Turbulentna 2016. godina: Ratovi, atentati i šokantni događaji koji su potresli svijet
Politička 2016. godina ostat će zapamćena kao jedna od burnijih u posljednjoj deceniji. Neočekivani rezultati izbora, referenduma, ratovi i teroristički napadi činili su naslovnice svjetskih medija kroz svih 12 mjeseci.
Nasilni događaji s političkim implikacijama
Pokušaj državnog udara u Turskoj
U noći sa 15. na 16. srpnja frakcija turske vojske pod jedinstvenim imenom Vijeće mira pokušala je izvesti preuzimanje državne vlasti pod izgovorom degradiranja sekularizma i prave demokracije. Snage odane aktualnoj vlasti Recepa Tayyipa Erdogana uspjele su savladati vojnike prekinuvši proces zauzimanja vladinih zgrada, državne televizije i drugih simbola Republike Turske.
U pokušaju puča koji je trajao nekoliko sati ubijeno je blizu 100 pučista, 70 vojnika privrženih vladi i blizu 200 civila.
Erdogan je nakon vraćanja kontrole nad državom pokušaj puča pripisao političkom protivniku Fetullahu Gulenu koji danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Erdogan je odmazdu organizovao kroz procesuiranje, suspendovanje i otpuštanje više od 100.000 državnika, vladinih službenika, radnika u obrazovanju i medijima.
Opsada Alepa
Kao kulminacija petogodišnjeg sirijskog građanskog rata mediji su u 2016. godini prepoznali opsadu Alepa, odnosno dijela grada pod kontrolom pobunjeničkih snaga. Same pobunjeničke snage nisu jedinstvene, već sačinjene od nerijetko suprotstavljenih milicija, od sekularnih do onih koje se mogu smatrati terorističkim i islamističkim.
Opsadu je organizirala vojska privržena Bašaru al-Asadu i službenoj vladi u Damasku. Od 2012. godine, kada je grad zaspao u sukobe, ubijeno je i poginulo više od 30.000 vojnika i civila. U posljednjim mjesecima opsade, odnosno ofanzive Bašarove vojske, ubijeno je blizu 1.000 civila.
Izvlačenje civila iz enklave pod kontrolom pobunjenika predstavljalo je osjetljivu operaciju pod budnim okom svijeta. SAD i EU, koji manje-više podržavaju pobunjeničke frakcije, vršili su pritisak na Damask, odnosno njihove sponzore u Rusiji, kako bi sve prošlo u najboljem redu. Iz enklave je uspješno evakuisano nekoliko desetaka hiljada civila – jedan dio civila je odlučio otići na teritoriju pod kontrolom Damaska, dok je drugi dio odlučio ostati sa pobunjenicima na teritorijama istočno od Alepa.
Atentat na Andreja Karlova
Ruski ambasador u Turskoj Andrej Karlov ubijen je u Ankari 19. decembra prilikom držanja govora u lokalnom muzeju. Atentat je izvršio Turčin Mevlut Mert Altintas koji je bio motivisan ruskom ulogom u opsadi Alepa. Altintas je ubijen u razmjeni vatre sa snagama sigurnosti.
Zvanična Moskva i Ankara ubrzo su izdale priopćenja kako incident samo jača odnos dviju država. Pojedini političari iz obje zemlje optužili u SAD kao organizatora ubistva ambasadora. Washington je odbio bilo kakvu umiješanost u atentat.
Odluke naroda i jedna smrt
Pobjeda Donalda Trumpa
Protivno gotovo svim anketama, u ponoć 8. novembra američki mediji su saopćili kako će Donald Trump, kontroverzni republikanac i tajkun poznat po svojim ulogama u reality emisijama, postati 45. predsjednik SAD-a.
Njegova protivnica Hillary Clinton obratila se javnosti saopćenjem kako s dubokom boli prihvata poraz. Bivša državna sekretarka se do kraja godine više nije pojavljivala u javnosti.
Kontroverzni Trump osvojio je glasove pripadnika nekadašnje srednje klase obećavši im povratak proizvodnje u Ameriku i pokretanje fabrika. Desničarima je poklonio obećanje gradnje zida na granici sa Meksikom i zabranu ulaska muslimana u državu.
Brexit
Ujutro 24. juna britanski mediji objavili su rezultate referenduma o statusu Ujedinjenog Kraljevstva kao članice Evropske unije – 51,89 posto građana koji su iskoristili svoje pravo glasa odlučili su da Engleska, Vels, Škotska i Sjeverna Irska moraju izaći iz EU.
Šarolikost rezultata glasova, kada je riječ o zemljama članicama UK, izazvala je negodovanje u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj zbog činjenice da je većina njihovih građana glasala za ostanak u EU.
London još uvijek nije aktivirao famozni Član 50 kojim se pokreće mukotrpni proces otcjepljenja. Ipak, ekonomske posljedice već se osjete time što funta doživljava historijsko slabljenje, a Škotska vrši pritisak na Englesku kako bi država ostala u jedinstvenom tržištu EU.
London s jedne strane ima Brisel koji želi da se što prije riješi Velike Britanije uz što veće moguće posljedice kao opomenu drugim državama, a s druge strane ima Škotsku koja svoju budućnost već sada vidi u samostalnosti ukoliko Engleska ne ispoštuje njene zahtjeve.
Smrt Fidela Castra
Smrt kubanskog vođe Fidela Castra obilježena je sukobljenim porukama svjetskih lidera – za jedne je diktator i glavni kočničar napretka najveće karipske otočke države, a za druge simbol otpora imperijalizmu, posebno vašingtonskom, kojem je uspješno odolijevao decenijama.
Iako godinama van kabineta zbog narušenog zdravlja, Castro je ostao jedan od najdugovječnijih vladara koji je nadživio mnoge predsjednike i kraljeve svjetskih država.
Slabljenje njegovog utjecaja posljednjih godina ispraćeno je ekonomskim otvaranjem prema zapadnom svijetu, posebno SAD-u, što je obilježeno prvim posjetama državnika nakon više decenija animoziteta. Castrova smrt stoga je vjerovatno jedan od najvećih događaja koji će odrediti smjer kubanske politike i u narednom periodu, uključujući i standard življenja njenih građana.
Teroristički napadi
Značajni teroristički napadi i incidenti u 2016. godini desili su se u zemljama Evropske unije, Libiji, Siriji, Iraku, Nigerii, Somaliji, Burkini Faso, Kamerunu, Pakistanu, Afganistanu, Indiji, Jemenu, Filipinima, Kongu, Nigeru, Bangladešu, CAR-u, Saudijskoj Arabiji i Egiptu.
Ukupan broj ubijenih označava se hiljadama, a u nastavku izdvajamo deset napada koji su zauzimali najveći medijski prostor.
Napad u Briselu – 22. ožujka su tri bombe, dvije na aerodromu i jedna na stanici metroa, ubile trideset dvije osobe, dok je njih više od 300 ranjeno. Tri počinitelja su također smrtno stradala. Odgovornost za napad preuzela je teroristička Islamska država.
Napad u Nici – 14. srpnja kamion od 19 tona ušao je na šetalište, prilikom čega je vozač namjerno ubio 86 osoba, uključujući desetero djece. Više od 400 osoba je povrijeđeno. Napad je izveo Tunižanin Mohamed Lahouaiej-Bouhlel koji je likvidiran prilikom razmjene vatre sa snagama sigurnosti.
Napad u Berlinu – 19. prosinca kamion koji je najvjerovatnije vozio Tunižanin Anis Amri udario je u božićni market pokraj crkve u Berlinu, ubivši pri tome 12 osoba, a povrijedivši njih 56. Amri je kasnije likvidiran u italijanskom Milanu.
Napadi u Istanbulu – Iako je u gradu na Bosforu ove godine izvršeno nekoliko terorističkih napada, dva najveća desila su se u junu na aerodromu Ataturk i u decembru u četvrti Bešiktaš. Na aerodromu je ubijeno 45 osoba, a povrijeđeno njih 230, a u Bešiktašu je ubijeno također 45 osoba, uključujući 37 policajaca, a povrijeđeno je 155 ljudi. Napad na aerodromu izveo je IDIL, dok je napad u Bešiktašu izvela kurdska separatistička organizacija TAK.
Napad u Bagdadu – Glavni irački grad vjerovatno je najranjiviji po pitanju terorističkih napada. Ipak, trećeg jula desio se najveći ove godine. Kamion napunjen eksplozivom aktiviran je na prepunoj pijaci u četvrti Karrada. Cilj napada bili su šiitski civili, a ubijeno je više od 300 civila, dok je ranjeno njih više od 220. Islamska država je preuzela odgovornost za napad.
Dvostruki napad u Kabulu – 23. srpnja dvije eksplozije su odjeknule u Kabulu. Ubijeno je 80 osoba, dok je njihovih 260 sunarodnjaka povrijeđeno. Odgovornost za ovaj napad preuzela je Islamska država.
Napad u Quetti – 8. kolovoza u Quetti u Pakistanu izveden je samoubilački napad na gradsku bolnicu. Ubijeno je 70 osoba, dok je povrijeđeno njih 120. Odgovornost za napad preuzele su dvije grupe – Islamska država i Jamaat-ul-Ahrar.
Napad u Lahoreu – 27. ožujka u pakistanskom Lahoreu odjeknula je eksplozija koju je uzrokovao bombaš samoubica sa ciljem napada na kršćane za vrijeme Uskrsa. Ubijeno je 75 osoba, većinom žena i djece, dok je 340 osoba ranjeno. Napad je izvela grupa Jammat-ul-Ahrar.
Napadi u Jablehu i Tartusu – U dva grada pod kontrolom vlade Bašara al-Asada 23. maja 2016. godine militanti Islamske države aktivirali su osam bombi koje su ubile 184 osobe, a ranile njih 200.
Ratovi
Ukoliko u ratove ubrojimo samo one političke konflikte u kojima broj mrtvih na godišnjem nivou prelazi 10.000, doći ćemo do četiri aktuelna događanja: građanski rat u Siriji, rat u Iraku, rat u Afganistanu i sukobi sa Boko Haramom na prostoru četiri afričke države.
Nabrojani veliki ratovi u 2016. godini uzrokovali su smrt blizu 100.000 civila i vojnika, a broj izbjeglica se označava milionima.
Sukobi koji su u 2016. uzrokovali smrt manje od 10.000 osoba locirani su opet uglavnom u Africi i Aziji, uz izuzetak Ukrajine. Najveći sukobi su rat u Južnom Sudanu i Sudanu, rat u Somaliji, sukobi u Libiji, rat u Jemenu i tursko-kurdski konflikt.
Uvjetno rečeno manji ratovi u 2016. godini uzrokovali su smrt blizu 18.000 civila i vojnika.
