Zašto je rat u Azerbajdžanu “naš rat”, a agresija na Ravno ne? Izetbegović mlađi: Napadnuti su i imaju pravo se braniti
Izetbegović otvoreno stao na stranu Azerbejdžana: Napadnuti su i imaju pravo da se brane
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavaući Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović kazao je da armenska strana snosi punu odgovornost za izbijanje sukoba u Azerbejdžanu, čime je izravno podržao Azerbajdžan u sukobu u regiji Nagorno-Karabah, planinskoj regiji koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.
“Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Azerbajdžanu, nakon artiljerijskih napada armenskih snaga. Po međunarodnom pravu regija Nagorno-Karabah pripada teritoriji Azerbejdžana, te objavljivanje rata od strane Armenije predstavlja ponovnu vojnu agresiju koja se ne smije tolerirati, naročito nakon što je meta armenskih napada bilo i civilno stanovništvo”, smatra Izetbegović, prenosi Klix.ba.
On dodaje da scene iz Azerbajdžana po svemu podsjećaju na iskustvo Bosne i Hercegovine, koja je bila izložena brutalnoj vojnoj agresiji s ciljem protjerivanja stanovništva i komadanja njene teritorije.
“Azerbajdžan ima puno pravo braniti svoj teritorijalni integritet, kao i obvezu da ne dopusti ponavljanje masovnih zločina nad svojim civilnim stanovništvom koje su tijekom 90-ih izvršile armenske snage, protjeravši brojne izbjeglice i spriječivši ih u povratku svojim domovima. Tijela međunarodne zajednice, prije svega OSCE koji ima mandat po ovom pitanju, dužna su reagirati na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojima je jasno naloženo povlačenje okupatorskih armenskih snaga sa teritorije Azerbajdžana”, ističe čelnik SDA.
Na kraju zaključuje da svako ohrabrivanje armenskih nelegalnih postupaka, kroz neodlučan ili neutralan stav međunarodne zajednice, ide u prilog daljoj eskalaciji sukoba. “Zato je važno da se precizno i odlučno pruži podrška vlastima Azerbeadžana po ovom pitanju”, zaključio je Izetbegović, izvješćuje na kraju Klix.ba.
Međutim, dok se Izetbegović u navedenoj izjavi poziva i na agresiju na BiH, očito je da on po ovom pitanju ima daleko drukčiji postupak od njegovog pokojnog oca, Alije Izetbegovića, također predsjednika SDA i prvog predsjednika RBiH.
Naime, njegova izjava – “Ovo nije naš rat! Neka ga vode oni koji ga žele voditi. Mi ne želimo taj rat”, povijesna je izjava nakon agresije na hrvatsko selo Ravno na istoku BiH, početkom listopada 1991. godine, kada je od snaga agresorske JNA sravnjeno sa zemljom, a gdje su pale i prve žrtva agresije JNA na BiH.
Izuzev poptuno uništenih sela ubijena su 24 čovjeka, a 34 ih je umrlo “prirodnom” smrću. Ranjeno je 11 osoba, a njih 18 utamničeno je na dva mjeseca. Po bestijanosti se izdvaja pokolj na Kijevu Dolu, kad je ubijeno i zaklano 7 ljudi starijih od 60 godina.
Tadašnji predsjednik RBiH Alija Izetbegović početkom listopada 1991. je izjavio: ”Ovo nije naš rat! Neka ga vode oni koji ga žele voditi. Mi ne želimo taj rat”.
Turska podržala Azerbajdžan protiv Armenaca nad kojima je izvršila genocid
Ova izjava dijametralno je drukčija od izjave njegovog sina 19 godina kasnije, a na temu sukoba između Azerbajdžana i Armenaca. Podsjetimo, Azerbajdžan je podržala i Turska, zemlja koja je nad Armencima 1915. godine izvršila genocid.
Ukupno je tako izginulo oko milijun i pol ljudi, dok se preživjeli nakon rata nisu mogli vratiti kući, pa su se iselili u ruski dio Armenije ili Zapadnu Europu, Sjevernu Ameriku i Australiju. Te rane nisu posve zacijelile i još utječu na odnose između između Armenije i Turske. Armenija tvrdi da su ti događaji bili planirani i da ih se može nazvati samo genocidom. Taj je stav 1985. i 1986. zauzeo i UN, a godinu dana kasnije i Europski parlament. S druge strane, Turska i dalje tvrdi da to nije bio genocid i da su samo neki zapovjednici “otišli malo predaleko”.
/Republikainfo.com/
