Zajednička borba protiv terorizma
Glavna poruka sa summita Brdo-Brijuni, na kojem su sudjelovali čelnici zemalja jugoistočne Europe, a poseban gost bio američki potpredsjednik Joe Biden, je zajednička borba protiv terorizma.
Bidenov dolazak na sastanak incijative Brdo-Brijuni ocijenjen je kao znak aktivnijeg uključivanja SAD-a u rješavanje regionalnih problema i približavanje toga područja Zapadu.
Sudionici summita objavili su ‘Zajedničku stratešku viziju Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru’.
U izjavi, među ostalim, stoji: “Razgovarali smo o sadašnjim izazovima, kao i o mogućnostima za jačanje stabilnosti, sigurnosti i blagostanja u Jugoistočnoj Europi… Združeni u jedinstvu i solidarnosti i zgroženi brutalnošću terorističkog napada u Parizu, kao i terorističkih činova u Ankari, na Sinaju, u Bejrutu i Bamaku, pozvali smo na učinkovita i djelotvorna globalna rješenja usmjerena na rješavanje uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma, koji utječu na sve nas. Ključna je šira međunarodna suradnja, kao i bolja koordinacija i razmjena informacija među policijskim agencijama”, navodi se u izjavi.
Regija od interesa
Američki potpredsjednik Joe Biden je izjavio da je dan bio produktivan dan te kako je se osjećao kao da sluša razgovor obitelji. ”Nisam nov u ovoj regiji i znam što se ovdje događa. Govorim u ime predsjednika Obame. Dakle, Jugoistočna Europa mi je važna već 25 godina”, rekao je Joe Biden.
”Želim reći da SAD nikada nije izašao iz ovih prostora i uvijek motrimo Europu. Svaki put kad se vratim ovdje vidim napredak. Ljudi više ne pucaju jedni na druge, već se šale međusobno. Poticanje ove regije na bolju budućnost je dobar primjer kako se mogu prevazići nesuglasice. Ova regija ima ogromne potencijale, ali je rascjepkana korupcijom”, rekao je Biden. Veteran diplomacije, 73-godišnji Biden je vrsni poznavatelj istočne Europe.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izašla ocijenila je sastanak izvanrednim. ”Bio je to dijalog o sigurnosti i blagostanju ovog dijela Europe. Usvojili smo zaključke pod imenom ‘Zajednička strateška vizija Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru’. Izdvojila bih transatlantsko partnerstvo između EU, SAD-a i Jugoistočne Europe. Naš je zajednički cilj slobodna Europa. Ovo je i politički proces te se otvorenim pitanjem treba baviti u duhu dobrosusjedskih odnosa. Poseban naglasak kod gospodarske suradnje je na energetskoj sigurnosti”, rekla je predsjednica Hrvatske.
Slovenski predsjednik Borut Pahor nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom rekao je da je svrha summita prije svega potpora europskoj perspektivi za države u regiji i perspektivi članstva u NATO-u za one države koje to žele, te da vrata ostanu otvorena za sve koji se žele pridružiti. “To održava želju u državama da provedu reforme”, kazao je i dodao da se time također održava mir i stabilnost.
Slovenski predsjednik također je rekao da je s Bidenom razgovarao o izbjegličkoj krizi, kako smanjiti broj izbjeglica, te o tome “kako djelovati zajedno da se spriječi humanitarni problem.” Pahor je ocijenio je da je sastanka s Bidenom bio “dobar i koristan”.
Plan Amerike
Pored glavne teme razgovora na summitu čelnika jugoistočne Europe u Zagrebu koja se odnosila na jačanje institucija država regije u borbi protiv vjerske radikalizacije, našlo se i još niz značajnih stvari.
Diplomatski izvori otkrili su hrvatski medijima kako je Hrvatskoj američka administracija namijenila posebnu ulogu kao najpouzdanijem savezniku u ovom dijelu Europe s koji je ostvarena izuzetno dobra vojna suradnja.
”Doprinos Hrvatske u borbi protiv terorizma je značajan, iako često nevidljiv, a to se od Hrvatske očekuje i ubuduće. Uloga njenih službi i nadalje će biti nadzor stanja u BiH i bliska suradnja s obavještajnim službama u toj zemlji”, naveo je izvor.
Otkrio je da SAD od Hrvatske traži da ponovno preuzme ulogu lidera u regiji i na neki način povuče zemlje regije prema zapadu. Američki cilj je izvući Srbiju i Republiku Srpsku iz ruskog zagrljaja i smanjiti utjecaj Turske na BiH.
Sudionici
Uz drugog čovjeka SAD-a, u Zagrebu su bili i potpredsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, te austrijski predsjednik Heinz Fischer. Na skupu u Zagrebu bili su tročlano predsjedništvo BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, predsjednik Albanije Bujar Nishani, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednik Makedonije Đorge Ivanov te predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Sastanak s Milanovićem
Glavna tema razgovora između predsjednika Vlade Hrvatske Zorana Milanovića i američkog potpredsjednika Joea Bidena bila je aktualna situacija na Bliskom Istoku, posebno rat u Siriji. Premijer Milanović i potpredsjednik Biden razgovarali su i o izbjegličkoj krizi s kojom se suočava Europa te o sigurnosnoj situaciji u svijetu nakon nedavnih terorističkih napada i prijetnji, priopćeno je iz Vlade.
