Umjetnički radovi u crkvi 1966.-1970.
Prilikom obnove crkve gvardijan fra Eduard Žilić tražio je pogodne ljude koji će crkvu iznutra oslikati. Tako iz kronike vidimo da je 14. kolovoza 1966. na Šćitu boravio Augusto Ronaechi, profesor umjetnosti iz Rima, specijalist za mozaike. Radio je na mozaicima u crkvi Krista Kralja u Beogradu. Fra Eduard je odlazio u Beograd vidjeti kako su uspjeli. Zvao ga je da opet dođe na Šćit.
Gvardijan je odlazio i u Zagreb tražiti izvođača vitraja. Doveo je Pavla Sušilovića, koji je razgledao crkvu i dao svoju ponudu za izradu prozora po cijeni od 130.000 dinara po m2.
Na Šćitu je 18. veljače 1967. godine boravio inženjer Mladen Fučić, razgledao crkvu i dao svoje sugestije. On je ostao na Šćitu do 22. veljače, te je opet bio od 19. do 22. svibnja iste godine.
Iz svega se vidi da je fra Eduard ozbiljno razmišljao komu će povjeriti umjetničke radove u crkvi. Konačno se odlučio za slikara profesora Josipa Poljana koji je dao nacrte za prozore te su u studenom 1967. dopremljeni prozori. Nad trojim vratima izrađeni su također prozori u boji te rozeta na fasadi.
Svetište ramske crkve popločano je mramorom i djelomično ograđeno bijelom balustradom, dok je oltar izrađen od aranđelovačkog bijelog mramora bio težak 5,5 tona. Oltar presvete euharistije također je od mramora po nacrtu ing. Mladena Fučića s umjetnički izrađenim tabernakulom od pozlaćenog bakra. Dva sporedna oltara također su izrađena od mramora.
Akademski slikar Josip Bifel oslikao je čeoni zid ramske crkve u keim tehnici i to s tri motiva: srednja slika, veličine 72 četvorna metra, predstavlja “Mariju zaštitnicu ramskog puka”, a dvije bočne, veličine po 27 četvornih metara zidne površine, predstavljaju “Rođenje Marijino”, lijeva slika, i “Dolazak Duha svetoga nad Mariju i apostole”, desna slika. Bifel je u jednoj niši izradio i sliku sv. Terezije te oslikao korsku ogradu u grafito tehnici, prikazavši simbole sakramenata i posljednje stvari čovjeka. Isti je umjetnik izradio četrnaest postaja Put križa, ulje na platnu. U svom izvještaju kapitulu 1970. godine fra Eduard piše kako su također izvedeni umjetnički radovi u crkvi. Bifelovi radovi u Rami ubrajaju se u njegova najuspjelija djela. Njegova središnja slika iznad oltara kuša sjediniti prošlost i sadašnjost: djelovanje i patnje puka i fratara kroz povijest. Tu su svetački likovi sv. Franje, sv. Ante, sv. Nikole Tavelića i fra Anđeo Zvizdović te model obnovljene Gospine crkve na Šćitu koju fra Eduard ispred ramskog puka i fratara prinosi Gospi.
U Rami ni kasnije nije prestala skrb za umjetničko uređenje crkve i samostana. Oko toga je bio angažiran zagrebački umjetnik Đuro Seder, koji je radio veliku oltarsku sliku sv. Ante i Put križa na Gračacu, te oltarsku sliku sv. Nikole Tavelića na Orašcu. U samostanskoj blagovaonici nalazi se njegovo veliko platno koje prikazuje sv. Franju s braćom.
Prigodom proslave sedamstogodišnjice djelovanja franjevaca u Bosni pokrenuta je akcija darivnja umjetničkih djela za ramski samostan. Odazvali su se vrsni umjetnici, tako da franjevačka zajednica u Rami posjeduje značajna i vrijedna umjetnička djela.
Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća
