Zanimljivi statistički podatci o populaciji u BiH

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu, i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, znanosti i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminala, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama, piše na portalu Vrisak.info.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013.  u BiH je živjelo 3 531 159 osoba, od čega 1 798 889 žena i 1 732 270 muškaraca.

Međutim, koeficijent maskuliniteta koji predstavlja broj muškaraca na 100 žena pokazao je da je najveća stopa maskuliniteta u starosnoj skupini od 15 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi skoro 106 muškaraca.

Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca, te od tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj skupini 85+ i bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.

Kada je u pitanju prirodni priraštaj, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja. Ukupna stopa fertiliteta je u 2017. godini bila najviša u Turskoj (2,07), a od zemalja Europske unije u Francuskoj (1,90), dok je najniža bila u Bosni i Hercegovini i Malti (1,26).

Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta je u razdoblju od 2014. do 2018. porasla s 26,9 na 27,4 godine, a statistika donosi i podatak da od ukupnog broja izvanbračne djece, kod 82 posto roditelji žive zajedno.

Novi bilten donosi podatke i o prekidu trudnoće u 2017. i 2018. godini, koji pokazuju da se polovina prekida trudnoće dogodila kod majki starosne skuine od 30 do 39 godina.

U 2018. sklopljeno je 1 200 brakova više u odnosu na 2014. godinu te je sklopljeno ukupno 19 911 brakova. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godina, a kod mladoženje 29,7 godina života.

U posljednjem desetljeću je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak.

U 2018. došlo je do razvoda 3 091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca dogodio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.

Prosječna starost umrlih žena u 2014. godini bila je 75,8 godina, a muškaraca 70,4, dok je u 2018. prosječna starost umrlih žena 76,8 godine, a muškaraca 71,4 godine, što znači da stanovništvo u BiH dulje živi u odnosu na promatrani period.

Nasilnih smrti (nesretan slučaj, samoubojstvo i ubojstvo) u 2018. bilo je 1 000, od čega su nasilnom smrti preminule 233 žena i 767 muškaraca.

Kada su u pitanju podaci koji se odnose na unutarnja migracijska kretanja stanovništva BiH u 2018. broj doseljenih/odseljenih stanovnika iznosio je 29 379, od čega je bilo 17 611 (60 posto) žena i 11 768 (40 posto) muškaraca.

U školskoj 2018./2019. u BiH su bile 359 predškolske ustanove, što je za 8,1 post više ustanova u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je i broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao, javlja Vrisak.info.

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama se iz godine u godinu smanjuje. U školskoj 2018/2019. više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju.

Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u strukovnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca, a u drugim vrstama srednjih škola zastupljenije su učenice.

Od ukupnog broja srednjoškolaca, svaka treća učenica i svaki peti učenik su uključeni u opće srednje obrazovanje. Na ukupnoj razini u 2019. je tri četvrtine srednjoškolaca pohađalo stručne srednje škole i taj trend je konstantan kroz godine.

Postignuće u visokom obrazovanju je indikator koji se definira kao postotak osoba starosti od 30 do 34 godine koje su uspješno završile tercijarno obrazovanje (fakultete/akademije/sveučilišta), a prema tom indikatoru u BiH je za 9,6 posto više žena završilo srednje obrazovanje u odnosu na muškarce.

Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika.

/Izvor: KT/