Vjerujemo da je svaki prolaznik barem jednom pogledao na zanimljivu udolinu s desne strane vozeći se od Dobroše prema Ljubuncima. A što se tek krije s druge strane udoline i pitomog brežuljka?

Travanjsko sunce umivalo je livade i voćnjake u predvečerje svojim toplim zrakama koje su se povremeno gubile iza oblaka. Miris tek uzorane zemlje i tek izrasla zelena trava mamile su u koračanje ovim bajkovitim predjelima. Stoga i ne čudi da smo Tihomira Marića i njegovu suprugu Nevenku zatekli u šetnji voćnjakom.

Tihomir je profesor razredne nastave i kao uposlenik Osnovne škole Marka Marulića u Prozoru izveo brojne generacije učenika i uputio ih u daljnje školovanje i život. No, on se nije posvetio samo svom pozivu i poslu. On je državni sudac i instruktor šaha. Pored svih obaveza najviše vremena provodi na svojim livadama i voćnjacima.

Ta njegova ljubav se ističe kroz šljivik sorte stanley u kojem je 150 stabala i već nekoliko godina donose sočne plodove

Pored ovog šljivika Tihomir i njegova obitelj imaju lijepo uzgojen voćnjak kruške viljamovke. Kad se pogleda taj voćnjak od 350 stabala moglo bi ga se uvrstiti u školske udžbenike kako za primjer proljetnih radova tako i za obrazovanje u voćarstvu.

O svojim voćnjacima Tihomir je kazao: „Zasadili smo šljive stanley, 150 komada i kada su optimalni uvjeti, kad dozvole vremenske prilike uspijemo ubrati oko 8 tona. Kruške viljamovke posadili smo 350 stabala. Kada je vrijeme dobro, naravno i kada se radi, uspijemo nabrati oko 2,5 tone. Uglavnom od krušaka pravimo rakiju. Prošle godine smo imali 200 litara.“

Pored svojih radnih obveza u školi Tihomir ne bi mogao ništa stići uraditi da nije tu uvijek velike potpore i desne ruke supruge Nevenke. Upravo njihova šetnja kroz voćnjak pokazala taj pravi podupirateljski odnos.

Njih dvoje su dobili četvero djece, tri kćeri i jednog sina i sve su ih podigli na noge. Najstarija kćer Sanja je magistar računarstva te je zasnovala svoju obitelj. Druga kćer Sara je studentica četvrte godine elektrotehnike i informacijskih tehnologija na Sveučilištu u Splitu, dok je treća kćer Mia učenica drugog razreda Srednje škole Prozor, zanimanje ekonomist.

Sin Ivan je sedmi razred. On je još prije polaska u školu vješto izvodio ulomak iz filma Pasija i to onaj zahtjevni dio koji govori o Isusovoj osudi i razapinjanju.

Svi su oni dio jednog tima koji radi ono što može i koliko može.

Naš razgovor je tekao kroz šetnju obilazeći voćnjake i plodne livade na Starom Blacu.

„Bavljenje poljoprivredom ne može biti osnovni izvor prihoda ovdje i u našim uvjetima. Može biti ne samo dobar hobi ili zanimacija, nego potpora za osobne potrebe. Sve ovo što radimo je za nas i naše prijatelje“, kazao je Tihomir.

Mogli smo još satima obilaziti i razgledavati i imali bi još što čuti, no, zalazak sunca nas je potjerao do njihove obiteljske kuće.

Kakav bi to bio obilazak voćnjaka, a da ne probamo rakiju viljamovku.

A što reći o toj domaćoj rakiji izuzev svih pohvala. To nas je uvjerilo da bi ramski brend mogla biti ne samo rakija šljivovica, nego i viljamovka. Svaki drugi opis je suvišan sve dok se ne proba.

Da sve bude potpuno pobrinula se Nevenka koja je pripremila gurabije. O ljepoti tog kolača prema starom bakinom receptu teško je govoriti. Jednostavno, morate doći kod Tihomira i Nevenke i sve to probati. Domaćinski odnos,  gostoprimstvo i okusi koje ćete ponijeti sa sobom ostat će stalno prisutni.

Što kazati na kraju? Živjeti na selu je zahtjevno, ali i umirujuće. Radno je uvijek, ali se ubiru sočni plodovi baš tog rada. Kako se odnosimo prema prirodi tako nam ona i vraća.

Video:

Objava Sočni su plodovi obiteljskog rada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nastavlja se rezidba jabučastih vrsta, ali i započinje s rezidbom koštičavih vrsta, što znači da prvenstveno treba obratiti pažnju na jabuke, kruške, šljive, višnje i trešnje. Sa prvim toplim danima preporučuje se obaviti prskanje voća, tj. tzv proljetno „kupanje“ voćaka. Ovo je obvezna i veoma značajna mjera koju voćari moraju kvalitetno uraditi kako bi biljkama omogućili zdravu vegetaciju.

U ožujku je potrebno privesti kraju rezidbu jabučastih i koštičavih vrsta i početi s podizanjem novih nasada i podloga

Vrlo je važno u ovom periodu nastaviti sa blagovremenim suzbijanjem korova te obaviti oranje između redova. Također, preporučuje se da se u ovom mjesecu obavi i podmlađivanje i prekalemljivanje voćaka. U malinjacima se radi orezivanje izdanaka. Vinogradari vrše pregled promrzlih čokota, kalemljenje na zrelo, sađenje kalema vinove loze, ogrtanje mladih čokota, gnojidbu i rezidbau vinograda, dubinsku obradu zemljišta te popunjavanje praznih mjesta u vinogradu. Breskve i kajsije je potrebno tretirati plavim prskanjem.

Sa buđenjem vegetacije, bude se i brojne štetočine i bolesti koje su prezimile na uvelom lišću, drvetu ili na mumificiranim plodovima. Upravo ovo predstavlja ozbiljan izvor zaraze koji se mora suzbiti u ovim prvim fazama vegetacije. Neke od bolesti koje mogu nanijeti najviše štete su: čađava pjegavost lišća i krastavost plodova kod jabučastih vrsta, sušenje cvjetova i grančica kod koštičavog voća, kao i kovrdžavost lišća.

U travnju je potrebno nastaviti sa čišćenjem međurednih podloga, detaljnom obradom zemljišta (frezanje, okopavanje)

U ovom mjesecu se orezuju maline i kupine. Nemojte zaboraviti izvršiti ni prihranjivanje voćaka. Za ovu namjenu preporučujemo vam gnojivo Plantella Organik. Plantella Organik je organsko univerzalno gnojivo s dugotrajnim djelovanjem koje povećava rodnost tla i poboljšava kvalitetu i količinu uroda. Prednosti: značajno više suhe tvari, mala potrošnja, aktivno djelovanje duže od 6 mjeseci, poboljšava prozračnost tla i povećava sposobnost zadržavanja vode, sadrži puno suhog i organskog materijala, biljke prije dozrijevaju, zdravije su i sadrže više vitamina, nema neugodnog mirisa i primjesa korova i bolesti.

Ukoliko niste obavili prskanje u ožujku, travanj je posljednja prilika da poduzmete pravovremene mjere zaštite protiv štetočina i bolesti čime ćete zaštititi voćke u cvatu od kasnih mrazeva. Preporučuje se i unošenje pčelinjih zajednica u procvale zasade tijekomm ovog mjeseca. U svibnju preostaje da se izvrši prorjeđivanja plodova, a vrši se i kalemljenje budnih pupoljaka, obavlja zalijevanje i prihranjivanje voćnjaka te treća plitka obrada zemljišta između redova krajem mjeseca.

Sorte koje uspijevaju na našem podneblju

/Izvor: agricom.ba/

Objava Proljetni radovi u voćnjaku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sigurno će mnogi postaviti sebi to pitanje. U Rami je menjik poznat kao granični kamen ili međa između susjednih parcela.  Mnoge su se svađe i parnice vodile zbog menjika.

Zato i ne čudi da jedan lokalitet i naselje u općini Prozor-Rama nosi naziv Menjik.   Njegov smještaj govori zašto nosi taj naziv.

Na prijevoju od oko 920 metara nadmorske visine između sela Jurići i Glibe smjestilo se naselje Menjik. Upravo Menjik dijeli Ramu od Uskopaljske kotline.  To nije samo obična podjela. Ovdje se razilaze dva različita vodena sliva; Jadranski i Crnomorski. Vode s južne strane idu prema Jadranu, a sa sjeverne prema Crnom moru.  Tu je i poseban izvor, Gospino vrilo, koje svoj tok ima i prema jednom i prema drugom slivu.

Sve ove geografske zanimljivosti nisu bile povod našeg posjeta Menjiku. Ramljacima, Uskopljacima, ali i šire ovaj prostor je inače poznat. Uništeno naselje u ratu obnovljeno je te su nikli i ugostiteljsko-turistički objekti, obiteljske kuće, a već pomalo rade i proizvodi pogoni.  Ni to nije bilo ovaj put povod dolasku na Menjik.

Povod je obični i svakodnevni, ali ipak za ovu nadmorsku visinu nekima i neobičan.  Na Menjiku je zasađen voćnjak sa 150 sadnica šljive sorte rodne čačanke.

Vlasnik voćnjaka Mato Remić dočeka nas radno.  On, njegov sin Danijel i brat Josip završavali su ogradu lijepog ranča uz regionalnu cestu R 418-b Prozor- Konjic.  Odmah je bilo „gasi aparat za varenje i motaj kablove“.  Odmah nas Mato odvede prema svom šljiviku.

Mato Remić je razvojačeni branitelj koji je u rat ušao kao maloljetni dragovoljac i u ratu ostaje sve do kraja te službu u vojsci u komponenti HVO-a nastavlja i nakon rata.  Nakon raspuštanja određenog dijela vojske našao se nigdje.

Uz pomoć obitelji odlazi na rad u Austriju.  Svako svoje slobodno vrijeme, a ponekada skoro svaki vikend želio je provesti na Menjiku. Kako je želio tako je i činio.

Obilazimo novi zasad šljiva, a Mato priča dok pregledava svaku pojedinu sadnicu: „Volim ovo svoje mjesto toliko da sam odlučio i zasaditi voćnjak.  Gradim još neke objekte. U toj gradnji pokušavam unijeti i malo austrijskog ambijenta, ali na neki svoj način.“

Dok obilazimo jesenas zasađeni voćnjak i vodimo one ugodne razgovore daleko od korone i svih drugih problema dojuri stado ovaca koje je našlo dobru pašu u ovom uređenom voćnjaku. Mato je izuzetno kvalitetno obradio i sredio voćnjak i svaku sadnicu je zaštitio mrežom tako da ih ne mogu niti ovce niti druge životinje ili divljač oštetiti.

„Sada sam posadio 150 komada šljive rodne čačanke. Od općine Prozor-Rama dobio sam 100 komada sadnica, a ja sam kupio još 50. Ne želim stati na ovome. Osim šljiva posadit ću još jabuke i kruške. Želio bih kalemiti i sačuvati neke stare sorte koje su ovdje uspijevale.“- pripovijeda Mato o svom zasadu i planovima.

Voćnjak je okrenut na južnu stranu tako da se nalazi u zavjetrini od snažnih zimskih udara vjetra koji ovdje na Menjiku znaju biti žestoki. Nadmorska visina voćnjaka je 900 metara, a već ranije zasađene voćke jabuka i šljiva jasno govore da ovdje i na ovoj visini voće itekako uspijeva ako se održava i radi oko njega.

Na pitanje zašto to radi kada je više vremena u Austriji nego na Menjiku Mato odogovara: „Ovdje sam trenutno više od mjesec dana. Otvorila mi se mogućnost te sam došao ovdje još prije ove korone. Nastojim sebi stvoriti što biše slobodnog vremena kako bih došao na Menjik i radio nešto na ovom skromnom imanju. Pogledajte samo ovu ljepotu što nas okružuje. To nemaju ni Austrija ni Švicarska. Želim ovdje što više biti i ovdje ostarjeti i umrijeti.“

Iako je voćnjak tek u početnoj fazi njegova uređenost jasno poručuje da plodovi neće izostati. Mato već priprema i navodnjavanje kap po kap.

Sigurno se mnogi sjećaju kada su poljski blagoslovi u ove proljetne dane, nekada su užinari poslije bogate trpeze kod svog domaćina obilazili imanje. Tako je bilo i ovdje. Nakon lijepog obilaska ranča i cijelog imanja po običaju naših ljudi uslijedili su rakija, meza, sir i vino. Izvrsna rakija od šljiva us Menjika,, meza od svinja uzgojenih  ovdje na domaćoj hrani, sir koji je napravila majka Zorka od mlijeka dobivenog s ovih pašnjaka, a vino? Vino je ipak stiglo iz Francuske. Međutim, odrina ispod kuće poručuje da vinova loza uspijeva i na Menjiku.

Razgovor o životu, planovima za budućnost i mali doticaj s pričom o koroni uz takvu ponudu na stolu i lijepo društvo učini da vrijeme proleti puno brže nego što i možete pomisliti.

Sunce se polako primiče svome kraju, lagani, ali hladan povjetarac poručuje da se još nije šaliti. Pogled koji s Menjika puca preko Ljubunaca, Krančića tamo daleko do Čvrsnice i Vrana razvedrava duh i opominje da čuvamo i volimo ovo što imamo. Tako je neobično, lijepo, ponekada tako surovo, ali opet blago i daruje nas koliko znamo uzvratiti prirodi.

Sunce utonu iza Makljena, noć se spusti, začu se samo lavež pasa koji čuvaju ovaj Menjik i njegove stanovnike.

Objava Foto/video: Menjik: Mato Remić – Želim na Menjiku ostarjeti i umrijeti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svježe jutro uskrsnog ponedjeljka 2020. godine obilježeno je tankim i visokim dimnim oblacima od požara koji su ovih dana aktivni na području općine Prozor-Rama, poglavito u Donjoj Rami.  U Družinovićima nas čeka Jozo Tomić Prljavac, fotograf i snimatelj koji je dočekao da njega fotografiraju u drugom izdanju od onog njegovog fotografskog.

Odlazimo u šljivik u najljepšem svatu. Iako je rano jutro već se čuje pčelinje zujanje. Čim zađete u taj voćnjak osjetite neku posebnu svježinu, osjetite neku posebnu vrstu cvjetnog mirisa i negdje iz podsvijesti zamirisa zrela šljiva. Ona s nekim osobitim mirisom koji dobiva samo u Rami.  Ako  je suditi po ovom svatu šljiva će biti na jesen u izobilju. Ipak, ovih dana toplinski udari, a već za par dana i minusi. Hoće li se procvjetalo voće oduprijeti?

Jozo je svoje Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG Jozo Tomić) u sklopu kojeg se bavi voćarstvom i pčelarstvom te proizvodnjom rakije šljivovice. Dok lagano obilazi i provjerava stanje cvjeta priča: „Ovu njivu ovdje kupili smo sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Stajala je zarasla u trnje i smreku sve do početka dvijetisućitih godina. Tada sam zemlju pripremio te 2004. godine posadio 250 stabala šljive stanley. Trebale su godine rada da bi stablo donosilo rod. Kada je dobra godina ubere se oko 20 tona šljive. Sve prodamo, a što ostane pretvaramo u rakiju.“

Video možete pogledati i ovdje ako sporo otvara na stranici

S radošću pripovijeda Prljavac i dok tako zbori hoda kroz voćnjak i kao da se ta priča i razgovor vodi sa šljivama, a ne s posjetiteljima.Ovih dana prognostičari najavljuju niske temperature i snijeg. I za to je Prljavac spreman. Uvijek je spremno malo drva koje će potpaliti i pokušati rastjerati mraz.

Nakon uživanja u ovom voćnjaku uputismo se nekoliko stotina metara udaljen drugi voćnjak. Ovdje je Jozo zasadio francusku šljivu aženku. Ovaj voćnjak od 130 stabala zasađen je kao potpora općine Prozor-Rama u sklopu projekta „Zasada novih voćnjaka i revitalizacija starih.“ I ovdje će biti izrazito lijep i dobar voćnjak.

Mimo ovog voćnjaka OPG dobilo je svega 1800 KM poticaja sa svih razina. Ako je godina dobra urod je i više od 20 tona, a ako izda onda nema ništa, a oko voćnjaka se mora isto raditi. Ipak, Jozo se ne žali. On je spreman raditi, a tko radi uvijek će biti nekog dobra. Jozo je redovni sudionik sajma Dani šljive Prozor-Rama koji se održava već godinama sredinom rujna. Dobitnik je i zlatne plakete za rakiju.

Iako je Rama poznata po proizvodnji šljive i njezinoj kvaliteti, svako mjestu u Rami voli kazati za sebe da je najbolje i najpogodnije za uzgoj šljive i da prave najbolju rakiju. Jozina zlatna plaketa je potvrda da su Družinovići ako ne najbolje, onda u najmanju ruku jedno od najboljih mjesta za uzgoj šljive i pravljene šljivovice.

Nije zaboravljena ni stara sorta šljive, požegača ili bistrica. Uz obiteljsku kuću vrijedno se uzgaja voćnjak te sorte od oko 120 stabala. Iako je u većini područja ova šljiva oboljela od šarke Jozo svoju ne da. Obnovio je voćnjak i odlično napreduje.

Kada pomislite da je ovom obilasku i priči kraj Jozo nas odvede do svog pčelinjaka. Već godinama bavi se Prljavac pčelarstvom. Trenutno ima 60 košnica. Ako budi i ove godine dobri uvjeti moglo bi ove vrijedne radilice skupiti i 15 kg meda po košnici.

„Šljive sve uspjem prodati na području Rame i nešto u okolici. Što ne prodamo pravimo rakiju. A med? Med prodamo u roku od dva dana čim ga izvadimo.“ – Jozine su riječi o plasmanu svojih proizvoda.

Redovno obilazi i pčelinjak, ne samo voćnjak.  Uspjeli smo zabilježiti i njegovu malo kontrolu stanja u košnicama. Jozo je uspio proći obuku za pčelara i dobiti certifikat za pčelarstvo koji izdaje Agronomski fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Iako je u  prometnoj nezgodi prije par godina teško povrijedio lijevu ruku, izrazito je aktivan u radu oko šljiva i pčela. Naravno, u svemu tome pomažu svi njegovi članovi obitelji, svih ostalih 7 članova njegove obiteljske zajednice; supruga Ružica  i djeca Nikolina, Matea, Marija i nasljednik Nikola te roditelji Nikola i Marica.

Ugodno je bilo na propisanoj udaljenosti  zbog korone i po pravoj ramskoj tradiciji popiti rakiju iz voćnjaka koje smo obišli uz domaću mezu.

OPG Joze Tomića još je samo jedan u nizu pokazatelja kako se radom postižu rezultati. Kada pogledamo fotografije i video voćnjaka koji može poslužiti kao model predavačima u školama onda samo možemo zamisliti kakva je slast šljiva koje tu uspijevaju. O medu i ne treba posebno govoriti.

Ako netko želi rezervirati na vrijeme sebi šljive ili med ili pak zatražiti za neki savjet od ovog iskusnog voćara i pčelara neka se javi na broj: 063 383 101

A mi ćemo rado ponovno posjetiti OPG Jozo Tomić u Družinovićima kada budu šljive zorile i donijeti tada neku drugu priču obilježenu slasnim plodovima.

Objava Kada Prljavac pripremi voćnjak i med onda mogu poslužiti za udžbenika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava VOĆNJAK: Veljača i ožujak u voćnjaku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Činjenica je to koja nimalo ne začuđuje, jer osim što je riječ o najproduktivnijoj i najrentabilnijoj grani poljoprivrede, mnogo vrjedniji je profit koji plodovi voća čine za naše zdravlje, prehranu i liječenje bolesti. Ako tome još pridodamo da voćarstvo ide ruku pod ruku s mnogo fizički aktivnog boravka na otvorenom prostoru, te samim time blagotvorno djeluje i na tijelo i na duh, interes za podizanje voćaka, proizvodnju plodova i njihovih prerađevina potpuno je opravdan.

Za sve one koji iz bilo kojeg razloga imaju namjeru baviti se, ovom naizgled jednostavnom, ali ipak kompleksnom granom poljoprivrede, donosimo sažeti pregled radova u voćnjaku tijekom cijele godine.

Radovi u voćnjaku zimi

Iako se laiku na prvi pogled može učiniti da su hladni zimski mjeseci vrijeme kada i radovi u voćnjaku miruju i stagniraju, oni se ipak odvijaju i to istim intenzitetom kao i u ostala godišnja doba.

Siječanj

U prvoj polovici siječnja poželjno je krečenje debla i ramenih grana, starih i dotrajalih stabala, naravno, ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju, što znači da zemljište nije zaleđeno već suho, a temperatura zraka trebala bi biti iznad ništice.

Također, voćar započinje kopanje rupa i pripremu zemljišta za gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom, te kreće sadnja i presađivanje voćaka. Vrši se zimska rezidba voćaka (prvenstveno jabučastih vrsta), plastenici za ranu proizvodnju jagoda prekrivaju se slamom kako bi se zaštitili od mraza, a iz nasada maline i kupine odstranjuju se dvogodišnji izdanci.

U dane kada zbog vremenskih uvjeta nisu mogući radovi na otvorenom popravljaju se strojevi, alat, nabavljaju se herbicidi i gnojiva, voćno sjemenje, sadnice…

Veljača

U ovom mjesecu prioritet su priprema tla za sadnju stabala, klasifikacija podloga te rezidba. Zemljište pripremamo suzbijanjem korova i površinskom obradom tla, opet pod uvjetom da je temperatura zraka iznad ništice. Nastavlja se rezidba jabučastih vrsta, ali i započinje s rezidbom koštičavih vrsta, što znači da prvenstveno treba orezivati jabuke, kruške, šljive, višnje, trešnje.

Posebnu pažnju valja posvetiti sadnicama jagode, maline i ribiza u plasteniku te odstraniti izdanke malina i kupina koji su donijeli rod. Također se preporučuje obaviti zimsko prskanje voća.

Ožujak

Rezidba jabučastih i koštičavih vrsta privodi se kraju a započinje se podizanje novih za sada i podloga. Za uspješno podizanje izrazito je važno blagovremeno suzbijanje korova te međuredna obrada tla oranjem. Ovo je i važan mjesec za podmlađivanje i prekalemljivanje voćaka, orezivanje malina i kupina te za breskvu i kajsiju koje se u ožujku tretiraju plavim prskanjem.

Ipak, najviše posla u ožujku imat će vinogradari. Spomenut ćemo samo neke od radova u vinogradu: pregled promrzlih čokota, kalemljenje na zrelo, sađenje kalema vinove loze, ogrtanje mladih čokota, gnojidba i rezidba vinograda, dubinska obrada zemljišta, popunjavanje praznih mjesta u vinogradu.

Radovi u voćnjaku u proljeće

Buđenjem prirode započinju i veliki proljetni radovi u voćnjaku koji u ovom periodu zahtijeva veliku pažnju kako bi se voćke razvijale onako kako vi to želite.

Travanj

Travanj je mjesec za čišćenje podloga i nastavak sadnje voćaka, te orezivanje maline i kupine (uklanjaju se mladi izdanci malina i zakida prva serija izdanaka kupine). No prije svega toga sada je potrebna detaljna obrada zemljišta (tanjuranje, frezanje, okopavanje ), a po potrebi i gnojidba.

Proljetnim prskanjem se provode mjere zaštite protiv štetočina i bolesti te se zaštićuju voćke u cvatu od kasnih mrazeva.

Preporučuje se unošenje pčelinjih zajednica u procvale zasade.

Svibanj

Vrijeme je za uklanjanje suvišnih mladica u mladim nasadima kako bi se formirao konačni uzgojni oblik. Osim prorjeđivanja plodova odrađuje se kalemljenje budnih pupoljaka, obavlja zalijevanje voćnjaka (po potrebi i prihranjivanje), a krajem mjeseca potrebno je obaviti treću plitku obradu zemljišta između redova. Nasade je i ovaj mjesec potrebno redovito kontrolirati, pregledavati i štititi od bolesti i štetnika.

Lipanj

Sredinu godine odlikuje zelena rezidba, odnosno prorjeđivanje kada je krošnja gusta pri čemu se prednost nad uklanjanjem starih grana daje granama koje se ukrštaju ili su oboljele.

Zemljište je važno održavati čistim, redovito uklanjati korov, zalijevati i okopavati sadnice, a do kraja mjeseca potrebno je dovršiti potpunu zaštitu od raznih bolesti i štetočina. Ovo je i vrijeme za berbu trešanja, višanja, jagoda i malina.

Radovi u voćnjaku u ljeto

Ljeto donosi i prve prave plodove nakon višemjesečne brige, pažnje i rada. Osim za svježu upotrebu dio voća prikladan je i za zimnicu. Iako radovima, njegovanju i brizi s ljetom ne dolazi kraj, ipak je ovo vrijeme za uživanje u prvim plodovima dugotrajnog truda i strpljenja.

Srpanj

Zalijevanje je iznimno važno u ovom toplom i suhom mjesecu, i veoma je važno kako zalijevate. Pravilno zalijevanje je lagano zalijevanje oko korijena voćke. Također je iznova potrebno obratiti pažnju na površinsku obradu zemljišta, te na zastiranje površina ispod krošnje travom (malčiranje). Ta površina ostat će tada jednolično vlažna i rahla.

Jabuke, kruške i breskve spremne su za prorjeđivanje kako bi stabla tih voćaka dala što kvalitetnije plodove. Počinje i ljetna sadnja jagoda, a po potrebi obavlja se zaštita stabala voćaka, dok se zemljište, također prema potrebi, obrađuje kultivatorom.

Kolovoz

U prvim tjednima kolovoza, čim prođe berba višanja, bresaka i marelica, potrebno je obaviti grubu rezidbu ovih voćaka kako bismo poboljšali kakvoću plodova naredne godine.

Dovršava se berba koštunjavog voća, a lagano ulazimo i u period branja krušaka i jabuka. Ako je potrebno možete ponoviti postupak malčiranja kako bi zemljište ostalo dovoljno vlažno.

Rujan

Počinje priprema za jesensku sadnju voćnih vrsta. Ako ste tijekom cijele godine održavali zemljište u obrađenom stanju, tada ovaj mjesec ne zahtijeva pažnju kao posljednji mjeseci, a odlična je vijest da ni korov više ne predstavlja poteškoće, potrebno ga je iskorijeniti samo u nasadima jagodičastog voća.

Završava se berba šljiva, a beru se plodovi jabuke i kruške, te počinju pripreme za skladištenje voća.

Radovi u voćnjaku u jesen

Jesen u voćnjaku je “sudar” ubiranja i uživanja plodova sada već gotovo cjelogodišnjeg rada s pripremama za sljedeću vegetacijsku godinu. Pa krenimo!

Listopad

Dovršava se berba jesenskih/zimskih sorti jabuka i krušaka, skladište se ili prerađuju na primjer u mošt. Obavlja se sjetva sjemena a voćnjaci se gnoje zaoravanjem.

I u ovom periodu iznimno je važna zaštita, kako od štetočina poput mrazovca tako i od gljivica na drvetu i kori koje mogu uzrokovati rak voćke ili lučenje smole, te je najučinkovitije obaviti prskanje preparatima na bazi bakra.

Studeni

Studeni je pogodan za sadnju jagodastog voća pod uvjetom da tlo nije jače smrznuto. Vodi se briga i pregled uskladištenog voća, odstranjuju plodovi koji trule, te se maksimalna pažnja posvećuje uvjetima u prostoriji za skladištenje voća (optimalni uvjeti kako bi se plodovi što bolje očuvali uključuju vlažan, hladan zrak, temperaturu malo iznad ništice).

Ovo je vrijeme kompostiranja lišća, rahljenja tla te zaštite stabala od napada voluharice i divljači.

Prosinac

Sada ogrćemo zemljom voćke posađene u jesen kako bismo zaštitili korijen, a ako vremenske prilike dozvoljavaju možemo i nastaviti sadnju voćaka.

Kao i prethodni mjesec, provjeravamo čine li glodavci i ostale životinje štetu u voćnjaku te i dalje redovito kontroliramo uskladištene plodove voća, polako ih pripremamo za eventualno pakovanje i otpremu.

Objava KALENDAR RADOVA U VOĆNJAKU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Stajnjakom se gnoji kasno na jesen, pred zimu, kako bi se osigurala organska hranjiva i poboljšala struktura tla. Mineralna gnojiva s malom količinom dušika i većom količinom fosfora i kalija dodaje se također pred zimu, ali nije kasno dodati još i sada za onoga tko to nije izvršio. Pred kretanje vegetacije dodaju se mineralna gnojiva s više dušika za bujniji rast voćki i vinove loze.

Gnojidba treba biti prilagođena visini prinosa i fazi razvoja voćaka i vinove loze. Naime, kod većih prinosa voćke uzimaju veće količine biljnih hranjiva, pa ih treba obilnije gnojiti nego ona stabla koja daju manji rod. S obzirom na različite zahtjeve voćaka u pojedinim fazama razvoja, treba reći da su potrebe za gnojidbom manje u prvim godinama razvoja dok stabla ne stupe u rod, da su te potrebe srednje velike na početku rađanja, a najveće u doba intenzivnog roda voćaka.

Što se tiče stanja plodnosti tla, gnojidbu voćaka treba provoditi tako da se na plodnijim tlima primjenjuju manje, a na siromašnijim veće količine gnojiva.

Objava Prehrana voćnjaka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

EUPP “Eko plod” provodi projekt revitalizacije i zasada novih voćnjaka šljive koji financira općina Prozor-Rama.  Tako je na ovogodišnjem sajmu 17. i 18. rujna upriličeno potpisivanje Ugovra s korisnicima projekta “Podizanje novih nasada i revitalizacija postojećih nasada”. Ugovori su potpisani za jesenju sadnju na oko 19, 3 hektara površine s više od 10 tisuća sadnica. Ukupno 103 poljoprivrednika dobivaju sadnice šljive; čačanske rodne, stanley i hanite.

Objava Potpisani Ugovori za dodjelu preko 10 tisuća sadnica šljive pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za korisnike će u narednoj fazi biti osigurana stručna predavanja  od kojih je jedno već  u sklopu 12. Sajma poljoprivrede, prehrane i turizma   „DANI ŠLJIVE “, 18.09.2017.  godine u 14,30 sati  (ponedjeljak), u prostorijama Srednje škole Prozor, sa temom: „Stanje poljoprivrede u općini Prozor-Rama sa mogućnostima razvoja proizvodnje šljive uz njeno brendiranje i  zaštitu zemljopisnog podrijetla“ dok će kasnije biti organizirano sa temom „Tehnologija uzgoja šljive“. Na ovim stručnim predavnjima trebaju sudjelovati korisnici nasada. Nakon toga će uslijediti uzimanje zemljišta za analizu te nabavka sadnog materijala.

Za potrebe uzgajivača šljive “Eko plod” je pripremio posebnu brošuru koja će  biti dostupna već na 12. sajmu “Dani šljive”.

Sorte i količina sadnica po dn

Objava Na Javni poziv za revitalizaciju i sadnju novih nasada šljive prijavilo se 29 korisnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na području općine Prozor-Rama planira se podizanje novih nasada šljive kao i revitalizacija postojećih. Općina će financijski podržati podizanje šljivika površine 0,1 – 0,2 ha po korisniku.  Podrška odabranim korisnicima/cama projekta biti će kako slijedi:

Općina će osigurati sredstva za:

– Nabavku sadnica šljive,

– Analizu tla,

– Praćenje projekta.

Udruga „Eko plod“ vršit će operativni dio projekta kroz:

– prijem prijava od strane poljoprivrednika,

– davanje savjetodavnih usluga (radionice, predavanja, rad na terenu),

– Praćenje sadnje,

– Pomoć pri apliciranju za poticaje od drugih razina vlasti.

Projektom će koordinirati i upravljati Agencija za lokalni razvoj.

Pravo sudjelovanja imaju fizičke i pravne osobe sa područja općine Prozor-Rama koji su spremni vlastitim učešćem sudjelovati u podizanju od 0,1 – 0,2 ha nasada šljive po korisniku/ci.

Broj potencijalnih korisnika/ca ovog projekta je ograničen. Pri sačinjavanju rang liste po ovom javnom pozivu  posebno će se vrednovati kandidati kojima je poljoprivreda važan izvor prihoda.

Svi potrebni formulari za prijavu mogu se dobiti u prostorijama  Ekološke udruge poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača  „EKO PLOD“ (preko puta Gradske knjižnice u Prozoru).

Rok za prijavu je do 01.09.2017.

Općina Prozor – Rama

Služba za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije

Objava NAPOMENA POLJOPRIVREDNICIMA pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.