TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Rama 10.03.2022. 18:29h Uredništvo

Općinsko vijeće Prozor-Rama održalo je tematsku sjednicu na kojoj je prema Dnevnom redu imala jednu točku, a to je “Informacija o stanju u oblasti šumarstva na području općine Prozor-Rama”.

Na sjednicu su osim vijećnika, načelnika i pomoćnika pozvani i Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo, Federalno pravobraniteljstvo, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Šumarski inspektorat, Skupština HNŽ, Vlada HNŽ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Inspektorat šumarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ Mostar, zapovjednik policijske postaju Prozor – Rama te Županijsko Tužiteljstvo HNŽ.

Sastanku su se od navednih odazvali direktor uprave za šumarstvo Nesib Mutabžija, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, županijski šumarski inspektor Branislav Vidačković, predstavnik MUP HNŽ Ljubomir Raguž, zapovjednik Policijske stanice Prozor-Rama Anto Šarčević, zastupnici u Skupštini HNŽ Marija Bešker, Ivan Odak, Elvedin Grcić i Slavko Bilić.

Federalno pravobraniteljstvo iz Sarajeva, točnije pravobranitelj Jakov Dujić kazao je da nije bio u objektivnoj mogućnosti sudjelovati zbog ranije zakazanog ročišta. Pravobraniteljstvo je, ističe Dujić, do sada desetke puta djelovalo prema svim nadležnima, kao što je činila Općina Prozor-Rama, uz naglasak da je najrelevantnije i najpozvanije za predmetnu problematiku Pravobraniteljstvo BiH. Županijsko tužiteljstvo Mostar je odgovorilo da zahvaljuje na pozivu, ali zbog ranije preuzetih obaveza predstavnik nije bio u mogućnosti prisusvovati sjednici.

Prisustvovali su i direktor općinske Agencije za lokalni razvoj Danijel Burečić, predsjednik Mjesne Zajednice Orašac Ivan Filipović te Trpimir Jelić ispred direktor Javnog poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske”.

Od 2011. bez zakonskih okvira

Potreba za raspravom o šumarstvu, točnije nekontroliranoj i nelegalnoj sječi šume na području općine Prozor-Rama, rezultat je problematike nepostojanja Zakona o šumama. Šumama se gospodarilo do 2009. godine prema Zakonu o šumama Federacije BiH, koji već dugi niz godina nije na snazi. Vlada FBiH je do 2011. godine donijela prijelazno rješenje Uredbu o šumama, da bi se ista Presudom Ustavnog suda prestala primjenjivati.

Aktualna situacija u kojoj dominira nered i bezakonje u gospodarenju šumama na području Hercegovačko neretvanske županije/ kantona može se riješiti jedino zaustavljanjem nelegalnih sječa i krađe šuma na području cijele Županije, a posebno na području općine Prozor-Rama i sankcioniranjem odgovornih za izvršene krađe šuma i za nečuvanje šuma od strane odgovornih institucija i pojedinaca.

Rješenje osnivanje posebnog općinskog poduzeća za gospodarenje šumama

Donošenje zakona koji bi regulirao ovu oblast je mjera o važnosti koju nije potrebno posebno obrazlagati. Činjenica je da je Hercegovačko neretvanska županija/ kanton jedina u Federaciji BiH bez svog Zakona o šumama! Iz Općine Prozor-Rama naglašavaju kako je očito i činjenica da su aktualne vlasti na razini FBiH i HNŽ nesposobne donijeti potrebne zakone te da urede stanje u šumarstvu.

“Kod nas nema ni zakona ni uredbi u reguliranju šumarstva. U takvom neredu, neki su našli svoju odličnu računicu, najbolji je primjer JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” koje je osnovano od strane županije, a koje je sebi dalo za pravo sjeći šumu bez ikakve dozvole i pravila prodavati ono što uopće nije njihovo”, započeo je današnje izlaganje načelnik dr. Jozo Ivančević.

Načelnik ističe da se sječe najbolja šuma i tehničko drvo bez ikakve milosti, dok žitelji općine nemaju pravo usjeći ni drvo za ogrjev. “Umjesto regulative, dopušteno je da se radi bezakonje. Smatram da je to još jedna politička odluka protiv naroda ove općine. Zato smo sve prijavili SIPA-i i nećemo odustati od pravde. Pri tome naglašavam da tražimo isti odnos prema svima koji nezakonito sijeku tuđu šumu”, kazao je Ivančević.

Također se nameće i inicijativa kretanja u smjeru organiziranja posebnog općinskog poduzeća za gospodarenje šumama, što treba biti zadaća svih onih koji mogu imati koristan utjecaj za ostvarenje navedene inicijative.

Dr. Mara Anđelić, predsjednice Kluba HDZ 1990 je kazala: „Neprihvatljivo je da uvjetno rečeno veliki bez ikakvih posljedica mogu sjeći šume a da obični stanovnici bivaju kažnjavani i kad sijeku drva za ogrijev. Mi vijećnici trebamo dići glas protiv devastacije prirode i protiv ponižavanja naših stanovnika koji ionako teško opstaju u seoskim sredinama. Vidimo da je onima iz Mostara i Sarajeva prilično svejedno što se događa u našoj općini, zato se mi svi lokalno trebamo okupiti oko problema i donijeti dobre odluke i zaključke.“

Anđelić je istaknula kako joj je žao što nema još nekih gostiju koji bi mogli pomoći u rješavanju ovih problema.

Stručno izlaganje kao biolog, a zatim i kao vijećnik je imao Ilija Šarčević te dodao da će na današnjoj sjednici nešto sentimentalnije govoriti o šumama. Šarčević je prisutne najprije upoznao s iznimnom vrijednošću šuma za čovjeka. “Nažalost danas smo ovdje zbog nebrige nadležnih da se pravilno gospodari ovim prirodnim resursom”, kazao je Šarčević, dodavši da godišnje gubimo oko 100 milijuna maraka nepravilnim gospodarenjem šumama.

“Oni koji su u ime poduzeća Herceg-Bosna gospodarili šumama za sobom su ostavili stravu i užas. Degradirali prirodni resurs, a gdje su pare? Onaj tko je ikada prošetao našim šumama ili se kojim slučajem zainteresirao za naše šume, mogao je vidjeti da sigurno 90 posto stabala koja su posječena nemaju na sebi žig da su prodana niti je napravljen šumski red”, kazao je Šarčević uz napomenu da to ukazuje na sječu šume na crno, bez saznanja gdje je tehnička građa završila.

Vijećnik Drago Tule u izlaganju je istaknuo da se stvari iznose paušalno iz priča te dodao da ne znamo dovoljno o zakonima kojima je uređeno šumarstvo. Kazao je da riječ treba dati gostima, a zatim vijećnicima. Također se osvrnuo na isticanje poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske” kao najgorega. “Ne kažem da sam na toj strani jer nemam točnu informaciju, ali želim da nam ljudi pojasne da znamo barem jedan dio istine vezano za šume, kako bismo poslije mogli postavljati pitanja”, kazao je Tule.

Vijećnik Mirza Đogić istaknuo je neslaganje s kolegom Tulom, te dodao da domaće stanovništvo itekako dobro poznaje situaciju. S tim saznanjem je i sazvana današnja sjednica, kazao je Đogić. “Ova problematika se dešava jako dugo, samo ću vam reći jedan podatak, mislim da je kroz 20 godina, samo jedne ili dvije godine vršeno pošumljavanje. Takva nebriga nije zapamćena u BiH. U općinama u okruženju su uvedeni red i zakon. Vi gore ne možete ući u šumu ni usjeći jednu stožinu, kako kažemo, bez znanja ovlaštenih lica. Kod nas možeš voz drveta natovariti bez da ikoga upitaš”, kazao je Đogić.

Odgovor načelniku dr. Jozi Ivančeviću ispred JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” upućen je od strane direktora poduzeća, Trpimira Jelića. Jelić ističe da je dostavio vjerodostojne i javne isprave temeljem kojih ovo poduzeće i mora raditi. Ostalo će reći sudovi, kazao je, uz napomenu da je mišljenja da je nekorektno prozivati ovo poduzeće za pustošenje šuma. “Prošle godine smo na području ove općine usjekli 3650 kubika u vrijednosti od oko 400 tisuća maraka. U Jablanici smo usjekli 3300 kubika, u Mostaru 500 i imamo ugovor na 2000 kubika. Nemojte Načelniče ljudima… Imate planove koje sam vam dostavio i gdje ste vidjeli da ima plan sječa za Jablanicu i Mostar. Obmanjujete ljude i javnost i govorite siječemo samo u Prozoru. Imate i zakonske propise na koje se pozivamo”, kazao je Jelić te upitao Načelnika s pomoćnicima zašto nisu pokrenuli Upravni spor. “Obmanjujete javnost, podnosite neke prijave. Pokrenite Upravni spor, dobit ćete za tjedan dana nove planove, pokrenite slobodno Upravni spor, a nemojte pričati gluposti”, kazao je Jelić.

U očitovanju od strane JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” koje je stiglo 20 minuta prije sjednice, poduzeće se poziva na registraciju kao dokaz da se time stječe pravo na sječu, jedan od odgovora i mišljenje po tom pitanju stiže iz Federalne šumarske inspekcije, koja smatra da akt o upisu u sudski registar u kojem je registrirano obavljanje predmetne djelatnosti ne može biti dovoljno relevantno za rješavanje problematike raspolaganja državnim šumama i šumskim zemljištem. Slično i još puno jasnije govori i pravobranitelj Jakov Dujić iz Federalnog pravobraniteljstva. Navedeno poduzeće nema nikakvo dopuštenje za sječu.

Vijećnik Jure Tadić replicirao je gosp. Trpimiru Jeliću istaknuvši da se Plan sječe isključivo donosi na temelju šumsko-gospodarske osnove. Ona je temelj za bilo kakav rad u šumarstvu. Tadić ističe da je šumsko-gospodarska osnova na području općine zadnji put rađena 1985. godine. Tada je vrijedila 15 godina. “Ista je istekla 2000. godine. Od tada mi nemamo šumsko-gospodarske osnove. Na temelju te osnove vi donosite planove sječa”, kazao je Tadić.

Tadić ističe da je poduzeće ušlo u najbolje šume u općini Prozor-Rama, a stvarna problematika je snabdijevanje ogrjevom lokalno stanovništvo za koje je prema njegovim osobnim procjenama oko 20 tisuća kubika. Poduzeće se ne bavi tom problematikom, nego rješava vlastitu problematiku, točnije financiranje upravo iz šuma Rame. “Koji bi vas Bog više pohvatao i vaše planove sječa odobrio”, zaključio je Tadić.

Jelić je u odgovoru kazao da je sve upisano u registar i da poduzeće ima javne isprave koje su vjerodostojne. “Zabraniti javnom poduzeću, odnosno organu javne vlasti, da radi svoj posao je državni udar”, kazao je Jelić. Dodao je da poduzeće planove izrađuje na temelju nevažećih gospodarskih osnova, uz elaborate i inventuru, gdje se nakon utvrđivanja zaliha radi plan. Jelić ističe da poduzeće planira zaposliti 20 djelatnika. Na pitanje tko je odgovoran za nestanak šuma, Jelić je kratko odgovorio: “Ja nisam.”

U odgovoru gosp. Jeliću i JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” načelnik dr. Jozo Ivančević je kazao: “Nikada niste s nama uspostavili neku suradnju. A ti znaš vrlo dobro, kad si radio u Općini, kao čovjek sam, kada si trebao ići u Mostar na poziciju vezanu za šume, dao dopuštenje da ideš na četiri godine. Sjedilo smo u mom uredu, Trpimire ideš dolje ispred naše općine, daj molim te vidi, uvedi malo reda, rekao si hoću. Ja ne znam šta se s tobom dešavalo, ti si se skroz preorijentirao, ispada da smo mi protivnici. Mi volimo da se šuma sječe, a tebi žao, a ti došao u Vran.”

Osvrnuvši se na riječi pravobranitelja Dujića da se po pitanju štete i uzurpacije, angažira vlasnik šume i šumskog zemljišta i pravobraniteljstvo BiH, Ivančević dodaje: “Jesi ti iznad države BiH. Čija je nadležnost da preduzme sve radnje u zaštiti šuma i šumskog zemljišta? Pa tko koga ovdje obmanjuje.”

Predsjednik mjesne zajednice Orašac Ivan Filipović je pak kazao: “Rješenje postoji, samo fali dobre volje, zaustavite sječu šume do donošenja Zakona o šumama i stvar je riješena, problem će nestati. Mi smo na našem terenu pokušali nešto uraditi, nešto smo i uspjeli. Pozvali smo sve one koji mogu zaustaviti sječu, uradite sve kako bi se ovo dovelo u red. Nemojte nas tjerati da moramo uzimati stvar u svoje ruke, da potežemo za hajdučkim načinom borbe.”

Filipović kaže kao u Osojnicu neće ući ni jedno šumsko gospodarstvo dok se ne donese Zakon o šumama, uz obećanje po cijenu krvi.

Ivan Odak, zastupnik u Skupštini HNŽ, predsjednik kluba zastupnika 1990 te član Nadzornog odbora šumsko-gospodarskog društva “Šume Hercegovačko-neretvanske” je kazao: “2005. godine Skupština županije HNŽ osnova društvo “Šume Hercegovačko-neretvanske” i daje mu sva prava gospodarenjem i upravljanjem šumama na području županije. Tim aktom prestaje aktivnost svim ostalim društvima u županiji. Ovo društvo se počelo slagati 2008. godine u vrijeme ministrice Vesne Pinjuh i mogu reći nakon nje mi nemamo pravog ministra poljoprivrede. Sadašnji ministar, gosp. Jović kojem je ovo drugi ili treći mandat, nema petlje ili nema od politike odriješene ruke da se ovaj problem rješava u ovoj županiji.”

Odak ističe kako određeni dio pozvanih službenika nikada neće doći na ovakve sjednice, jer im nije u interesu rješavanje ove problematike. Odak je sa zastupnicom Marijom Bešker u ime kluba HDZ 1990, barem pet puta na Skupštini HNŽ tražio tematsku sjednicu Šumarstvo u HNŽ. Nisu imali podršku niti jedne ruke. Odak smatra da je razlog tome čisti sporazum između HDZ BiH i SDA. Sve predizborne kampanje se financiraju iz šuma, tvrdi Odak.

Foto: Ivan Odak, zastupnik u Skupštini HNŽ

Odak predlaže da načelnik dr. Jozo Ivančević na Skupštini HDZ iznese cijelu problematiku te tvrdi da je poduzeće “Šume Hercegovačko-neretvanske” u protekloj godini posjeklo oko 4000 kubika. Prema izvješću je u općini Prozor-Rama posječeno 20000 kubika. Tko je posjekao 16 tisuća kubika? Gdje su završili i gdje su novci od toga, tko je sjekao i prodavao ako Trpimirovo poduzeće nije, postavio je pitanja Odak prisutnima.

Odak tvrdi da spomenuto poduzeće jedino ima legalne pločice na trupcima te da krivi šumarsku županijsku inspekciju i policiju.

Anarhija kao posljedica nepostojanja Zakona o šumama

Direktor uprave za šumarstvo Nesib Mutabžija kaže: “Mislim da je sve što se događa na području općine Prozor-Rama i cijelog kantona posljedica anarhije koja je nastala kao posljedica nepostojanja Zakona o šumama. Dok je postojao Zakon o šumama, bilo je nekih problema, nije ni tad bilo riješeno gospodarenje šumama, ali ste ipak imali neke zakonske osnove za djelovanje ministarstva, na neki način i šumarske inspekcije i uprave za šumarstvo, da se lakše izborimo s bespravnim sječama koju su vršile pravna i fizička lica.”

Foto: Nesib Mutabžija, direktor uprave za šumarstvo

Mutabžija ističe da rješenja nema, nadležnost nad šumama bi trebala biti na razini federacije i županije, ali to stoji u Ustavu FBiH. Međutim, zakonom iz određene oblasti se definiraju nadležnosti, bez obzira što piše da su nadležni Federacija i Županija, ministarstvo nema nikakvu zakonsku osnovu i materijalne propise na osnovu kojih bi djelovalo. Mutabžija ističe da bi jedino rješenje bio Zakon o šumama, zatim odrediti tko će gospodariti šumama, taj tko bude gospodario donosi šumsko-privredne osnove, a na osnovu njih sječa, pošumljavanje, sve ostale svari pa i Plan sječe.

Zastupnik u skupštini HNŽ Slavko Bilić ističe da ga je sramota što se godinama Zakon o šumama nije donio, ali da je odgovornost na svima u Skupštini. Bilić ističe kako mu je rečeno da su ministri iz reda SDA kazali da se Zakon o šumama nikada neće donijeti. “Pitao sam ima li načina da se to regulira, kao, neće ministri iz reda SDA, zato što posluju dva poduzeća u Konjicu, koja, ako ovo “Trpimirovo” radi nelegano, onda rade i ova dva. Jedno je ostalo, bila su dva. Ne branim nikoga, ali jedino ovo poduzeće je osnovala Skupština HNŽ. Molio bih Načelnika i sve nas, iscrpite sve pravne mogućnosti, neka sud donese odluku, da li je ovo poduzeće, regularno, legalno ili je nešto drugačije.”

“U ovakvim okolnostima, o glavnom principu gospodarenja šumama, očuvanju i trajnosti gospodarenja, teško je govoriti, a donošenjem materijalnih propisa iz oblasti šumarstva u značajnoj mjeri bi pomoglo da se riješi dobar dio problema, a s njima i bolji nadzor i očuvanje šumskih resursa”, kazao je Elvedin Grcić, zastupnik u Skupštini HNŽ iz kluba SDA.

Županijski šumarski inspektor Branislav Vidačković prisutne je upoznao s radom inspekcije, te kazao da su u 2021. godini obzirom je zaprimljen veliki broj pritužbi i prijava ministarstva, podnesene krivične prijave za tri poduzeća na području županije. Inspekcija je obišla i teren Vrana, prema prijavi Općine. Napravljen je zapisnik, ali je inspekcija ograničena time što nema Zakona o šumama i pred inspekciju stavlja različite vrste ovlasti gdje može zabraniti rad, ali u ovom slučaju u moći ima jedino podnijeti krivične prijave. Problem je i Tužiteljstvu što nema materijalnih propisa. “Trpimir ima neke odredbe od Skupštine HNŽ, Šumarstvo iz Konjica dobiva odluke iz Općine i Tužiteljstvo to ne tretirao kao klasičnu krađu. Prave neke planove, bez obzira što mi znamo da za te planove nema osnove”, kazao je Vidačković.

Foto: Branislav Vidačković, županijski šumarski inspektor

“Slušajući danas ova sva izlaganja, čovjek dođe do zaključka da sve sve ovo bezakonje odvija po zakonu. Sve se odvija po zakonu, totalni nered. Svima je kristalno jasno da bez Zakona o šumama nema ni reda. Zašto naša županija nije donijela Zakon o šumama? Sve županije u Federaciji su donijele. Trebamo se to zapitati. Tko obnaša vlast u Županiji, odnosno tko predlaže zakon, predlažu SDA i HDZ BiH i njihovi ministri. To nam je svima jasno. Njima nije u interesu da se donese taj zakon. Mada mi potenciramo, evo rekao je kolega Odak. I ministar Donko Jović je rekao da je taj zakon spreman i on je u ladici. Zašto se on ne povuče iz ladice, to treba pitati ministre, premijera i ljude koji obnašaju vlast u našoj županiji. Jasno i glasno, treba donijeti taj zakon, on je spreman i čeka”, poručila je Marija Bešker, zastupnica u HNŽ.

Beškerova ističe da je vrijeme, kada već vlast ne poduzima ništa, civilno društvo kaže dosta pljački šuma.

“Zastupnik Odak je fino objasnio da je riječ o bezakonju i prilično definirao tko je kriv za to bezakonje. Međutim, nekako blago govori o poduzeću gdje je on u Nadzornom odboru, kao da to poduzeće ipak ima pravo raditi ovo što radi, pa samo podsjećam Federalna uprava za inspekcijske poslove kaže: “Na temelju svega naprijed izloženog, Federalna šumarska inspekcija smatra da JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar nije imalo zakonske osnove i pravo raspolaganja državnim šumama i šumskim zemljištem, odnosno gospodarenja-sječe i prodaje državne šume”, istaknuo je pomoćnik Načelnika Josip Juričić, prije samog iznošenja Zaključaka današnje tematske sjednice.

Povijest problematike gospodarenja šumama

Vlada Federacije BiH je na 55. sjednici održanoj 27.05. 2016. godine, nakon razmatranja Prednacrta zakona o šumama izrađenog od strane nadležnog Ministarstva, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o šumama. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je na 12. redovnoj sjednici održanoj 13.07. 2016. godine razmatrao ovaj Zakon i donio zaključak kojim je prihvatio Nacrt zakona o šumama. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na nastavku 15. redovne sjednice održane 15.12.2016. godine razmatrao je Nacrt Zakona o šumama te usvojio Zaključak kojim je prihvaćen Nacrt Zakona o šumama.

Zakon izrađen, nikada razmatran na domovima Parlamenta, šume sječe tko i kako želi

Predmetnim zaključcima predlagač je zadužen da provede javnu raspravu u roku od 90 dana. Nadležno Ministarstvo je na području svih županija provelo javnu raspravu, pri čemu je i općina Prozor-Rama aktivno sudjelovala i dala pismeno svoje prijedloge za dopunu navedenog Zakona.

Uzimajući u obzir konstruktivne primjedbe i sugestije iznesene tijekom javnih rasprava, izrađen je Zakon o šumama i isti je upućen Vladi FBiH 31.05.2017. godine na razmatranje, utvrđivanje teksta Prijedloga i upućivanja u dalju parlamentarnu proceduru.

Isti do danas, i pored već tri upućene urgencije od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (2018., 2019. i 2020. godine), nije razmatran ni na jednom od domova Parlamenta Federacije BiH.

Kako HNŽ još nema navedeni zakon, čime nije nitko ovlašten za gospodarenje državnim šumama i šumskim zemljištem, odnosno sječom i prodajom državne šume na navedenom području.

Opći podaci o šumarstvu

Pokrivenost šumama i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine se prostiru na površini od oko 1.523.702 ha, od čega su u državnom vlasništvu oko 1.246.702 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih osoba oko 277.000 ha ili 18%. U svim županijama, osim Hercegovačko-neretvanskoj, su izrađene šumsko-privredne osnove i šumsko-gospodarska društva koja gospodare državnom šumom. Šumsko-privredne osnove u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nisu izrađene ni za državne šume niti za privatne. Šumsko-privredna društva izrađuju osnove za državnu šumu, dok su za privatna područja i šumsko-privredne osnove odgovorna županijska ministarstva.

Skupština Hercegovačko – neretvanske županije je 21.06. 2005. godine osnovala Šumsko-gospodarsko društvo „Šume Hercegovačko – Neretvanske“ d.o.o. Mostar, što je bilo u skladu sa tada važećim zakonskim rješenjima, ali ovo društvo nije u potpunosti stavljeno u funkciju.

Postojeća poduzeća u oblasti šumarstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji

„Šume Hercegovačko – neretvanske „ d.o.o. Mostar

Šumarstvo „Srednje-neretvansko“ d.d. Mostar

Šumarstvo „Prenj“ d.d. Konjic

Rješenja o zabrani rada izrečena još 2009. godine se ne poštuju!

Šume i šumsko zemljište općine Prozor-Rama, a koje je bilo pod gospodarenjem poduzeća koje je otišlo u stečaj JP „Šume Herceg-Bosne“, dodijeljene su u posjed državi BiH, a promjena posjednika je upisana u katastar u Općini Prozor-Rama. Međutim, poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, iako nemaju Ugovor o gospodarenju šumama. Suglasnost niti Plan gospodarenja ispred županijskog ili federalnog resornog ministarstva cijelo vrijeme neometano i nelegalno vrše sječu šume.

Šumski fond i šumsko zemljište općine Prozor-Rama

Općina Prozor-Rama raspolaže sa oko 47,7 tisuća hektara ukupnih površina i spada među tri najveće općine u HNŽ-u. Šume i šumsko zemljište na području Općine Prozor – Rama prostire se na površini 23.091,00 ha, od čega su u državnom vlasništvu 20.982,00 ha ili 91%, a u privatnom vlasništvu 2.109,00 ha ili 9%.

U cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg rada na saniranju i unapređenju stanja šume, potrebno je poduzeti niz mjera. Izraditi program dugoročnog razvoja šumarstva u kome bi se definirale neke nove kategorije vezane za funkciju šume, kao što su biodiverzitet, socijalna funkcija šume, očuvanje ekosustavnog lanca, zatim podizanje mlađih kultura, zaštita zemljišta od propadanja (degradacije šuma, elementarne nepogode, biljnih bolesti i požari) te ekološka funkcija šume.

Zaštita šuma na području općine Prozor-Rama

Zaštitu šuma provodi Uprava za šume, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ. Uprava za šumarstvo operativne poslove vrši putem područnih jedinica – odjela za čuvanje i nadzor šumskih resursa van svog sjedišta u općinama županije

Sve ovlasti zaštite, uzgoja i razvoja, pripada nadležnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ/K, odnosno Upravi za šumarstvo koja preko svoje čuvarske službe obavlja te poslove. Svjedoci smo da su šume potpuno degradirane te napravljene potpune golet jer nisu osigurali zaštitu niti su do sada obavili bilo kakvu pošumljavanje i obnovu.

Štete na šumama

“Šume na području općine Prozor – Rama smatramo značajno degradiranim jer nadležno ministarstvo odnosno Uprava za šumarstvo koja operativne poslove vrši putem područnih jedinica – odjela za čuvanje i nadzor šumskih resursa van svog sjedišta u općinama županije, a čija područna jedinica postoji u našoj općini, nisu kvalitetno obavljali svoje zadaće”, kazali su iz Općine Prozor-Rama.

Ne samo što su napravljene ogromne štete nad šumom koje do sada nisu obnavljali nego prijete i drugi problemi od erozije tla, poplava i slično.

U 2020. godini nadležnoj Policijskoj postaji Prozor-Rama, za nedozvoljenu sječu odnosno šumsku krađu upućeno je 7 prijava, za koje su poduzete daljnje mjere ( Izvor: Informacija Policijske stanice Prozor –Rama za 2020. godinu). Ovo ukazuje na nedovoljan rad zaštitara šuma na čuvanju i neučinkovitost poduzetih mjera od strane Uprave za šumarstvo. Posebno problematična je 2021. godina, u kojoj je organizirana velika sječa šume na području Vrana, uz pokušaje sječe i na području Osojnice i Makljena. Ogromne štete po ovom osnovu tek će se procjenjivati.

Poduzete mjere za zaštitu šuma na području općine Prozor-Rama

U 2020. i 2021. godini Općina Prozor- Rama je zaprimala obavijest o planovima gospodarenja šumama od strane „Šumarstva Srednje Neretvansko“ d.d. Mostar te u 2021. godini od JP „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar.

Općina Prozor-Rama nije dala niti jednu suglasnost na predmetni Plan gospodarenja šumama, jer nema ovlasti odobravanja planova gospodarenja šumama. Upozoreni su da je bilo kakva sječa nelegalna i nezakonita te obavještene sve nadležne institucije za poduzimanje mjera.

Unatoč nedavanju suglasnosti, JP ŠGD „Šume Hercegovačko-neretvanske“ d.o.o. Mostar je dana 15.6. 2021. uputilo dopis kojim obavještava Općinu Prozor-Rama da će otpočeti sa radovima na sječi šume po svojem Planu gospodarenja za 2021. godinu, usvojenog od Nadzornog odbora svog poduzeća.

Sječa ravna organiziranom kriminalu

Općina Prozor – Rama odmah je uputila prijavu planirane nelegalne sječe na više od 10 adresa koje imaju bilo kakvu nadležnost. Isti za koje Općina vjeruje da imaju nadležnost su pozvani i na današnju tematsku sjednicu.

“Šume na području općine Prozor – Rama nisu u posjedu niti u vlasništvu navedenog poduzeća, te smatramo da bi sječa takve imovine predstavljala krađu sa ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi. Po načinu planiranja predmetnog posla nelegalne sječe šume može se smatrati da se radi i o DOGOVORU, PRIPREMANJU, UDRUŽIVANJU I ORGANIZIRANOM KRIMINALU!”, naveo je tada u prijavi načelnik dr. Jozo Ivančević.

Na koncu uključena i SIPA

Informacija i navedenim aktivnostima je iznesena i pred Općinskim vijećem, koje je u lipnju 2021. Godine donijelo Zaključak kojim se traži uvođenje zakonitosti u gospodarenju šumama na području naše općine. Ranije su prema prijavama građana upućivani i dopisi sa zahtjevima za poduzimanjem mjera na zaštiti i krađi šuma. Mještani sela Orašac su fizički spriječili krađu šume od strane JP ŠGD „Šume hercegovačko – neretvanske“ d.o.o. Mostar koju su pokušali na području Osojnice (podnožje Ljubuše).

Budući da nijedan od tih zahtjeva nije doveo do stvarne akcije i do zaustavljanja krađe šume, Načelnik je dana 4. 11. 2021. godine, uputio prijavu osnovane sumnje na organizirani kriminal na adresu SIPA-e, Državne agencije za istrage i zaštitu.

“Poštovani, na području općine Prozor – Rama vrši se sječa šume – tehničko drvo, od strane Javnog poduzeća Šumsko gospodarsko društvo „Šume Hercegovačko – neretvanske“ d.o.o. Mostar. Navedeno poduzeće: nema suglasnosti za sječu šume, ne postupa ni po kakvom zakonu jer u HNŽ/K nije donesen županijski zakon o šumama, dok je federalni davno stavljen van snage, ne obazire se na bilo čija mišljenja i zahtjeve protiv sječe šume, sječu vrši na imovini koja uopće nije u njihovom posjedu ili vlasništvu”, stoji između ostaloga u Načelnikovoj Prijavi.

Policija bez naloga nije zaustavljala kamione

U Općini također navode kako Tužiteljstvo HNŽ/K nije dalo nalog da se preko policije zaustavi nelegalna sječa, niti je policija zaustavljala kamione koji prevoze posječenu šumu, iako to čine prema drugim, pojedinačnim kršiteljima zakona iz ove oblasti. Smatra se da je posječeno više tisuća metara četvornih drveta te izvršena krađa velike vrijednosti, a navedeno kazneno djelo je učinjeno u dosluhu s osobama koje predstavljaju institucije koje su trebale štititi zakonitosti.

Načelnik dr. Jozo Ivančević je tijekom današnjeg izlaganja kazao: “Također je neprihvatljivo da policija i drugi organi kažnjavaju one koji sjeku drva za svoje potrebe, a propuštaju veće šumokradice.”

Osvrnuvši se na akciju “Drvo” koja je na području općine na snazi gotovo 10 godina, inspektor Ljubomir Raguž iz MUP HNŽ je kazao: “Mjesec nije prošao da nije izvješteno o stanju šume. Kažete kako pojedinci odgovaraju. Jedino je tu mogućnost policije. Za krađu drveta, Članak 316. ZKP, ima tamo opisano, tko krade šumu bez opreme, čekića i ičega, može se podnijeti prijava. Za ovoga gospodina Jelića, njegovo poduzeće ima pečat, ima otpremnicu, ima sve.”

Raguž ističe kako su problemi nastali još 2005. godine kada je osnovano poduzeće, a kada su sva ostala odbila integraciju s ovim poduzećem. Na zahtjev ministrice Pinjuh, kroz određeni period Federalna je inspekcija zabranila rad svih poduzeća u šumarstvu. Vlada FBiH je u 2009. godine donijela Zaključak kojim nalaže Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da napravi inspekcijsku kontrolu u svim poduzećima koja gospodare šumama te da im se izrekne mjera privremene zabrane korištenja šuma, u suprotnosti sa Zakonom o šumama.

“Policijska stanica jednako dokumentira sve ovakve predmete, šumske kraće koje čine fizičke i pravne osobe, prema onome što nam naloži naše Županijsko tužiteljstvo Mostar, područno tužiteljstvo Konjic. Ja sam svake godine u informacijama koje smo sačinjavali ovome Općinskom vijeću navodio broj kaznenih djela koje je Policijska stanica Prozor-Rama obradila što se tiče fizičkih i pravnih osoba. Mogu kazati taj broj, 2021. smo obradili pet takvih kaznenih djela, 2020. sedam. Vezano za djelovanje javnog poduzeća, 2018. smo podnijeli tri izvješća Županijskom tužiteljstvu Mostar. (…) Prošle smo godine, i ove, u suradnji Odjelom kriminalističke policije Policijske uprave Konjic postupali po prijavama nelegalne sječe šume na području općine Prozor-Rama, vezano za radnje JP “Šume Hercegovačko-neretvanske””, kazao je zapovjednik Policijske stanice Prozor-Rama, Anto Šarčević.

“Poštovani, nakon brojnih traženja od drugih nadležnih institucija, zaključili smo da je SIPA jedina institucija koja može razotkriti kriminalno organiziranje i zaustaviti cijeli postupak devastiranja i pustošenja šuma na području općine Prozor – Rama, te sankcionirati odgovorne. Molimo postupanje po ovoj prijavi”, zaključio je dr. Jozo Ivančević u tekstu Prijave.

Prijave upućene i pravobraniteljima BiH, FBiH i Županije Hercegovačko-neretvanske

Nadalje, u siječnju 2021. godine, na adresu Općine Prozor-Rama stigao je dopis u kojem se najavljuje sječa šume prema Planu gospodarenja šumama za 2022. godinu za Šumsko-privredno područje “Srednje Neretvansko”, od strane poduzeća Šumarstvo “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar.

Poduzeće je dostavilo i Odluku Nadzornog odbora kojom se sječa odobrava. Za navedeni Plan imenovano poduzeće nije dobilo suglasnost Općine Prozor – Rama, jer ista nije nadležna za odobravanje po ovom osnovu.

„Prijava najave nezakonitih aktivnosti u šumama na području općine Prozor – Rama – zahtjev za postupanje“upućena je na adrese gore spomenutih institucija koje se i ranije upoznate s nelegalnim radnjama u šumama na području ove Općine. „Šume na području općine Prozor – Rama nisu u posjedu niti u vlasništvu navedenog poduzeća, niti bilo kojega drugog, te smatramo da bi sječa takve imovine predstavljala krađu sa ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi. Po načinu planiranja predmetnog posla nelegalne sječe šume može se smatrati da se radi o KRIMINALU!”, obrazložili su tada iz Općine.

Stigao i odgovor SIPA-e

Općina je po ovom pitanju zaprimila tri odgovora. Dana 21.1.2021. zaprimila je odgovor Županijskog šumarsko – lovnog inspektora kojim je upoznata da su protiv dva poduzeća JP „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar i Šumarstvo “Srednje Neretvansko“ d.d. Mostar podnijeli kaznene prijave nadležnom tužiteljstvu vezano za sječu šume na navedenim područjima.

Dana 25.1.2022. stigao je odgovor i od Federalnog pravobranitelja koji je uz jasnu argumentaciju ukazao na neprihvatljivost radnji koje poduzimaju navedena dva poduzeća, o čemu je obavijestio i Pravobraniteljstvo BiH kao nadležno po pitanju vlasništva nad velikim šumskim površinama u općini Prozor-Rama.

Dana 28.1. 2022. zaprimljen je i odgovor SIPE, Državne agencije za istrage i zaštitu, u kojem je Općina obaviještena da su, postupajući po prijavi Općine Prozor – Rama, izvršili određene mjere i radnje u cilju utvrđivanja postojanja osnova sumnje da li je od strane osoba koje su izvršile sječu šume na području općine Prozor-Rama počinjeno kazneno djelo propisano Kaznenim zakonom BiH ili nekim drugim kaznenim zakonom koji se primjenjuje na području BiH.

Smjernice budućeg gospodarenja šumama

Šume predstavljaju specifično prirodno bogatstvo čije se značenje ne može izraziti samo u gospodarskoj, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednosti. Gospodariti tim resursom velika je obveza prema društvu u cjelini, a to znači racionalno koristiti njene proizvodne mogućnosti, ali uz istovremeno i njenu obnovu.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, to jest izbor vrste, načina i vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogućiti da isti daje maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost.

Šume trenutno prepuštene goloj sječi i uništavanju

Na temelju proizvodnih mogućnosti i stvarnog stanja sastojina, utvrđuje se etat, to jest ona drvna masa koja se iz šume može posjeći, a da se ne naruši potrajnost gospodarenja šumama. Etat se razvrstava na etat glavnog sječa šume koja je zrela i predviđena za obnovu i mlađe sastojine u kojima se vrši njega proredom. Sve navedeno izostaje i šume su prepuštene goloj sječi i uništavanju.

S nepostojanjem zakona na razini FBiH niti na području HNŽ, ne primjenjuje se ni biološka obnova šuma na području općine Prozor-Rama tako i šire. Generalni zaključak provedene analize realizacije šumskoprivrednih osnova jeste da se veliki dio onoga što se uzme od šume, a što se tijekomuređajnog perioda mora vratiti šumi, nažalost ipak ne vraća. Inače, biološka obnova državnih šuma se finansira iz prihoda koji korisnici državnih šuma ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda.

Šume su jedini prirodni samoobnovljivi resurs i uz svoje općekorisne funkcije zaslužuju brigu cijele zajednice

Gospodarenje šuma se mora temeljiti na načelima šumarske znanosti i zakonskim propisima. Obnova šuma mora se vršiti na zakonitostima prirodne obnove i pošumljavanja. Pošumljavanje autohtonih sastojina treba se obaviti planski na površinama koje se zbog poremećene strukture sastojine i ekoloških uvjeta ne mogu prirodno pomladiti.

Prirodne šume su najstabilnije, najotpornije na negativne vanjske čimbenike, proizvode najveću i najkvalitetniju drvnu masu te kompleksno utječu na zaštitu okoliša. Sanacija oštećenih sastojina te uzgojni radovi njege, čišćenja, prorjede i zaštite moraju se provoditi stručno i na vrijeme.

Kako urediti šumsko zemljište?

Sanacijom i izgradnjom protivpožarnih šumskih putova
Obnovom i zasađivanjem kvalitetnih vrsta drvnih sortimenata
Vršenjem eksploatacije ispod tekućeg prirasta šuma

Neophodno je razvijati i druge funkcije šuma

Turističko rekreativne
Gospodarske – vezane za sporedne šumske proizvode
Zaštitne

Dosljednom primjenom navedenih standarda i načela šume u općini Prozor-Rama mogle bi postati dijelom razvojnih resursa ove općine i biti na korist svim njenim žiteljima.

“Poseban povoljan učinak za sve žitelje Općine Prozor – Rama moglo bi imati opredjeljenje da se utemelji posebno poduzeće za gospodarenje šumama na području općine Prozor – Rama, uz suglasnost onih koji imaju nadležnost za tu oblast. Pozitivan učinak bio bi višestruk”, poručili su iz Općine Prozor-Rama.