijepo je što postoji ovakva jedna tradicija koju treba čuvati i njegovati.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar