Župa Rama-Šćit svečano proslavila blagdan Velike Gospe

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa svečano je proslavljena u župi Rama-Šćit. Svečano misno slavlje je u koncelebraciji s drugim svećenicima predslavio fra Emanuel Josić.

Okupljenim vjernicima iz cijele BiH, ali i susjedne Hrvatske najprije se obratio gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit riječima: “Uvjeren sam da smo se danas okupili ovdje u svetištu Majke od milosti Gospe ramske, da činimo jednu malu zajednicu koja može reći: Evo nas, želimo biti Božji, želimo biti Isusovi i Marijini. (…) Stoga svima vama danas okupljenima ovdje oko Majke od milosti upućujem pozdrav.”

Fra Emanuel je započeo sveto misno slavlje s važnom porukom o praštanju jednih drugima te kako na svetu misu ne smijemo nositi teret nepovjerenja, nepraštanja, zavisiti i oholosti

Tijekom propovijedi fra Emanuel je kazao: “Što je to što se nalazi u temelju današnje svetkovine. Možda bi se trebalo vratiti unatrag, pa prvo postaviti pitanje kako shvatiti činjenicu da je jedna nepoznata djevojka Marija Božjim pozivom i povezanošću sa Isusom postala roditeljica Božja. Kako je jedna obična djevojka mogla roditi Boga? I drugo, kako je ona upravo kao Isusova majka s tijelom i dušom uznesena Bogu u nebo i tako na jedan način dospjela u potpuno zajedništvo s Bogom? Da bismo mogli doći do pravog odgovora, moramo prije svega ukazati na to da Bog ne pomaže i ne spašava čovjeka nikakvom odredbom, nikakvim dopisom ili uredbom iz nebeskih visina niti nekakvom prisilom, koja bi čovjeka natjerala da prihvati Boga kao spasitelja. Bog, dakle, čovjeka nikada ne spašava protiv njegove volje. Bog traži slobodan pristanak, njegovu slobodnu volju kako bi ga mogao spasiti.”

Fra Emanuel je istaknuo kako je Bog trebao Mariju da dođe u naš svijet, izabire nju da bi ušao u ovaj svijet, a isto se događa i sa svim drugim ljudima na svijetu. Za takav čin je potreban pristanak i prihvaćanje volje Božje kazao je fra Emanuel te istaknuo kako Mariji nije bilo lako podnijeti toliku muku kako bi Gospodinu rekla: Evo me!”

Pružiti ruku pomirenja

“Nadam se da ćete postati ljudi nade i radosti, a na poseban način ljudi pomirenja, da ćete kao ljudi i kao žene, kao majke, ostvariti nebo već ovdje na ovoj zemlji. (…) Da ćete početi ostvarivati nebo vrednotama, ovdje u ovoj prelijepoj Rami. Ostaje mi nada i vjera u vas, da će vam Blažena djevica Marija pomoći da nadiđete sve svoje osobne zapreke i strahove i da možete pružiti ruku pomirenja jedni drugima. Treba vam to, jako vam to treba”, zaključio je fra Emanuel svoju propovijed.

Veliki broj vjernika još je jednom pokazao ljubav i vjeru Majci Božjom, a za ovu veliku svetkovinu puk se pripremao kroz trodnevnice. Mnogi su hodočastili svetištu Gospe ramske, Šćit su posjetili mnogi Ramci, ali i gosti. Posebna je ovo prilika da se susretnu i oni koji više ne borave u Rami. Gospu ramsku danas je pohodila i grupa hodočasnika iz Splita.

Pod misom je pjevao ženski župni zbor iz župe Rama-Šćit pod ravnanjem sestre Verene.

Uznesenje na nebo

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sv. Bernard, sv. Antun Padovanski i drugi.

Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Kristova njezina smrt nije bila danak grijeha, bila je bezgrešna, da bi se posve poistovjetila s Isusom.

Prema predaji, kada je Marija bila blizu napuštanja ovoga svijeta, svi apostoli osim Jakova Starijeg, koji je pretrpio mučeništvo, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom.