U planinu ni slučajno sam i bez predznanja
Tri planinara smrtno su stradala posljednjih dana na planinama u Bosni i Hercegovini. Tragedije otvaraju pitanje sigurnosti, pripreme i odgovornosti pri odlasku u planinu. Iskusni planinar iz Kalesije smrtno je stradao prilikom pada sa litice na Crvenim stijenama na Romaniji, 23-godišnji mladić iz Stoca preminuo je prilikom uspona na Hajdučka vrata na Čvrsnici, na planini Visočici kod Konjica pronađeno je tijelo hrvatskog planinara.
– Imamo različite opasnosti, subjektivne i objektivne… Što se tiče subjektivne opasnosti, ona isključivo ovisi do nas. Kada vidite ova tri smrtna slučaja koja su se desila na planini u posljednje vrijeme isključivo se odnose na subjektivne opasnosti, rekao je predsjednik GSS-a, Miro Kalem.
Apel
Planine u Bosni i Hercegovini privlače sve veći broj ljudi. Iskusni spasitelji i planinari upozoravaju da se njihovi rizici često podcjenjuju, a osnovna pravila zanemaruju, što može dovesti do fatalnih posljedica. Jedno od osnovnih pravila sigurnog planinarenja jeste da ne treba ići sam u planinu.
– Apeliram na sve planinare i ljubitelje prirode da na planinu obvezno idu s obučenim ljudima, s planinarskim vodičima koji su prošli obuke da pruže odmah neku vrstu pomoći ili da prepoznaju potencijalni problem koji bi se mogao desiti, rekao je Igor Tošić, planinski vodič.
Planinarske ture u Bosni i Hercegovini i regiji najčešće organiziraju lokalne planinarske udruge i savezi. Ture vode licencirani vodiči koji garantiraju bezbjednost. Prije svakog odlaska u planinu potrebno je provjeriti vlastitu spremnost, vremenske uvjete i stanje na terenu, te se opremiti za planinarsku turu. Planina, kako kažu naši sugovornici, ne prašta greške.
– Kako ćemo se ponašati u planini, da li smo dovoljno ozbiljni i oprezni prema sebi, ili trebamo otići tamo na onu liticu da bismo napravili što bolju i ljepšu fotografiju, da ugrozimo svoju i bezbjednost drugih, upozorava Tošić.
Dehidracija
Također, postoji opasnost od gubitka puta, posebno na nepoznatim stazama ili u gustoj magli. Korištenje karte, GPS uređaja ili obilježenih staza može pomoći da se izbjegnu takve situacije.
Ozljede su također česte tokom planinarenja. Klizav teren, kamenje i strme staze mogu dovesti do uganuća, padova ili ozbiljnijih ozljeda. Zbog toga je važno nositi kvalitetnu planinarsku obuću i kretati se pažljivo.
Opasnost su umor i dehidracija. Dugi usponi troše mnogo energije, pa planinari moraju imati dovoljno vode i hrane. Važno je praviti pauze i ne precjenjivati vlastite sposobnosti. U planinama mogu postojati i prirodne opasnosti poput odrona kamenja, divljih životinja ili lavina tijekom zime. Zato planinari trebaju poštovati pravila sigurnosti i ne ići sami na zahtjevne ture.
Iako se svaki od slučajeva dogodio u različitim okolnostima, zajedničko im je da su se dogodili u prostoru u kojemu i najmanja greška, loša procjena, promjena vremena, zdravstveni problem ili nedostatak pravovremene reakcije mogu imati posljedice. Jer, planina se ne osvaja, planina se penje.
S. Ž.
