Župa Rama-Šćit svečano proslavila Veliku Gospu
Mnogobrojni vjernici iz svih župa Ramskog dekanata, kao i brojni hodočasnici, okupili su se danas u župi Rama-Šćit, gdje je svečano proslavljena svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa, ujedno i patron župe.
Središnji događaj proslave bilo je svečano misno slavlje koje je predslavio fra Jure Šarčević.
“Došli smo k Majci Milosti, došli smo u srce Rame i duhovnosti ljudi ramskoga kraja koji je tijekom stoljeća bio putokaz našem narodu i neugasivi simbol nade. U vjeri i nadi danas gledamo našu nebesku majku koju slavimo kao Veliku Gospu, dušom i tijelom uzetu u nebesku slavu”, započeo je fra Jure današnju propovijed.
Gospa je ramski narod pratila kroz sve nedaće i sve dobro što se na ovim prostorima događalo.
“Ovaj je samostan i crkva na Šćitu, kako netko reče, duša Rame ili krov pod kojim se narod skupljao, molio i opismenjavao, družio i radovao, plakao, ali nadu nikad nije gubio. Tako je i danas. S tim osjećajima i mi smo svi danas došli ovdje”, kazao je fra Jure.
Današnji samostan i muzej čuvaju bogatu baštinu ramskog kraja, predstavljaju simbol opstanka i trajnosti. Za narod u Rami Gospa nikada nije bila samo i isključio predmet pobožnosti nego učiteljica i članica obitelji.
“Njezina prisutnost u Rami, u srcima naroda kroz stoljeća, učinila je da je naš kraj i naš narod ostao duhovno nesalomljiv i neuništiv. Naš narod će to i dalje biti ako ostane vjeran Gospi i ako se ne ugasi molitva u našim obiteljima”, poručio je fra Jure i poručio roditeljima da okupljaju svoje obitelji u molitvi.
Fra Jure se osvrnuo i na živote koje danas često živimo u kojima vlada kultura smrti, raširena diljem svijeta. Kultura želi proždrijeti sve što je čisto, sveto i plemenito.
Fra Jure je posebnu poruku uputio mladima, njihov odnos prema tijelu i užitku. “Tvoje tijelo je stvoreno za vječnost, ono je, reći će sveti apostol Pavao, hram Duha svetoga, a hram se ne smije oskvrnjivati, nagrđivati, ponižavati. Zato nas Velika Gospa poziva na čistoću. Poziva nas poštivanje vlastitog i tijela svoga bližnjega.”
Mnogi su danas na Šćit sa svojim brigama i nevoljama, a fra Jure je poručio da vjernici s Marijom nikada nisu sama, kako je ona na svim putevima vjernika.
“Gospa nije dan samo za tradiciju, janjetinu, za druženje i narodno veselje, iako je to sve lijepo. Ovo je dan ozbiljnog ispita savjesti, dan obnove naše vjere i promjenu života”, zaključio je fra Jure.
Proslavi Velike Gospe prethodila je duhovna priprava kroz trodnevnicu, tijekom koje su vjernici imali priliku sudjelovati u misnim slavljima i sakramentu pomirenja. Prvoga dana, u srijedu 12. kolovoza, misu na nakanu hodočasnika i ljudi u nevolji predslavio je fra Marko Semren, biskup u miru.
Drugoga dana trodnevnice, u četvrtak 13. kolovoza, misu za sve pokojne ramske branitelje predslavio je vlč. Dino Mustafi iz župe Prozor, dok je posljednjega dana, u petak 14. kolovoza, misu za sve pokojne ramske fratre predslavio fra Mišo Biskup.
Tijekom sva tri dana vjernici su imali mogućnost za ispovijed sat vremena prije početka misnog slavlja, a duhovna priprava bila je ujedno i uvod u središnju proslavu blagdana.
Šćit je tako i ove godine bio mjesto susreta brojnih vjernika, hodočasnika i štovatelja Blažene Djevice Marije koji su se okupili kako bi zajedničkom molitvom i euharistijskim slavljem proslavili Veliku Gospu.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 13 župa posvećeno je Uznesenju BDM od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Koraće, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.
