Tajanstvena smrt Jurija Gagarina: Zašto je tako rano izgubio život?

Jurij Gagarin je stekao status legende kada je postao prvi čovjek koji je poletio u svemir 12. travnja 1961. godine. Poletio je sa Zemlje kao običan pilot, a vratio se kao živa legenda. U Sovjetskom Savezu su ga štovali kao rock zvijezdu. Nakon slavnog leta kroz svemir, sovjetske vlasti su odmah poslale Gagarina na “proputovanje” u 30 zemalja svijeta.

Čak je i ručao s kraljicom Engleske Elizabetom II., fotografisavši se s njom za uspomenu. Predsjednik Egipta je dao Gagarinu zlatne ključeve vrata Kaira i Aleksandrije, a u Havani ga je Fidel Castro jednostavno zagrlio. Teško da je tada netko mogao pretpostaviti da će tako mlad i lijep muškarac, s ugodnim osmijehom kojim je osvojio cijeli svijet, izgubiti život kroz sedam godina.

Poslije tri godine gostovanja po svijetu Gagarin se vratio svom poslu. Radi usavršavanja pilotske vještine pridružio se programu letne obuke Inženjerijske akademije ratnog zrakoplovstva “Žukovski”. Htio je ponovno letjeti u svemir. “Mi ne možemo od Gagarina napraviti muzejski eksponat. To bi ga uništilo”, pisao je njegov pretpostavljeni i prijatelj Nikolaj Kamanjin, rukovoditelj pripreme kozmonauta po Sovjetskom svemirskom programu.

Moskve da pošalje Gagarina u još jednu svemirsku misiju, no taj je plan zauvijek ostao neostvaren, piše Russia beyond.

Tog 27. ožujka 1968. godine vrijeme je bilo dosta oblačno i tmurno. Gagarin je izvodio vježbovni let na lovcu MiG-15UTI zajedno sa svojim učiteljem Vladimirom Serjoginom, iskusnim pilotom koji je u Drugom svjetskom ratu nagrađen medaljom Heroja Sovjetskog Saveza. Pukovnik Serjogin je provjeravao tehniku Gagarinovog leta prije nego što ga je pustio da leti u novom zrakoplovu MiG-17. U 10:19 su Gagarin i Serjogin poletjeli s vojnog aerodroma Čkalovski u Podmoskovlju.

Planirali su letjeti najmanje pola sata, no Gagarin je već u 10:32 priopćio kontroli leta na zemlji da se vraćaju u bazu. Ubrzo nakon toga je veza sa zrakoplovom potpuno nestala. Kada je zrakoplov nestao s radara, vlasti su poslale u potjeru grupu zrakoplova i helikoptera. Četiri sata kasnije pronađeni su fragmenti Gagarinovog zrakoplova nedaleko od grada Kiržača (Vladimirska oblast, 133 km istočno od Moskve). Zrakoplov je potpuno uništen, kao i tijela dvojice pilota. Čak nije bilo lako identificirati Gagarinovo i Serjoginovo tijelo. “Bilo je nemoguće zamisliti da je Gagarin mrtav. On je bio oličenje života, oličenje slobodnog sanjarenja o nebu, o letovima, o svemiru”, rekao je Kamanjin. Gagarinovo tijelo, međutim, nije pronađeno, tako da je povodom njegove smrti pokrenuta istraga.

Rezultati istrage su službeno objavljeni tek 2011. godine povodom 50. godišnjice Gagarinovog leta u svemir. “Najvjerojatnije je uzrok katastrofe bio oštar manevar s ciljem da se izbjegne sudar sa zračnim balonom za proučavanje atmosfere. Tako je zrakoplov ušao u kritični režim leta, a zatim u spiralu”, rekao je Aleksandar Stepanov, predstavnik Predsjedničkog arhiva. Prema ovoj veziji, Gagarinova smrt je nesretan slučaj. Veliki balon se iznenada pojavio na Gagarinovoj putanji, a piloti su u očajničkom pokušaju da ga izbjegnu slučajno izazvali nekontrolirano poniranje zrakoplova (zrakoplov je imao dodatno opterećenje u vidu dva rezervoara s gorivom zbog čega je letio sporije), a ometajući faktor su bili i gusti oblaci. Službena verzija mnogima nije bila po volji tako da su se pojavile i razne druge teorije.

“Vjerujem u verziju koja pretpostavlja da je Serjogin imao srčani udar. Možda je jednostavno pao na jednu upravljačku polugu što je izazvalo fatalne posljedice”, kaže sovjetski kozmonaut Vitalij Žolobov.

Pilot Igor Kuznjecov je sudjelovao u istrazi Gagarinove smrti. On smatra da su piloti izgubili život uslijed neočekivane dehermetizacije kabine. Pojedinci smatraju da su piloti počeli gubiti tlak i visinu na 4000 metara, prije nego što su izgubili kontakt s bazom i kontrolu nad zrakoplovom.

Jedna verzija govori o tome da su piloti izgubili kontrolu nad zrakoplovom MiG-15. U svojim memoarima inženjer Valentin Kozirev piše kako mu je jedan mrtvozornik ispričao da se motor na zrakoplovu pokvario i izazvao poniranje, a piloti su ga pokušavali vratiti u normalan položaj, ali uzalud.

Ovu verziju potvrđuje Aleksej Leonov, Gagarinov kolega, prvi kozmonaut koji je izašao u otvoreni svemir (1965). On je 2013. godine izjavio da su zbog nepažljivog manevra drugog zrakoplova slučajno poginuli Gagarin i Serjogin. Naime, drugi zrakoplov je proletio iznad njih brže od zvuka i primorao MiG-15 da uđe u poniranje. Nijedna od ovih teorija nije dokazana. Očito je da su Gagarin i Serjogin poginuli u tragičnim okolnostima vezanim za tehničke poteškoće, loše vremenske uvjete i, možda, ljudski faktor.