Svjetski dan djetet: Dok susjedi daju poticaje roditeljima, u BiH je privilegija osnovati obitelj

Svjetski dan djetet: Dok susjedi daju poticaje roditeljima, u BiH je privilegija osnovati obitelj

Prema podatcima UN-a, Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu fertiliteta u Europi od 1,27 novorođenčadi na ženu. Usporedbe radi, 50-ih godina prošlog stoljeća prosječno rađanje bilo je 4,8 djece na ženu, a 70-ih se smanjuje na 2,6. S druge strane, a u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda , navodi se da je Bosna i Hercegovina izgubila polovicu svog stanovništva, prenosi Dnevni list.

Najteže u HNŽ

Svjesni pogubnosti ovakvih trendova vlasti država u regiji pokrenuli su niz kampanja i omogućili poticaje za roditelje, dok je u Bosni i Hercegovini stanje iz godine u godinu alarmantnije.

Iz Institucija ombdusmena BiH upozoravaju da ne postoji službena populacijska politika kojom bi se pružila pomoć i ostale beneficije mladim parovima s djecom. Na entitetskom i županijskim razinama postoje određeni zakoni koji tretiraju ova područja, ali ih ne reguliraju u potpunosti.

– U Federaciji BiH postotak visine naknade utvrđuje se propisima županija što dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujednačena bilo da se radi o zaposlenim ili nezaposlenim majkama. Nezaposlene porodilje pravo na porodiljsku naknadu ostvaruju u ograničenom obimu, koji zavisi od ekonomske moći županije. Nezaposlene porodilje u Unsko-sanskoj županiji dobijaju jednokratnu naknadu u iznosu od 50 eura (100 KM), dok se u Županiji Sarajevo u periodu od 12 mjeseci isplaćuje po 96 eura (189 KM) mjesečno. U osam od deset županija u FBiH zaposlene majke ostvaruju pravo na porodiljsku naknadu u rasponu od 50 do 100 posto plaće na koju su prijavljene, odnosno u odnosu na prosječnu plaću u županiji. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji isplaćuju samo jednokratnu pomoć porodiljama od 200 eura (400 KM), a u Posavskoj samo nezaposlenim majkama u iznosu od 150 eura (300 KM) u trajanju od šest mjeseci. Naknada za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva uopće nije uređena – upozorava Institucija ombudsmena BiH.

U Republici Srpskoj mjere populacijske politike su definirane u okviru Vladinog progama rada i odnose se na materijalne i nematerijalne mjere. Prema Zakonu o dječijoj zaštiti, pravno na naknadu imaju i nezaposlene majke u mjesečnom iznosu od oko 200 eura (405 KM) u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci.

Vlada RS preuzima cjelokupni trošak

Pravo na pronatalitetnu naknadu ostvaruje majka za svako trećerođeno i četvrtorođeno dijete, bez obzira na materijalni status porodice. Naknada se isplaćuje u jednokratnom iznosu od 300 eura (600 KM) za trećerođeno dijete i u iznosu od 225 eura (450 KM) za četvrtorođeno dijete.

Kako je najavljeno, u tom entitetu će 2020. godine stupiti na snagu izmjene Zakona o dječijoj zaštiti prema kojem će Vlada u cijelosti preuzeti trošak naknada za vrijeme porodiljskog bolovanja zaposlenih osoba.

U Brčko distriktu porodiljska naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci za svako novorođeno dijete u obitelji, a za blizance u trajanju od 18 mjeseci i iznosi 50 posto od prosječne mjesečne neto plaće u Distriktu, koja je oko 225 eura (450 KM).

Osim toga, posljednja istraživanja rađena u Bosni i Hercegovini dala su zabrinjavajuće rezultate prema kojima se svaki šesti par u našoj zemlji bori sa neplodnošću. Procjenjuje se da u BiH više od 50.000 parova ima ovaj problem. Procesi biomedicinski potpomognute oplodnje koštaju, i to ne malo.

Hrvatska daleko ispred

Susjedna Hrvatska smatra se jedinstvenom u svijetu po broju besplatnih postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Hrvatski zakon omogućava ženama do 42. godine šest postupaka umjetne oplodnje čije troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Srbija, u kojoj se sa ovim problemom susreće oko 300.000 parova, financira tri pokušaja vantjelesne oplodnje, a od ove godine parovi koji su prvo dijete dobili na ovaj način mogu konkurirati i na proširenje obitelji o trošku države, odnosno vantjelesnu oplodnju za drugo dijete.

U našoj zemlji i ovaj problem se tretira različito. U Republici Srpskoj je prošle godine donesena odluka o financiranju tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države, a Federacija je Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, nakon sedam godina duge parlamentarne procedure, dobila u lipnju prošle godine. A, ovo pitanje je različito regulirano od županije do županije. Pacijenti u Županiji Sarajevo mogu refundirati dva postupka: prvi od 4.000 i drugi od 2.000 KM, Tuzlanska županija također dva postupka u iznosu od 3.000, odnosno 2.000 KM. U ZDŽ, SBŽ i USŽ refundiraju uglavnom jedan pokušaj, dok su pacijenti u Hercegovini definitivno u najtežem položaju.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing