Više od tisuću izručenih građana u BiH
Neke osobe su izručene i na osnovu više od stotinu godina starih i naslijeđenih ugovora koji su potpisani u doba Kraljevine Srbije
Ukupno 1.064 osobe izručene su ili deportirane u Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja 2013. zaključno sa svibnjem 2019. godine, po raznim osnovama, od kaznenih djela do ratnih zločina, kazali su iz Ministarstva pravde BiH za Radio Slobodna Europa (RSE).
Ratni zločinci
Najviše osoba je izručeno iz Srbije, njih 211, potom 200 iz Njemačke, Hrvatske 107, Crne Gore 65, Austrije 48, Rusije pet dok je jedna osoba izručena iz Izraela. Ekstradicija ovih osoba urađena je po više osnova, od međunarodnih potjernica zbog kaznenih djela, preko kršenja zakona o useljenju u neku državu sve do ratnih zločina počinjenih tokom rata 1990-ih godina. Neke su izručene na osnovu multilateralnih sporazuma, druge na osnovu bilateralnih.
Neke osobe su izručene i na osnovu više od stotinu godina starih i naslijeđenih ugovora koji su potpisani u doba Kraljevine Srbije, kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili bivše Jugoslavije, poput osoba koje BiH i Sjedinjene Američke Države izručuju na osnovu ugovora između Kraljevine Srbije i te države iz 1902. godine ili još starije Konvencije o izdavanju krivaca između Kraljevine Srbije i Švicarske iz 1888. godine.
Za kaznena djela ratnog zločina u ovom periodu su izručene 32 osobe. Iz Srbije je izručeno osam, Hrvatske šest, Njemačke četiri i iz Crne Gore i Austrije po jedna. Tajnik Ministarstva pravosuđa BiH Željko Bogut naveo je da njihov DMS sistem za elektronsko upravljanje predmetima ne omogućuje prikaz drugih podataka u svezi ekstradicijskih predmeta, a iz Ministarstva pravde BiH nisu mogli govoriti ni o imenima osoba koje su izručene.
Međutim, među podacima koje su RSE dostavili iz nadležnog ministarstva nema onih o ekstradiciji iz Sjedinjenih Američkih Država, odakle su izručeni deseci osumnjičenih i kasnije optuženih i oslobođenih osoba, kao ni iz zemalja poput Španjolske, Švedske, Nizozemske ili Švicarske.
Među izručenima iz Srbije su Saša Ćurguz (nepravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u Bihaću), Jovan Tintor (deset godina zatvora za zločin protiv čovječnosti nad nesrbima na području Vogošće), Radomir Vuković (osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici), Vaso Todorović (osuđen na šest godina zatvora za zločine u Srebrenici), Gojko Kličković (oslobođen po optužnici za zločine u Bosanskoj Krupi) i Blagoja Golubović (Tužilaštvo BiH odustalo od optužnice).
Iz Hrvatske je, između ostalih, izručen Mirsad Vatrač (oslobođen za zločine u Kotor-Varoši) i Franc Kos (osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici).
Krili da su učestvovali u ratu
Iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu su, između ostalih, izručeni Branko Vlačo (osuđen na 13 godina zatvora za zločine u Vogošći), te Momčilo Mandić (oslobođen optužbi za ratne zločine u Sarajevu, osuđen po optužnici za privredni kriminal).
Što se tiče SAD-a, neki od poznatih slučajeva izručenja iz SAD-a su ono Edina Džeke (pred Sudom BiH osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina protiv Hrvata u Trusini kod Konjica), Raseme Handanović (pred Sudom BiH osuđena na pet i po godina zatvora zbog zločina protiv Hrvata u Trusini kod Konjica) te Azre Bašić (osuđena na 14 godina zatvora zbog zločina nad Srbima u Derventi).
Tu su i Neđo Ikonić (oslobođen optužbi za zločine nad Bošnjacima u Srebrenici), Marko Boškić (osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u Srebrenici), a među osobama koje su ekstradirane iz SAD-a su i Edin Sakoč (sedam godina zatvora za zločine nad Srbima u Čapljini), Almaz Nezirović (šest godina zatvora za zločine nad Srbima u Derventi), Dejan Radojković (oslobođen optužbe za zločin u Srebrenici), te Mladen Blagojević (sedam godina zatvora za zločin u Bratuncu).
Prema navodima New York Timesa i Washington Posta, Ured SAD-a za useljenike je pokrenuo i oko 300 postupaka protiv potencijalnih ratnih zločinaca, a deseci državljana BiH protjerani su iz SAD-a jer su kod useljenja u tu državu prešutjeli da su bili pripadnici neke od zaraćenih vojski tokom rata 1990-ih, odnosno da su počinili kazneno djelo davanja lažne izjave.
Neki osuđeni, a protiv nekih ni optužnica
Skoro svi su imali sređene papire, zelenu kartu, neki su položili zakletvu za američko državljanstvo te imali (i) američke pasoše. Neki su zbog davanja lažnog iskaza kod useljenja proveli određeno vrijeme u američkom pritvoru/zatvoru, nakon čega su protjerani u BiH. U BiH su neki osuđeni, a bilo je i slučajeva u kojima nikad nije potvrđena optužnica.
Sigurno jedan od najpoznatijih slučajeva je i izručenje Veselina Vlahovića Batka iz Španjolske 2010. On je pred Sudom BiH 2014. godine pravosnažno osuđen na 42 godine zatvora po 59 točaka optužnice za ubistvo oko 35 osoba, silovanje 11 žena, zlostavljanje, odvođenje u ropstvo, mučenje te pljačku nesrpskog stanovništva u više naselja u Sarajevu.
/Izvor: Dnevni list/
