JOZO IVANČEVIĆ: Nakon 40 godina početak rada suvremene, izvozno orijentirane, tvornice metalskih proizvoda u Rami moguć već od kraja godine

JOZO IVANČEVIĆ: Nakon 40 godina početak rada suvremene, izvozno orijentirane, tvornice metalskih proizvoda u Rami moguć već od kraja godine

Gradnja tvornice je izuzetno važan projekt za našu Općinu i to je investicija koja će premašiti 40 milijuna KM, a broj radnih mjesta može biti i 250 pa i više što ovisi o radnoj snazi. Tvornica će omogućiti odrađivanje prakse učenika za koju će oni dobivati stipendiju od 200 KM…

Pročitajte više
Nevjerojatno Ramsko jezero na kojem bi vam se moglo činiti kao da ste na moru

Nevjerojatno Ramsko jezero na kojem bi vam se moglo činiti kao da ste na moru

“Naš suradnik Boris Trogrančić  otkrio nam je još jedan dragulj susjedne države. Riječ je o spektakularnom Ramskom jezeru koje je umjetno napravljeno 1968. godine na rijeci Rami u Bosni i Hercegovini”, piše portal punkufer.hr.

Pročitajte više
Prezimenik katoličkog stanovništva Rame u osmanskom razdoblju – PRVI DIO

Prezimenik katoličkog stanovništva Rame u osmanskom razdoblju – PRVI DIO

Prezimenik se odnosi na cjelovito područje koje je župa Rama obuhvaćala tijekom 18. stoljeća, prije odvajanja područja Donje Rame u zasebnu župu 1837. godine. Popis ne predstavlja skup svih prezimena koji je postojao na tom području, i za koji znamo da je bio veći od ovog, već prezimena u ovdje…

Pročitajte više
Dijelovi matica krštenih župe Rama iz razdoblja 1744.-1747. godine

Dijelovi matica krštenih župe Rama iz razdoblja 1744.-1747. godine

Dijelovi matica krštenih župe Rama iz razdoblja 1744.-1747. godine Pripremio: Anto Ivić 22. Na 10. Maia i744. Karsti ja fra Antun Travničanin Petra sina Ilie Kolakovića is Sovića i njegove zakonite žene Kate Šćeke is Primorja. Bii kum Martin Ripić is Sovića. 23. Na i0. Maia i744. karsti ja fra…

Pročitajte više
Matični upisi fra Martina Gabrića 1728.-1730.

Matični upisi fra Martina Gabrića 1728.-1730.

Matični upisi fra Martina Gabrića 1728.-1730. Pripremio: Anto Ivić I. Die Februaris 26. 1728. Ja fra Martin Gabrić vinća Mandu ćer kreć[1] Andria i Ivane Prankovića isPloće za Gabru sina Jure i Jele Gabrićevića iz sPloće. Die Nouembris 15. 1729. Ja fra Martin Gabrić vinća Pranu kreć Ivana i Lucie…

Pročitajte više
Pregled posjeda prema popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine

Pregled posjeda prema popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine

Tablica je nastala sistematizacijom podataka objavljenih u priređenom opširnom popisa Kliškog sandžaka iz 1550. i popisa timara mustahfiza tvrđava Kliškog sandžaka iste godine.[1] Popis timara spahija u prvoj, dopunjuje popis timara mustafhiza u tvrđavama Kliškog sandžaka iz iste godine u drugoj tablici.  Priredio: Anto Ivić Timari spahija Čifluk, zemlje i…

Pročitajte više
Institut za europske politike održao okrugli stol u Prozoru

Institut za europske politike održao okrugli stol u Prozoru

Institut za europske politike “Manifest” realizirao je okrugli stol pod nazivom “Naši razgovori: mali koraci, veliki pomaci” u Domu kulture u Prozoru. Cilj razgovora bili su promocija i razmjena dobrih praksi senzitivnosti prema drugima.

Pročitajte više
“ONO ŠTO NAS SPAJA”: Održan prvi festival mažoret plesa u Kiseljaku

“ONO ŠTO NAS SPAJA”: Održan prvi festival mažoret plesa u Kiseljaku

Prvi festival mažoret plesa u Bosni i Hercegovini održan je tijekom vikenda u Kiseljaku. “KiNoRa” je ugostio mažoretkinje iz Kiseljaka, Novog Travnika i Rame, a pod motom “Ono što nas spaja”.  Iako je festival imao i natjecateljski karakter, fokus je bio na revijalnom dijelu festivala, ljepoti i različitosti svakog tima….

Pročitajte više
„Križićanje“ i „ćesmanje“ ramskih uspomena

„Križićanje“ i „ćesmanje“ ramskih uspomena

Obično se umjetnost razumijeva kao slobodnu djelatnost kojom se nešto saopćava. Po tome se ona razlikuje od zanatskih radova koji su uvjetovani karakterom posla i svojom svrhovitošću. Karakterom saopćavanja, s druge strane, umjetnost uspostavlja komunikaciju s onim tko je sposoban za promatranje. Piše: Fra Josip Jozić Po tome se ona…

Pročitajte više
Metoda prijepisa i neka obilježja matičnih upisa

Metoda prijepisa i neka obilježja matičnih upisa

Ćirilica, pismo zasnovano na grčkim slovima, a namijenjeno Slavenima imalo je različit razvitak među pojedinim narodima. Ćirilicom, jednim od svoja tri pisma, Hrvati su se služili od srednjeg vijeka. Kulturološki utjecaji sa zapada bili su odlučujući za konačno usvajanje latiničnog pisma, a ćirilici ili „arvatskom pismu“[1] trajanje su do početka…

Pročitajte više