U tri vlade tri žene ministrice
Na Women’s press forumu koji je danas održan u Mostaru u organizaciji Udruge BH novinari govora je bilo o nedostatnom broju žena u politici, i njihovu predstavljanju u medijima.
“Hercegovina trenutačno nema niti jednu gradonačelnicu, nije je nikad ni imala, a ne znam hoće li imati. Vlada HNŽ-a je u potpunosti muška, u ZHŽ imamo jednu ženu ministricu, kao i u SBŽ, a u HBŽ dvije. U Vladi FBiH tri su žene ministrice, u Vijeću ministara dvije. To dovoljno govori o svemu. Mediji na to slabo mogu utjecati. Lideri političkih stranaka su mahom muškarci, koji biraju ministre koji će doprinijeti njima i stranci. Kada bi se biralo logikom tko će više doprinijeti društvu, žena bi u politici svakako bilo više”, kazala je na tu temu glavna urednica na portalu Hercegovina.info Kristina Perić.
S druge strane istaknula je da žene ne treba štedjeti zato što su žene, već pisati o njima kao i o muškarcima kada se radi o kriminalu i ostalom. Dodala je i da se kao jedina žena u redakciji nikad nije osjetila ugroženom zato što je žena.
“Osobno ne smatram da mi bilo koja kritika stiže zato što sam žena. Žene se moraju samoizgraditi tako da kritiku doživljavaju kao kritiku”, kazala je Perić.
Profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić kazala je:
“Mišljenja sam da kada govorimo borbi i položaju žena i muškaraca na političkoj sceni da je to borba za moć. Tko ima moć u rukama najbolje se vidi ako pogledamo vrh hijerarhije bh. političke scene. U Predsjedništvu nam sjede tri muškarca i nikada se nije dogodilo da na takvim funkcijama budu žene. Imamo premijera koji je muškarac, imamo Vladu FBiH gdje je u 16 ministarstava samo dvije žene. Muškarci su na vrhu hijerarhije što se tiče politike.”
Ona je dodala i da žene mogu biti vidljive u politici, no da ih se gleda stereotipno, naročito kroz majčinstvo.
Kolumnist i urednik portala Bljesak.info Berislav Jurič mišljenja je da žene u političkom životu BiH i dalje uglavnom djeluju u pozadini.
“Mediji nisu krivi za ono što se plasira u politici. Oči javnosti su drugačije u odnosu na medije. Mi moramo plasirati ono što javnost želi, a žene ne smiju biti samo ‘šminka’ u politici“, kazao je Jurič.
Da žene nerijetko same pristaju da budu „ikebana“ u političkom životu, smatra i novinarka Direkt portala Milanka Kovačević: “Mislim da se situacija dugo neće promijeniti. Žene puštaju kolege iz stranaka da govore umjesto njih.”
Žene u BiH i Hercegovini na marginama su političke moći, na svim razinama vlasti, pa tako i županijskim.
Tako primjerice u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom imamo svega tri žene. U Hercegbosanskoj županiji ministrica gospodarstva je Dijana Puzigaća, dok funkciju ministrice znanosti, prosvjete, kulture i športa obnaša Gordana Nakić. Ostalih šest ministarstava u rukama je muškaraca.
Županija Zapadnohercegovačka broji osam ministarstava, od toga je samo jedno pripalo ženi. Ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke je Ružica Mikulić.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije po tom pitanju stoji najgore. Jedanaest ministarstava, za jedanaest muškaraca. Za žene u Vladi ove županije nije bilo mjesta.
Što se tiče Gradskog vijeća Grada Mostara, od 35 vijećničkih mjesta samo njih osam zauzimaju žene, a to su; Miljana Kovačević, Nataša Jekić, Adela Gosto, Snježana Brkić, Boška Ćavar, Irma Baralija, Vesna Šunjić i Lamija Duranović Vinković.
/Izvor: Hercegovina.info/
