Na snagu za koji dan stupa novi Zakon o obrtu u Federaciji BiH

U Federaciji 30. rujna na snagu stupa novi Zakon o obrtu, koji je u Službenom glasniku objavljen 22.9., a primjenjuje se od 30. rujna ove godine.

Na inicijativu i uz potporu Grupacije Svjetske banke, Međunarodne financijske korporacije – IFC, još daleke 2015. otpočeo je rad na novom zakonu kojim se treba bolje regulirati oblast obrta i srodnih djelatnosti u Federaciji BiH.

Nakon nacrta iz 2017. i javne rasprave zakonski tekst je došao pred parlamentarce krajem 2019. godine, kada su ga usvojili u Zastupničkom domu. Ali, parlamentarci u Domu naroda, sve odreda veliki borci za prava naroda iz kojega potječu, odlučili su se na usvajanje novog zakona tek neki dan, 9. rujna 2021. godine. Primjena Zakona otpočeti će 30. rujna, a poznato je da će donijeti brojna poboljšanja za obrtnike u ovom entitetu (valjda se političarima zato i nije žurilo, ‘ta će obrtnici!?)

O poboljšanjima uz primjenu novog zakona najbolje je koristiti obrazloženje Adisa Muhovića, izvršnog direktora Centra za politike i upravljanje (CPU). Po njegovim riječima,  najznačajnija unapređenja koja zakon donosi su:

1. Omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika

Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom činjenicom da više neće morati koristsiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža. S druge strane, svi freelanceri koji su do sada htjeli registrirati obrt kako bi „izvozili usluge“ i plaćali doprinose za koje dobijaju stvarnu uslugu socijalnog osiguranja, a to nisu bili u mogućnosti jer obrt ne može da primi uplatu iz inozemstva, sada će to biti u mogućnosti. To je za njih odlična vijest, jer 96,3 posto freelancera radi za strane klijente (69,2 posto isključivo sa stranim, a 27,1 posto i sa stranim i sa domaćim).

2. Po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme (ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte)

U vrijeme kada je znanje dostupno na dlanu, doslovno u našim pametnim telefonima, te kada svaka osoba može sama da nauči da radi mnoge poslove, pa i da od svog hobija započne zarađivati, mi živimo u realnosti u kom zakonsko rješenje kaže da samo osoba sa završenom „drvnom školom“ može biti stolar, s “ugostiteljskom” kuhar, a IT usluge pružati samo osoba koja je završila elektrotehničku, IT smjer gimnazije ili neki IT fakultet. Novim zakonom ukida se “licenciranje” za registraciju obrta, koje je velikim dijelom spriječavalo osobe, posebno mlade ljude da registriraju željeni obrt, pa ćete bez nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znate raditi i za koju neko želi da vas plati, bez obzira je li to restoran, web ili grafički dizajn, pisanje različitih sadržaja, audio/video produkcija, restauracija namještaja ili farbanje/oslikavanje zidova… Dok god ne mislite preko noći postati doktor ili odvjetnik(posebni propisi još uvijek važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i niko vam neće tražiti „validnu diplomu“.

Mogućnost registriranja obrta je ponuđena svima koja imaju ideju, a prepušteno je tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, što je dosad bio limitirajući faktor.

3. Skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta

Registracija i zatvaranje obrta u FBiH je i sada značajno brže nego registracija tvrtke(d.o.o.), ali registracija još uvijek može potrajati, pa na izdavanje Rješenja o početku obavljanja djelatnosti „poduzetnik u pokušaju“ može čekati od 1 do 10 dana. U RS organ (općina) ima rok za izdavanje rješenja od 2 dana, a takva je odredba i u Prijedlogu zakona u FBiH – ograničen je rok za izdavanje rješenja, pa ćete rad moći početi samo 2 dana nakon predavanja dokumentacije. Po prvi put su uvedene i mjere sankcija za odgovorne službene osobe, ako u propisanom roku ne donesu rješenje. Dakle, građani više nisu bespomoćni i osuđeni na čekanje i dobivaju kontrolu nad radom službenika.

4. Pri registraciji se prikuplja manje papirologije

Trenutačno, da bi otvorili obrt u FBiH morate pokucati na 12 (ili 13 vrata) i to na 8 (ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna uprava, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer fiskalnih sustava, UNO – opcionalno, dok se u RS mora pokucati na 7 (ili 8 vrata), na 6 ili 7 adresa, po redu odlaska: porezna uprava, sud za prekršaje, općina, pečatoreznica, banka, distributer fiskalnih sustava, UNO – opcionalno. Novim je rješenjem u Prijedlogu zakona omogućeno da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i živce.

5. Ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika

Obrt nije pravna, već fizička osoba. Stoga ne može odgovarati ulagačkim kapitalom, jer iako ima ID broj od porezne uprave, za poslovanje obrtnik odgovara svom svojom osobnom imovinom, što znači da mora biti mnogo oprezniji tijekom poslovanja i biti oprezan u planiranju poslovanja i zaliha novca za izmirenje obaveza obrta. Ukoliko se ipak obrtniku dogodi greška i ošteti stranku/klijenta, po trenutačno važećem Zakonu, sve što ima na svoje ime može postati predmetom ovrhe. Novim rješenjem izvršenje je ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja – dakle ne mogu vam uzeti krov nad glavom i alat za rad.

6. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta

Po trenutačnom Zakonu, ako uđete kod urara, auto mehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu (nećete bateriju ili kaiš za sat kupovati u trgovini – gdje se to uopće kupuje?, pa to nositi uraru). Da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u „prekršaj prodaje“, zbog toga često dobivaju kazne ako ih „uhvate“ sa izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodatu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio, te će Vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovno kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom.

7. Omogućeno je fizičkim osobama i umirovljenicima nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja

Prema trenutačnom Zakonu, samo osobe koje su zaposlene i one koje su otišle u „punu mirovinu“ mogu registrirati obrt kao dopunsku djelatnost koja osobi omogućava jeftino vođenje poslovanja (do 2h rada na dan), jer niste dužni obračunavati i plaćati doprinose, a ni „prekidati“ mirovinu. Novim rješenje će sve osobe u mirovini moći registrirati dopunsku djelatnost, čak i ako nisu mirovinu stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

8. Predviđen je obrtni registar

Obrtni registar je informacijski sustav za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima. Njime će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO). Registar će sadržavati podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i biti će obavezan. U Federaciji BiH trenutano ima oko 51 tisuća aktivnih obrta, ali trenutačna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko točno obrtnika posluje u FBiH.

9. Bolje je definirano tko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta

Ovo je dopuna na prijedlog koji je pao u 2020. godini. Novi prijedlog je u članku “Članovi zajedničkog domaćinstva” preciznije definirao da “članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovoj nazočnosti” (dopunjeno – precizirano).

10. Prestanku obrta po sili zakona

Temeljem zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Na prijedlog poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH precizirano je da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ (općina) rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kog razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, bez da on treba ili mora to učiniti.

11. Nema više obaveze izdavanja obrtnice kao isprave

Ova isprava (tj. ove, „mala“ i „velika“ obrtnica) je obavezna po trenutno važećem Zakonu, ali se zbog tehničkih prepreka uopće nije izdavala. Njezino ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći Zakon. I ne, to nije „diploma obrtniku“ kako neki tvrde, obrtnicima je dovoljna obaveza isticanja rješenja porezne uprave sa ID brojem.

12. Članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći Zakon

Članarina se ne može propisati u iznosu većem od 0,5% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu (prosječne neto plate u FBiH) koju objavljuje Federalno ministarstvo financija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%), ali je u odnosu na prethodni Prijedlog koji je pao u veljači 2020. godine povećana sa 2 KM, na max ≈5 KM).
Visinu članarine i način raspodjele iste utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH svojom odlukom (nema razlike u odnosu na važeći Zakon, ali ima u odnosu na prethodni Prijedlog, kada je visina bila propisana Zakonom (2 KM).

13. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine

Novine u Zakonu odnose se i na mogućnost prijenosa obrta na drugu osobu, što se od sada izvodilo kroz egzibiciju uvođenja partnera u obrt, time stvaranje zajedničkog obrta, pa nakon nekog vremena napuštanja zajedničkog obrta od prvog vlasnika i prepuštanje obrta novom vlasniku. Novim Zakonom obrt se može prepustiti samo članu obitelji, ali se može koristiti i Zakon o obveznim odnosima i prodati obrt. Vlasnici tradicijskih obrta moći će zaštititi ime obrta kao pečat pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Time će biti omogućena prodaja ne samo opreme, objekata, tehnologije, recepata i druge imovine obrta, već i imena obrta, odnosno njegovog brenda stečenog radom dosadašnjeg vlasnika, što će omogućiti nastavak tradicije.