Svijet će danas, po procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika

Otkako su se prije gotovo tri milijuna godina u Africi razvili prvi ljudi, globalna populacija je uz prolazne zastoje neprestano rasla. Svijet će danas, po procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika.

Prvi ljudi

Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2.8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. No, sve do kraja 19. stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane, prenosi Hina. Otprije znamo da su naši preci bili lovci sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života. Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset četvornih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED). On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.

Prvi baby boom

Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere. S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja. “Majke su mogle dojenčad hraniti kašom, što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objasnio je Le Bras. Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima. Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog. “Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu. Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.

Crna smrt

Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora. U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije. I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.

Osam milijardi, ključan razvoj cjepiva

Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeća, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane. Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi. Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.