ZAGREB: Održana promocija monografije općine Prozor-Rama i izložba “Ramski vez”

Promocija monografije “Općina Prozor-Rama” i izložba slika Brune Bulaje, koji je ramskih korijena, pod nazivom “Ramski vez”, održani su sinoć u Zagrebu.

Promocija monografije i izložba su održani u četvrtak, 18. svibnja 2023. godine, u prostorijama Kulturno informativnog centra Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Ilici 44, s početkom u 19 sati. Na promociji i  izložbi našli su se brojni Ramljaci koji žive u Zagrebu, ali i drugim mjestima u Hrvatskoj, a neki su pristigli čak iz Austrije i Njemačke. Prisutni su bili brojni prijatelji Rame, znanstvenici i kulturni djelatnici.

FOTOGALERIJA

U ime Predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića ovom događaju nazočila je saborska zastupnica gospođa Zdravka Bušić. Promociji i izložbi nazočio je i general Mile Ćuk te generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić.

Prije promocije Monografije općine Prozor-Rama i otvaranje izložbe nazočne je pozdravio Zoran Perković, ravnatelj Kulturno-informativnog centra pri Veleposlanstvu BiH u Zagrebu.

“Kroz minula stoljeća, Rama je bila kako u povijesnom, tako i u kulturološkom, pogledu dagulj u bosanskoj kruni. U vrijeme uspona bosanskih vladara u 14. i 15. stoljeću, Rama je važan dio bosanske države. Nakon pada bosanskog kraljevstva pod turke, 1463. godine, uz katolički dio stanovništva ostaju jedino bosanski franjevci, koji već u prvoj polovici petnaestog stoljeća imaju svoj samostan u Rami, na Šćitu.  Dragi prijatelji, večeras, korz prezentaciju Monografije općine Prozor-Rama iskazujemo zahvalnost i poštovanje svim stanovnicima ramskog kraja od najranijih dana, predantičkog doba, srednjovejkovne „zemlje Rame“ do danas, a sve sa željom da se u tom prelijepomkraju Bosne i Hercegovine održimo i ostanemo. Vjerujemo da o čestitosti i postojanosti ramskih ljudi, njihovoj otvorenosti i kulturi svjedoči i ova izložba slika, mladog akademskog slikara iz Zagreba Brune Bulaje, rođenog u Požegi, a koji je s očeve strane podrijetlom iz Rame”, kazao je Perković u svom pozdravnom govoru.

O monografiji općine Prozor-Rama govorili su Ivan Lovrenović, sestra Terezija Antunović i Ivo Lučić

O monografiji je prva govorila lektorica teksta časna sestra Terezija Antunović koja je iz Rame, s Kućana, a radi kao profesorica u Katoličkom školskom centru u Sarajevu. Ona je u svom govoru na poseban način poetski govorila o Rami.

Između ostalog istaknula je: “Rama smo zapravo ti i ja, ali samo onda kada s njom i za nju radimo. Njoj i u njoj se radujemo i njenu ljepotu udišemo. Sve su ovo samo neke od niti na koje ova knjiga ukazuje, a da je tako, i puno više od toga, sami ćete se uvjeriti kada je uzmete u ruke i otvorite i onda poželite ponovno živjeti u svojoj Rami.”

Ugledni publicist, esejist i putopisac Ivo Lučić je u svom osvrtu na monografiju kazao: “O ozbiljnosti posla na monografiji svjedoči veliki broj autora, čak 38 njih, tako da o svakoj temi govore meritorni i reprezentativni autori.”

“Načelnik Rame Jozo Ivančević u uvodu je s pravom ocijenio da monografija predstavlja najzaokruženiju informaciju o ramskoj općini, ali je dodao da nastanak ove knjige svjedoči o jasnoj opredijeljenosti Ramljaka za nastavak izgradnje svoje općine. To će biti presudno za opstanak života u Rami. Tu već postoje aktivnosti koje čine Ramu izdvojenom i drugačijom sredinom. Općinska vlast u Rami jedina rentu od hidroenergetskih objekata sustavno troši za razvojne projekte i podizanje kvalitete života, umjesto njezina pretakanja u stranačke crne fondove”, pojašnjava Lučić.

Lučić je svoje izlaganje završio na šaljiv način dodavši: “Čitao sam, kad je fra Anto Vladić 1864. pokrenuo ideju o gradnji crkve na Šćitu, bio je iznenađen sposobnostima tamošnjih vjernika, pa je kazao: ‘Kakvu glavu imaju Ramljaci, kad bi imali još i škole, ni sam vrag ne bi mogao s njima.’ Dragi fra Antune, ova je knjiga samo jedan od dokaza da Ramljaci nakon 160 godina imaju ne samo škole, nego da su primjer kako to znanje treba dostojno koristiti. I vragovima stvarno nije lako s njima.”

O monografiji općine Prozor-Rama govorio je ugledni književnik, esejist i publicist Ivan Lovrenović. Tijekom predstavljanja Lovrenović je kazao: “Ja nisam iz Rame, ali da nisam odakle jesam, jako bih volio da sam iz Rame. (…) Što god dalje razmišljam, što god dalje govorim, što god dalje pišem o Rami, sve više vidim koliko je to nedovoljno i koliko manje znam. (…) Večeras treba podcrtati tri stvari, jedno je zavičaj. Druga tema koju treba podcrtati je knjiga i treća ljudi. (…) Možda kao nitko dole kod nas u onome svijetu, možda griješim dušu prema drugima, ali da se popravim, ako ništa drugo, kod Ramljaka je taj treći odnos najosvješteniji, najemancipiraniji. Zato što je on na potpuno jednak način satkan od gotovo neobuzdane ljubavi prema zavičaju, s druge strane istovremeno od potpune otvorenosti svijetu. (…) Ova knjiga na neki način sumira i sabire sve to, ona je ustvari enciklopedija i to ne kažem metaforički, ona je zaista enciklopedija. (…) Uzmite knjigu, priđite joj bez ikakvih preduvjerenja, osvojit će vas sasvim sigurno i obogatit će vas.”

Otvorena izložba slika “Ramski vez”

Prije predstavljanja monografije otvorena je izložba slika mladog umjetnika Brune Bulaje koji je rođen 1997. godine u Požegi. S očeve strane porijeklom je iz Rame te se time očituje u svome umjetničkom radu. Godine 2021. završava preddiplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Igora Rončevića. Godine 2022. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Duje Jurića. Izlagao je na nekoliko skupnih izložbi te jednoj samostalnoj. Živi i radi u Zagrebu.

Povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović je o izložbi kazao: “Tradicija nije okamina nego živ organizam. Ona je nevjerojatno žilava pa opstaje u gestama, jeziku, neobičnim običajima ili odnosima i nakon brojnih pokušaja njezina iskorjenjivanja. A isto tako je i nevjerojatno prilagodljiva, neuhvatljiva, eterična i merkurijalna, spremna da se sakrije i asimilira u nove odnose, tehnologije, zakone, skrivena u spomenutim mjestima svakodnevnoga iskustva, odakle izvire jednako kao što se neki genotip manifestira na fizionomijama ljudi sličnoga podneblja. U tome je ključ poetike Bruna Bulaje. Slikarstvo, općenito, ima transformativnu snagu spajanja tradicijske prošlosti (ovdje u smislu ornamenta) i tehnološkoga napretka (ovdje u smislu fotografije), možda čak i s nekom budućnošću koja bi nadilazila ono očito i svakodnevno (kao što je repetitivnost ljudskih poslova, repetitivnost ornamenta i repetitivnost fotografske reprodukcije) u onom nadvremenskom koje spaja pozitivne aspekte čovjekova suživljavanja s nekim mjestom i moguće potencijale širenja ljudske svijesti.”

Fra Josip Jozić o izložbi i povezanosti ramskih običaja i sakralne umjetnosti je kazao: “Čast mi je da sudjelujem u ovom projektu umjetničkih djela našega mladog slikara Brune Bulaje. Ona je jedna izložba kao što su druge izložbe u svijetu. Ali ona je za nas ljude u Rami, ljude moga kraja, a ja vjerujem i šire umjetnost koja je vezana uz ramski kraj ima malo šire značenje. Naš kraj je s umjetnošću povezan preko franjevaca. Zato smo i ovaj katalog posvetili fratrima fra Boni Milišuću,  fra Jeronimu Vladiću, fra Eduardu Žiliću i  fra Živku Petričeviću. Umjetnost je vezana uz fratre koji su još od odnesene Gospine slike iz Rame u tursko vrijeme u Sinj preko spaljene Gospine, a napose s umjetničkim djelima s kraja dvadesetog stoljeća, fratri su jednostavno vjerovali da umjetnost osmišljava život i da ponekada može biti i jedini oslonac u kaotičnome vremenu.”

Autor slika Bruno Bulaja u svom obraćanju zahvalio je svima koji su ga pratitli na njegovom obrazovanju i likovnom razvoju. Posebno je zahvalio svojim roditeljima i cijeloj obitelji, profesorima, gospodinu Boži Mišura za pomoću realizaciji izložbe.  Veliju i posebnu zahvalu iskazao je načelniku općine Prozor-Rama dr. Jozi Ivančeviću za podršku u realizaciji ove izložbe.  Tom prigodom mu je uručio načelniku slike u znak zahvale.

Organizator i pokrovitelj ovog kulturnog događaja u Zagrebu je Općina Prozor-Rama

Načelnik Općine  dr. Jozo Ivančević  je kazao: “Monografija općine Prozor-Rama izišla je iz tiska još 2021. godine, ali našli smo za shodno da je osim u Rami promoviramo i ovdje, gdje naši ljudi žive i rade. Ona je svojevrsni pokušaj da se predstavi naša cjelokupna općina s njezinim prirodnim, demografskim, kulturnim, umjetničkim, muzejskim i spomeničkim vrijednostima. Kranji cilj ovog pisanog dokumenta jest zapravo otimanje od zaborava vrijednosti koje imamo i ohrabrenje za život budućih generacija.”

Svjedočanstvo vrijednosti ramskih korijena

Dr. Jozo Ivančević je također istaknuo da mu je drago kako je istom tematikom povezana i izložba mladog slikara Brune, koji u svojim radovima osvježava spomen na Ramu i ramske običaje te ujedno kao mlad čovjek svjedoči o vrijednosti, umijeću i sposobnosti ljudi ramskih korijena.

“Ovu izložbu razumijevamo kao sjećanje na Ramu ali i kao poticaj mlađim generacijama Ramaca za otvorenost širim životnim horizontima. Svjesni smo da prošlost ne treba zaboraviti, ali znamo da i budućnost treba osmišljavati. Stoga potičemo svaki oblik umjetnosti koji ne zaboravlja vrednote prošlosti i vrednotama želi graditi budućnost. Čestitam svima koji su sudjelovali u projektu monografije naše općine kao i umjetniku Bruni Bulaji na prvom izložbenom ostvarenju. Nadam se da će ih biti još puno više! A ovim putem zahvaljujem također i svima koji su sudjelovali u organizaciji i suorganizaciji ovog događaja. Želim da nam cjelokupni večerašnji događaj bude u znaku opuštenog slušanja i kreativnog promatranja, a naše okupljanje neka preraste u iskreni susret i razgovor”, kazao je načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević u svom pozdravu te je izložbu proglasio otvorenom.

Nakon promocije i otvaranja izložbe nizale su se izvrsne reakcije upućene organizatorima načelniku dr. Jozi Ivančeviću i Boži Mišura. Donosimo jednu od takvih reakcija prof. dr. Jadranke Mustajbegović ”

“Čestitam Vam na svemu što ste učinili i što činite da se mi možemo osjećati ponosno i veličanstveno! Pokazali ste, Vi i svi sudionici i organizatori večerašnjeg skupa, Zagrebu jednu dimenziju BiH o kojoj mnogi mogu samo sanjati. Posebno me se dojmio govor sestre Terezije: kao da sam slušala mojeg tatu. Bezrezervna ljubav i odanost svojem zavičaju. Bilo je veličanstveno! I opet sam se ponosila svojim porijeklom.Još jednom se zahvaljujem na pozivu čime ste mi pružili priliku biti sudionikom ovog nezaboravnog događaja.”

Brojni prijatelji Rame i Ramljaka iz poslovnog, sportskog i kulturnog svijeta nazočili su ovom vrijednom i izrazito lijepo događaju. Tako su nazočili Darko Antunović, bivši odbojkaški reprezentativac, sada sportski direktor odbojkašica i odbojkaša zagrebačke Mladosti. Bili su Srđan Lakić, bivši nogometaš. Najbolji hrvatski MMA teškaš, Ante Delija, prošlogodišnji prvak svijeta i osvajač milijun dolara. Nikola Jelavić, bivši višestruki prvak Hrvatske u boksu. Bivši boksači, Fran Vrdoljak i Nikša Penić.

Katalog izložbe: