Znate li što jedete?
Zbog vode se paštetama dodaju aditivi za zgušnjavanje. Nisu opasni, ali u većim količinama mogu imati laksativan učinak. više vode nego mesa je u tri od šest pilećih ili kokošjih pašteta
Pileće i kokošje paštete mogu sadržavati i iznutrice te druge vrste mesa, poput svinjskog. No pašteta se može deklarirati kao pileća ili kokošja samo ako je u njoj mesa te vrste najviše. Piletina spada u bijelo meso koje ima manje kalorija i manji udio zasićenih masnih kiselina od crvenog (svinjetina, teletina, govedina i janjetina), pa se preporučuje ljudima sa srčanim problemima. Važno je napomenuti kako piletina s kožicom sadrži dvostruko više masti.
Pileće meso bogato je bjelančevinama, a sadrži i vitamine B skupine, dok je željeza manje nego u crvenome mesu.
Uz pileće kuhano meso, analizirane paštete sadrže i strojno otkošteno meso. Strojnim odvajanjem mesa od kostiju uništava se ili mijenja struktura mišićnih vlakana pa se proizvodi s većim udjelom takvog mesa smatraju manje kvalitetnima. Zato je prije kupnje dobro pažljivo čitati deklaracije.
Gavrilovićeva pileća pašteta sadrži najviše pilećeg mesa, 50 posto, no ono je strojno otkošteno pa, prema tome, i manje kvalitetno. Argeta, pak, sadrži 29 posto kvalitetnijeg, kuhanog mesa, a to je najveći udio među analiziranim pilećim i kokošjim paštetama.
Uz meso, paštete sadrže i velike količine vode. U proizvodu koji sadrži manje mesa obično je više vode. Jedino Cekinova pašteta Koketa ne sadrži vodu. Pileće paštete Koketa, Gavrilović i PPK sadrže i pileću jetru. Jetra je bogata vitaminom A koji štiti zdravlje očiju i sluznice, no prekomjerna količina može se akumulirati u tijelu i izazvati poremećaje probave, te promjene na koži, kostima i zglobovima.
Zato se svakodnevna kozumacija ne preporučuje. Analizirane paštete sadrže i razne aditive. Zgušnjivači, poput karagenana, guar gume i ksantan gume, dodaju se proizvodima s većom količinom vode pa ih tako ima u Podravkinoj pilećoj pašteti, kojoj je voda prva na mjestu sastojaka, a to znaci da je ima najviše, dok Podravkina kokošja pašteta sadrži manje vode pa nema ni zgušnjivača.
Oni se smatraju bezopasnima, no u prekomjernim količinama mogu imati laksativan učinak. Za zgušnjavanje i postizanje karakteristične teksture dodaju se i kukuruzni, krumpirov te modificirani škrob i bjelančevine. Paštete sadrže i veće količine soli, a neke i polisaharid maltodekstrin. On se dodaje zbog konzistencije, a ima visoki glikemijski indeks. Zato je u prekomjernim količinima jedan od rizičnih čimbenika za razvoj šećerne bolesti. Inače, u paštetama ima i više vrsta šećera.
Konzervans može postati kancerogen
Osim Gavrilovićeve i Podravkine pileće, paštetama su dodani pojačivači okusa, odnosno aroma. To su natrijev glutaminat (oznaka mu je E621) i natrijev inozinat (E631). Smatra se kako u prekomjernim količinama mogu izazvati reakcije slične alergijskima.
Nekim paštetama dodan je konzervans natrijev nitrit (E250). On se, uz bjelančevine, u probavnom sustavu može pretvoriti u nitrozamine koji mogu biti kancerogeni. Tu pretvorbu usporavaju antioksidansi, kao što su vitamin C (E300, 301, 330), odnosno askorbinska te limunska kiselina.
Paštete su svrstali među kuhane kobasice
Paštete su proizvodi od mesa i, prema Pravilniku o mesnim proizvodima, spadaju u kuhane kobasice. Sadrže razne vrste mesa, masnog i vezivnog tkiva, iznutrica, kao i aditive za postizanje karakterističnog okusa i teksture te trajnosti. U pašteti deklariranoj kao jetrena mora biti najmanje 10 posto jetara i najmanje osam posto bjelančevina.
24sata.hr
