TEŠANJ: Grad koji zaslužuje da ga se posjeti namjerno, uzainat i nabrzinu zavoli
Mnogi mediji su ga nazivali privrednim čudom, i zbilja, kada se sa sjevera približavate ovom gradu dočeka vas poslovna zona s pregršt industrije, one moderne ili pak one tradicionalne. Ništa ne odaje da se već za kilometar ili dva putniku otkriva još jedno pitoreskno bosanskohercegovačko mjesto. Kao i svako drugo, Tešanj posjetitelju nudi sraz kultura, povijesti i baštine, pa su tu džamije, crkve, sahat kula itd.
Međutim, u vizuri ovog malenog grada ušuškanog u gotovo netaknutu prirodu, svojstvenu Bosni i Hercegovini, dominira Stari grad Tešanj ili kako ga mještani zovu Gradina.
Foto: Tešanjska Gradina s Dizdarevom (lijevo) i Kapetanovom kulom (desno)
Gordo se uzdigla na brijegu ponad gradske jezgre koju je gotovo nečujno i neprimjetno obgrlila rijeka Tešanjka. Vjeruje se da su i rijeka i grad ime dobili od riječi keltskog porijekla , tesen, što bi značilo mali dvor, što je pomalo nerazumljivo obzirom da je tešanjska Gradina po veličini odmah negdje nakon grada u Jajcu.
Stari grad Tešanj je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom
Nije posve poznato tko je osnovao ovu utvrdu s dvije kule, ali na osnovu arheoloških nalazaka vjeruje se da su ga naseljavali Iliri, Rimljani, pa i Slaveni.
Na ulazu nas je dočekao domaćin Kenan, mladić koji je na velikom platou između dvije kule smjestio svoj štand sa suvenirima koje sam izrađuje, a posjetiteljima je omogućio i stolove i stolice kako bi u srcu ovog velebnog zdanja mogli odmoriti i provesti neko vrijeme.
Kako to biva, kultura i čuvanje baštine obično ovisi o nekoliko entuzijasta. Jedan od njih je i Kenan, odrastao je kaže u Tešnju i svaki je dan promatrao kulu, a jedne je godine jednostavo počeo uređivati zidine s prijateljem Zoraidom Mehičićem. Godinu su dana samo uklanjali grafite po zidinama. Priključila se i grupa prijatelja i entuzijasta, a iz tvrđave je odvezeno deset kamiona smeća. Općina je vrlo brzo prepoznala vrijednost ovih akcija i volonterizma.
Od 2011. godine o Starom gradu brigu vodi Javna ustanova Muzej „Tešanj“
Kenan s velikom emocijom govori o Starom gradu, poznaje njegov svaki milimetar. U šali govori kako bi primjetio da se bilo gdje pomjeri i li odroni kakav kamen. Posjetitelja je mnogo, naravno broj se smanjio u vrijeme pandemije, ali kada su brojke u pitanju Kenan ističe 2019. godinu i oko 25 tisuća posjetitelja.
Šetnja, ne previše zahtjevnim, stazama utvrde vraća vas u neka prošla vremena, zamišljate život ljudi koju su u njoj boravili, vojnicima ili pak pogledu kraljeva s ovakvih zdanja na zemlju koju su posjedovali.
Veliki plato na kojem je postavljena i pozornica dijeli dvije kule, Dizdarevu i Kapetanovu. Niže smještena Dizdareva kula naziv je dobila po upravitelju kule. Dok je kapetan stolovao na vrhu i upravljao cijelom utvrdom, dizdar je upravljao vojnicima koji su bili zaduženi za obranu grada.
Vjeruje se da su prvo svoju utvrdu imali Iliri, koju su potom porušili Rimljani za vrijeme Batonovog rata, a zdanje su izgradili upravo na ilirskoj gradini, koje je porušeno dolaskom Slavena krajem 6. i početkom 7. stoljeća.
U Dizdarevoj kuli stalna postavka Muzeja „Tešanj“
Foto: Dizdareva kula
Stari grad Tešanj je važan spomenik srednjovjekovne i osmanske povijesti, pa je tome posvećena zbirka muzeja. Grad se prvi put spominje 23. ožujka 1461. godine.
U prizemlju i na prvom katu su izloženi arheološki nalasci iskopani 80-ih godina 20. Stoljeća za vrijeme prvih arheoloških iskapanja. Na drugom je katu historijska postavka koja prikazuje razvoj Tešnja od prvog spomena do Prvog svjetskog rata.
Izložbe u Kapetanovoj kuli
Kapetanova kula je dominanta tvrđava u gradu. Na mjestu poligonalne sedmerokute kule Osmanlije su izgradile Kapetanovu kulu visoku 20 metara. Kula je u prizemlju imala cisternu koja je držala 70 tisuća litara vode.
U ovoj se kuli se osim stalnih, organiziraju i privremene izložbe. Stalnu postavku čini izložba replika Povelja, pisama i pečata bosankih vladara i vlastele.
Kapetanova kula i kazamati su srednjovjekovni dio tvrđave, a u njima je smještena i numizmatička zbirka. Izložen je novac iz Rimskog carstva, Srednjeg vijeka, Osmanskog carstva, Austro-ugarske i onaj nešto noviji.
Foto: Kapetanova kula
Kada se sve ovo obiđe, preostaje vam uživati u panoramski pogled na Tešanj i okolicu, a posebno je zanimljiva jezgra grada koju čine tisuće crvenih krovova ušuškanih u nepregledno zelenilo prirode. Ljudi su na kraju dana sve više u šetnji kaldrmom jezgre, za koju bismo voljeli da je stalno zatvorena za promet.
Tvrđavu je svakako najljepše posjetiti za zalaska sunca, kada je stoljetni kamen u zlatnom satu okupan suncem.
Obilazak tvrđave vas tek malo umori, pa se na čelu ukaže i koja kapljica znoja, što na odlasku primjećuje i naš domaćin Kenan koji nam sa štanda od srca poklanja bočicu prirodne izvorske kisele vode iz srca Tešnja.
Zbilja, možda Tešanj i nije usput kako mnogi u šali govore, ovdje se nećete zateći slučajno. Međutim, svakako zaslužuje da ga se posjeti namjerno, uzainat i nabrzinu zavoli.
