• Zbog raskola u HDZ-u HEP BiH plaćat će vodu iz Buškog jezera godišnje 2,5 mil. eura više nego dosad
  • Zbog raskola u HDZ-u HEP BiH plaćat će vodu iz Buškog jezera godišnje 2,5 mil. eura više nego dosad
  • Zbog raskola u HDZ-u HEP BiH plaćat će vodu iz Buškog jezera godišnje 2,5 mil. eura više nego dosad
  • Zbog raskola u HDZ-u HEP BiH plaćat će vodu iz Buškog jezera godišnje 2,5 mil. eura više nego dosad

Zbog raskola u HDZ-u HEP BiH plaćat će vodu iz Buškog jezera godišnje 2,5 mil. eura više nego dosad

HEP je uz podršku Dragana Čovića i Andreja Plenkovića iskorištavao sukobljene interese lokalnih političkih stranaka i nejedinstvo predstavnika političkih tijela te je plaćao mizerno male naknade lokalnoj zajednici za korištenje vodnih resursa.

Hrvatska elektroprivreda koristi vode hidroakumulacijskog Buškog jezera u susjednoj BiH – poznatijeg kao Buško blato, kako se nekada i službeno zvalo – kako bi na temelju ilegalno sklopljenog sporazuma, iskorištavajući pritom sukobljene interese lokalnih političkih stranaka i nejedinstvo predstavnika tamošnjih političkih tijela, plaćala mizerno malu naknadu za korištenje vodnih resursa i naknade lokalnoj zajednici za potopljeno Livanjsko polje.

HEP za takvo ponašanje na štetu Općine Tomislavgrad i Grada Livna u susjednoj BiH ima i zaleđe u vrhu političkih struktura Hrvatske i BiH te zaštitu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i premijera Andreja Plenkovića, potvrdio je Nacionalu Ante Čolak, bivši zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH u dvama mandatima i nekadašnji zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. No stvari bi se ovih dana mogle pomaknuti s mrtve točke, i to ne zbog postignutog međustranačkog jedinstva, već isključivo zahvaljujući nedavnom raskolu unutar HDZ-a BiH, izbacivanju dijela „neposlušnih“ članova stranke i njihovom okupljanju oko novoformirane stranke Hrvatski nacionalni pomak i njezinog predsjednika Ivana Vukadina, koji je, kako su potvrdili Nacionalovi sugovornici, odmaknuvši se od utjecaja Dragana Čovića, konačno našao interes u pokretanju rješavanja problema koji desetljećima tišti Livno i Tomislavgrad.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, kao prva instanca, prihvatio je predložene izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, a preostaje još da ih prihvate i zastupnici Doma naroda Parlamenta FBiH, što bi se trebalo dogoditi do kraja ove godine. Prihvati li Dom naroda predložene izmjene Zakona, HEP će ubuduće umjesto dosadašnjih oko 3,5 milijuna konvertibilnih maraka na godinu (oko 1,79 milijuna eura), Tomislavgradu i Livnu plaćati naknadu od prosječno oko 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,34 milijuna eura).

S političkim promjenama 1991. i 1992. godine i nastankom dviju zasebnih država, problem korištenja voda iz Buškog blata trebalo je, tumači Ante Čolak, prema aneksu G iz Zakona o potvrđivanju sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, regulirati sukladno novim okolnostima i riješiti ga novim međudržavnim ugovorom. Iako su pojedini lokalni političari zahtijevali da Hrvatska i BiH sklope međudržavni sporazum o eksploataciji vodnih resursa u energetske svrhe, taj se sporazum nikada nije dogodio.

Posve suprotno, kaže Čolak, HEP od početka 90-ih godina koristi vodu iz Buškog blata, dakle, iz resursa druge države, na temelju dogovora koji su tada sklopile Hrvatska i samoproglašena Herceg-Bosna, a općine Livno i Tomislavgrad u tom procesu nisu sudjelovale, a kaže i da se na temelju istog sporazuma HEP „na crno“ upisao kao vlasnik Buškog blata bez znanja i odobrenja mjesnih vlasti Tomislavgrada i Livna.

„No taj je dogovor pravno ništetan i protuzakonit jer Herceg-Bosna kao samoproglašena tvorevina kojoj nikada nije priznat državni legitimitet, nije mogla biti pravni subjekt koji može sklapati važeće međunarodne ugovore s drugom državom. Dodatno, bivša tvorevina Herceg-Bosna 1996. godine Buško blato čak daje u vlasništvo HEP-u, što je pravni presedan jer je taj čin prepuštanja od strane nepriznate državne tvorevine također pravno ništetan, a Hrvatska i BiH u tom trenutku nisu imale potpisan međudržavni sporazum o imovinsko-pravnim odnosima. Meni ni danas nije jasno kako BiH kao država može sebi dozvoliti da Hrvatski sabor HEP-u daje odobrenje za korištenje koncesije na vode Buškog blata, koje se nalazi u drugoj državi, umjesto da HEP koncesiju zatraži od Livna i Tomislavgrada u čijoj je to nadležnosti, nakon čega odobrenje moraju potvrditi nadležno ministarstvo i Parlament u Sarajevu. To je apsurd“, smatra Čolak, koji tvrdi da se načelnici dviju općina Luka Čelan i Ivan Vukadin, koji su obojica nekada bili u redovima HDZ-a BiH, nikada nisu usudili poslati dopis HEP-u i obavijestiti ga o novom zakonu i novoj proceduri za traženje koncesije.

Čolak tvrdi da upravo predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović svojim utjecajem i pritiscima koči rješavanje tog problema, idući time direktno na ruku HEP-u, a na pitanje kakva je konkretna veza između Dragana Čovića i predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića, kategorički odgovara: „Čoviću ne treba veza s predsjednikom Uprave HEP-a. On je povezan s premijerom Plenkovićem i to je dovoljno.“ Dodaje i da Čović kontrolira i poslovanje Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, postavljajući na čelna mjesta u tvrtki svoje ljude od povjerenja.

Kad govori o ukupnom dugu HEP-a prema dvjema općinama u BiH, Čolak ističe da se način na koji HEP sada obračunava i plaća naknadu značajno razlikuje od načina na koji bi se ta naknada doista trebala obračunavati. „Ako uzmemo u obzir sve parametre koji bi trebali utjecati na konačne iznose, onda se taj dug penje i do 500 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno gotovo 250 milijuna eura“, tvrdi Čolak.

Čolak dodaje kako ga posebno boli kad hrvatska vlada, premijer Andrej Plenković i ministri govore kako Hrvatska pomaže Hrvatima u BiH

„Buško blato je najveće hidroakumulacijsko jezero u Europi. HEP iz Buškog blata na godinu izvuče u prosjeku 100 milijuna maraka čiste zarade. Od toga Livno i Tomislavgrad na godinu dobiju dva milijuna maraka na ime skromnih naknada. Iznos naknade koju HEP plaća Tomislavgradu i Livnu izračunava se po količini proizvedene energije, a dvije općine nemaju uvid ni kontrolu nad stvarno proizvedenom energijom. Pa idemo onda reći kako stvari stoje: Livno i Tomislavgrad zapravo pomažu Hrvatsku, to je daleko ispravnije kazati“, ogorčen je Čolak, koji je podsjetio na činjenicu da okolno stanovništvo ne može obrađivati polja koja su veći dio godine poplavljena, što je uzrokovalo i dodatno raseljavanje stanovništva. Krajnje je vrijeme, smatra Čolak, da predstavnici dviju država sjednu, dogovore se i međudržavnim sporazumom riješe taj problem, a da Općina Tomislavgrad i Grad Livno budu dionici toga sporazuma.

Buško blato je hidroakumulacijsko jezero površine 56 četvornih kilometara, nastalo 70-ih godina prošloga stoljeća poplavljivanjem dijela Livanjskog polja za potrebe HEP-ove hidroelektrane Orlovac koja je sagrađena u Općini Otok na hrvatskom teritoriju. Sustavom kanala, akumulacijskih brana i retencija voda se iz Buškog blata dovodi na turbine HE Orlovac. Dvije trećine površine jezera nalaze se u Općini Tomislavgrad, a jedna trećina u Općini Livno. Budući da vode tog jezera HEP koristi za proizvodnju električne energije za potrebe Hrvatske, ta bi kompanija općinama Livno i Tomislavgrad trebala plaćati naknade na ime korištenja vodnog resursa, ali i naknadu za potopljeno zemljište. No HEP to ne čini. Prosječna godišnja naknada za korištenje hidroakumulacije Buško blato, što je jedina naknada koju je HEP do sada plaćao za Tomislavgrad i Livno, kako je Nacionalu protumačio načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Buntić, iznosi 3.650.000 KM. Taj se iznos dijeli između Općine Tomislavgrad i Grada Livna u omjeru 58,7 posto prema 41,3 posto, pa Općina Tomislavgrad svake godine uprihodi 2.140.000 KM, a Grad Livno 1.510.000 KM na ime HEP-ove naknade.

„Raspodjela naknade između jedinica lokalne samouprave vrši se na temelju hidroakumulacijom potopljene površine i količine prikupljene vode iz pojedine jedinice lokalne samouprave. No treba naglasiti da su 2/3 potopljene površine na području Općine Tomislavgrad, a trećina na području Grada Livna“, objasnio je Buntić i napomenuo da je HEP uplate vršio uredno, prema mjesečnim očitanjima proizvedene energije.

Naime, plaćanje naknade za iskorišteni vodni resurs, kaže Buntić, provodilo se prema Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, i to tako da je HEP plaćao iznos od 0,01 konvertibilne marke po proizvedenom kilovatsatu električne energije. „Iznos naknade ovisi o proizvodnji električne energije HE Orlovac, odnosno hidrološkoj godini, tako da je 2010. godine za korištenje hidroakumulacije Buško jezero na ime naknade HEP Tomislavgradu i Livnu uplatio 5.500.000 KM, a 2012. naknada je iznosila 1.600.000 KM“, objasnio je.

Iako je, dakle, HEP spomenutu naknadu uredno plaćao, Buntić kaže da se Općina Tomislavgrad nije slagala s načinom na koji je HEP raspodijelio uplatu između njegove općine i Livna. HEP je, kaže on, samovoljno odredio postotke raspodjele, ne poštujući stvarnu potopljenu površinu jezera i količinu prikupljene vode. Budući da su dvije trećine Buškog blata na području Općine Tomislavgrad, ta je općina, po njihovu mišljenju, trebala dobiti najmanje 66 posto naknade, a ne 58,7 posto kako je to odredio HEP. „Budući da se nismo mogli dogovoriti s HEP-om, Općina Tomislavgrad sudskim putem traži pravičnu raspodjelu“, napomenuo je Buntić.

Ne treba pritom zaboraviti da HEP-ova hidroelektrana Orlovac – koja se nalazi na hrvatskom teritoriju, ali koristi vodni resurs susjedne BiH – spada u vršne hidroelektrane, odnosno, u postrojenja koja energiju proizvode u vrijeme najvećeg opterećenja sustava, kada je najveća potražnja za strujom, a prema informaciji objavljenoj na korporativnim stranicama HEP-a, HE Orlovac na godinu prosječno proizvede oko 350.000 megavatsati (MWh) električne energije. Stvarne količine proizvedene energije, pak, variraju od godine do godine i ovise najviše o hidrološkim prilikama. Uzmemo li, dakle, brojku prosječne proizvodnje energije kao osnovu za izračun naknade za korištenje vodnog resursa koju HEP na godinu plaća Tomislavgradu i Livnu, jednostavni račun kaže da se prosječni iznos te naknade kreće oko 3.530.000 konvertibilnih maraka, odnosno, oko 1,8 milijuna eura na godinu. Prema aktualnoj podjeli, od tog iznosa oko 1.056.000 eura pripada Općini Tomislavgrad, a 743.000 eura Gradu Livnu.

HEP iz Buškog blata na godinu izvuče u prosjeku 100 milijuna maraka čiste zarade i boli me kada Plenković govori da Hrvatska pomaže Hrvatima u BiH’, kaže bivši zastupnik u Zastupničkom domu Federacije BiH

HEP-u tvrde da tvrtka uredno plaća sva davanja dvjema bosanskohercegovačkim općinama. „HEP naknadu plaća sukladno federalnom Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Na temelju spomenutog zakona, HEP je u tekućoj i svim proteklim godinama uredno i redovno ispunio sve svoje obveze“, stoji u odgovoru HEP-a na Nacionalovo pitanje kakve sve naknade i u kojim iznosima HEP plaća općinama Tomislavgrad i Livno.

Na naše pitanje kakve konkretne promjene u poslovanju HEP-a u susjednoj BiH donose izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, koje je nedavno prihvatio Dom naroda Parlamenta Federacije BiH kao prva instanca na koju stižu svi zakonski prijedlozi, u HEP-u nisu htjeli odgovoriti. „Što se tiče izmjena spomenutog zakona, one su još uvijek u parlamentarnoj proceduri te stoga ne možemo odgovarati na hipotetska pitanja o utjecaju predloženih izmjena na poslovanje HEP-a“, stoji u odgovoru. No na pitanje je li točna tvrdnja dijela lokalnih predstavnika općina Livno i Tomislavgrad da HEP već godinama izbjegava obvezu plaćanja pravične naknade za potopljeno zemljište na području jezera Buško blato, odnosno, da je naknada koju sada plaćaju premala, iz te kompanije nisu htjeli odgovoriti.

Sličan slučaj i u općini Prozor-Rama

Sličan slučaj dogodio se i u općini Prozor-Rama, u kojoj je mostarska tvrtka Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne također godinama plaćala mizernu naknadu za potopljenu površinu akumulacijskog Ramskog jezera iz kojeg je crpila vodu za hidroelektranu Rama, što je bila dužna učiniti na temelju Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, koji je u BiH izglasan 2009. godine.

Tadašnji, a i današnji načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević potvrdio je Nacionalu da je 2009., dok je bio zastupnik u Parlamentu Federacije, s bošnjačkim kolegama zastupnicima uspio progurati izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, prema kojima Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, državna tvrtka monopolist na području bivše Herceg-Bosne, treba nekim općinama za korištenje akumulacijskih jezera plaćati višu naknadu od dotad propisane.

Do tada je Elektroprivreda plaćala paušalno, a ne prema proizvedenim kilovatsatima, a nakon prihvaćanja zakonskih izmjena naknada je udvostručena.

Ivančević kaže da je Elektroprivreda do 2009. Općini Rama plaćala tek nešto više od četiri milijuna konvertibilnih maraka godišnje, a nakon izmjene Zakona to se popelo na gotovo deset milijuna

No i te isplate nerijetko su praćene tužbama i ovrhama, jer Elektroprivreda HZHB nije baš uredna u podmirivanju svojih obaveza. Zakon, kaže nam Ivančević, jednako vrijedi i za sve ostale hidroakumulacije, pa i za Buško blato, koje je bilo u istim problemima jer od HEP-a nisu dobivali naknade. „Kao načelnik općine Prozor-Rama bio sam posve neovisan o HDZ-u BiH i Draganu Čoviću i mi smo se pred Zastupničkim domom Federacije BiH uspješno izborili da Elektroprivreda HZHB našoj općini plaća pravičnu naknadu za korištenje vode iz Ramskog jezera, ali i naknadu za potopljene površine, iako smo protiv sebe imali čak i neke lokalne zastupnike koji nas u strahu od Čovića nisu podržali. Elektroprivreda HZHB i danas plaća naknadu“, konstatirao je Ivančević.

Trenutna naknada dijeli se između Općine Tomislavgrad i Grada Livna u omjeru 58,7 posto prema 41,3 posto, pa Općina Tomislavgrad svake godine uprihodi 2.140.000 KM, a Grad Livno 1.510.000 KM

Kaže i da je osobno u nekoliko navrata pozivao tadašnje načelnike općina Tomislavgrad i Livno da zajedničkim snagama pred bosanskohercegovačkim parlamentom izbore pravo na naknade i prisile HEP i Elektroprivredu HZHB da plaćaju svoje obaveze, no nijedan od njih dvojice nikada se tom pozivu nije odazvao. A s obzirom na tadašnju konstelaciju političkih snaga, takav razvoj situacije ne čudi. Naime, u to vrijeme, prije desetak godina, načelnik Općine Tomislavgrad bio je Ivan Vukadin, a funkciju načelnika Općine Livno obnašao je Luka Čelan.

Obojica su bili članovi Čovićeva HDZ-a BiH. Ivančević, koji je godinama u žestokom sukobu s HDZ-om BiH i njihov je najžešći kritičar među hrvatskim političarima u BiH, ovako tumači odnose snaga u to vrijeme i odlučujuću ulogu koju je u cijeloj priči odigrao Dragan Čović: „Čović, blizak s političkim vrhom matičnog, hrvatskog HDZ-a, kočio je pokretanje bilo kakvog zahtjeva za izmjenama Zakona koji bi HEP prisilio da plaća naknade dvjema općinama. Vukadin i Čelan su dobro znali da zastupnici HDZ-a BiH u Parlamentu Federacije BiH, pod Čovićevim pritiskom, taj zahtjev ne bi podržali, pa su šutjeli i ništa nisu poduzimali. A kad su vidjeli da smo prije 10 godina mi u Rami uspjeli natjerati Elektroprivredu HZHB da plaća pravičnu naknadu, onda su se sjatili i pitali kako se mogu i oni uključiti i probati isposlovati slično.“

Ivančević kaže i da su u Mostar, Livno i Tomislavgrad u više navrata proteklih godina dolazili i hrvatski ministri u pratnji Dragana Čovića. Dolazili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je zadnji put u Tomislavgradu bio ovoga kolovoza, i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, u čijem resoru je poslovanje HEP-a, no o problematici malih naknada za korištenje resursa iz Buškog blata, tvrdi Ivančević, tijekom tih posjeta nije se razgovaralo niti se pitanje suradnje s HEP-om potezalo u razgovorima: „Svi su u lokalnoj vlasti godinama šutjeli. Vukadin se osilio tek kad je nedavno napustio okrilje HDZ-a BiH i prešao u stranku Hrvatski nacionalni pomak. Tek je tada odlučio pokrenuti zahtjev za izmjenu Zakona koji će prisiliti HEP da podmiri svoje obaveze, a HEP je sve do sada plaćao tek skromnu naknadu po kilovatsatu isporučene struje s HE Orlovac.“

Vukadin je sve do početka 2020. godine bio član Predsjedništva HDZ-a BiH, no došao je u sukob s Draganom Čovićem i u travnju prošle godine istjeran je iz HDZ-a BiH te je uz nekolicinu istomišljenika u drugoj polovini prošle godine osnovao novu stranku Hrvatski nacionalni pomak. Na izborima 2020. osvojio je poziciju predsjednika Vlade Herceg-bosanske županije.

No Ivan Vukadin priča posve drugu priču

„Nije točno da sam pokrenuo pitanje naknada tek nakon što sam izišao iz HDZ-a BiH. Posve suprotno, to je bio jedan od najvažnijih projekata svih triju mojih mandata općinskog načelnika. Kad smo ‘došli do zida’ i kad smo shvatili da na općinskoj razini ne možemo riješiti nepravdu, da ne možemo ništa postići samo dobrom voljom i spremnošću na kompromise, počeli smo s dugoročnim radom i pripremama za ono što je, na kraju krajeva, svoj epilog našlo u inicijativi zastupnika Hrvatskog nacionalnog pomaka“, objasnio je Vukadin Nacionalu. A cijeli proces borbe za pravičnu naknadu, tvrdi Vukadin, išao je sporo zbog naravi lokalnih politika.

“Teško je uskladiti suprotne parcijalne interese općina i lokalne zajednice, jer nekim lokalnim sredinama odgovara stanje zbog činjenice da nijedna druga općina nema sličnu nepravednu konstrukciju, odnosno, odnos naknada po kilovat-satu potopljene površine nije svugdje tako nepravedan kao kod nas. Zbog toga federalne vlasti nisu ni osjećale potrebu da se aktivno uključe u rješavanje problema. Neki su, dakle, bili zadovoljni pa smo ih trebali pridobiti da se solidariziraju s nama koji smo bili u drugačijoj situaciji. To nam je konačno, nakon dugog i mučnog rada, uspjelo“, objasnio je Vukadin. Tvrdi da inicijativu za izmjenu Zakona u parlamentu nije pokrenuo on nego zastupnici Petar Galić i Ante Baković. Obojica su, baš kao i Vukadin, donedavno bili članovi Čovićeva HDZ-a BiH, no iz stranke su izbačeni u rujnu 2020. te su se odmah potom pridružili Vukadinovu Hrvatskom nacionalnom pomaku, a uskoro su pokrenuli i spomenutu inicijativu za izmjene Zakona.

I sadašnjem gradonačelniku Livna Darku Čondriću, koji je na tu funkciju izabran 2020. s liste Čovićeva HDZ-a BiH, ponudili smo da iznese svoju stranu priče i objasni razloge zbog kojih Livno nije tražilo povećanje naknade na ime korištenja Buškog blata, no od njega odgovor nismo dobili. A Buntić i Vukadin tvrde da su tijekom proteklih 10-ak godina u više navrata pokušavali razgovarati s predstavnicima HEP-a i pronaći način ili pak dogovoriti povećanje te nepravedno male naknade, no da s HEP-ove strane nije bilo ni razumijevanja ni dobre volje za rješavanje problema.

Vukadin kaže: „Jedan od mojih prvih službenih posjeta odmah nakon preuzimanja dužnosti načelnika Općine Tomislavgrad u prvom mandatu 2008. godine, bio je posjet središnjici HEP-a u Zagrebu. Svjestan nepravde i dugoročne važnosti kvalitetnih poslovnih odnosa, osobno sam, sa stručnjacima, u više navrata upozoravao predstavnike HEP-a na problem s kojim se susrećemo i pokušao predložiti rješenje. No moram naglasiti da problem nije bio u HEP-u, nego u zakonskim propisima Federacije BiH. HEP je postupao sukladno tim nepravednim zakonskim propisima koji su mu išli na ruku i omogućili da kvalitetno zarađuje.“

I Buntić vlo sličnim riječima tumači pozadinu odnosa s HEP-om

„Sva naša nastojanja bila su uzaludna jer u HEP-u nije bilo adekvatnog sugovornika koji bi htio riješiti taj problem i imao tu poziciju, nego se priča spuštala na niže razine i na osobe koje nisu imale moć i ovlasti da bilo što poduzmu. Zakonski okviri bili su takvi da HEP nije imao obvezu plaćati veću naknadu za potopljene površine. Nije, dakle, bilo zakonski odgovarajućeg pritiska. Glavna poluga je bio federalni zakon i sad smo na dobrom putu da postignemo svoj cilj“, objašnjava Buntić.

Vukadin potvrđuje da HEP-ovo plaćanje naknade nikada nije ni bilo problematično

„Problematična je bila sama priroda tih naknada koja proizlazi iz specifičnosti HE Orlovac i njenog režima rada, a zahvaljujući takvom radu Općina Tomislavgrad i Grad Livno dobivali su nepravedno niske naknade za ogromne količine poljoprivredno neupotrebljivih površina koje su naši stanovnici izgubili 70-ih godina prisilnim oduzimanjem i potapanjem“, kaže Vukadin.

Postojeći model po kojem se naknada isplaćuje po proizvedenom kilovatsatu električne energije, Vukadin smatra nepravednim, posebno zbog činjenice da je HE Orlovac vršna elektrana, odnosno, radi i proizvodi energiju tek u danima i satima najvećeg opterećenja sustava pa je i količina proizvedene energije znatno manja nego u hidroelektranama koje proizvode energiju tijekom cijele godine.

Postojeći model po kojem se naknada isplaćuje po proizvedenom kilovatsatu električne energije, smatra se nepravednim, posebno zbog činjenice da je HE Orlovac vršna elektrana

„A naše je poljoprivredno zemljište stalno potopljeno, a ne samo par tjedana ili mjeseci ljeti, kada HE Orlovac koristi kapacitete za proizvodnju. Radi se, dakle, o izrazito nepravednom i za naše lokalne zajednice štetnom modelu, jer za potopljenu površinu ne dobivamo adekvatan i pravedan iznos naknade“, kaže Vukadin.

To je, dodaje, bio osnovni razlog što su zatražili izmjenu Zakona. Objasnio je i da su pritom angažirali stručnjake koji su izračunali iznos pravedne i poslovno opravdane naknade, prema načelu dugoročnog poslovnog odnosa:

„Stručnjaci su došli do objektivne naknade od 1500 konvertibilnih maraka po hektaru potopljene površine. Radi se, dakle, o ukupno 5600 hektara potopljene površine obradivog polja, pa bi HEP prema tom izračunu dvjema općinama trebao plaćati godišnju naknadu od oko 8,5 milijuna KM. Objektivnim vrednovanjem moguće je donekle kompenzirati nemogućnost korištenja potopljenih polja u poljoprivredne svrhe.“

No Ante Čolak tvrdi da novoizabrani premijer Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin naglim interesom za rješavanje problema preniskih naknada za korištenje vode iz Buškog blata, zapravo pere vlastitu savjest jer je, kako tvrdi, prije nekoliko godina kao načelnik Općine Tomislavgrad ilegalno, bez odobrenja Općine i bez koncesije, odobrio gradnju vodovoda „Josip Jović“ kojim se iz Buškog jezera pitkom vodom opskrbljuju Aržano, Šestanovac i okolne općine u Hrvatskoj.

„Problem korištenja vode iz Buškog blata je potrebno cjelovito riješiti. Nitko ne spori da je HEP uložio u izgradnju infrastrukture na jezeru, no dajte da sjednemo i da se dogovorimo oko raspodjele prava i obveza. Uostalom, na to nas obvezuje i Europska energetska zajednica, čiji su članovi i Hrvatska i BiH. Pa ako je HEP uspio postići dogovor s Republikom Srpskom oko korištenja vode za HE Dubrovnik, onda sam siguran da se to može i u ovom slučaju, samo treba političke volje“, zaključio je Čolak.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar