VOĆNJAK: Veljača i ožujak u voćnjaku

Kao što smo već opisali u siječnju, sljedećih tjedana također prorijedite ili pomladite guste starije krošnje. Kod stabala koja u proljeće moraju biti precijepljena odbacite krošnje. Pritom obratite pozornost da neposredno prije  procjepljivanja napravite konačnu rezidbu, tj. grane odrežite na još 20 cm. Sve rane koje nastanu pri rezidbi i koje su veće od 2-3cm  naknadno premažite.

Ako posljednji  tjedni velječe nisu prehladni, orezujte i mlađa stabla. Na njima obavljajte uzgonu rezidbu, odnosno oblikovanje što idealnije, svijetle krošnje. Taj posao najčešće dovršen oko 5 do 6 godina nakon sadnje. Krajem mjeseva orezjte također vrste voća osjetljive na mraz, prijmerice brekve, marelice i kupine.

Pri orezivanju voćaka odrtranite vrhove izboja napadnute jabučnom pepelnicom te osušene plodove i legla s jajašcima. Skinite i ljepljive prstenove protiv mrazovca (grbice).

U međuvremenu počinju kolati sokovi. Velike temperaturne razlike dana i noći mogu izazvati oštećenje drveta i kore. Stoga obavite bijeljenje, odnosno postavite daske uz debla.

Ako na područjima koja ugoržava divljač ima puno snijega, nije dovoljno stabla zaštiti žičanom mrežom. U takvim slučajevima odrezane grančice ostaju pod stablima, a posebice oko pojedinačnog drveća na otvorenom prostoru.

Ako to niste učinili u kasnu jesen, od debla odmah odstranite naneseni malč (pokošenu travu, slamu, iverje). Spriječit ćete  napad glodavaca. Voluharice koru nagrizaju kružno od debla, sve do drveta, pa oštećuju stabla znatno jače od zečeva, nakon čijeg glodanja obično ostaju trake kore i ostaci kamija i rane zacjeljuju uz primjereno liječenje.

Ovaj  je posao hitan jer grmovi ogrozda i ribiza počnu tjerati već krajem veljače i početkom ožujka. Kod grmova i stabalaca ogrozda obratite pozornost na američku pepelnicu. Izboje napadnute tom gljivičnom bolešću prepoznajemo po bjelkastom ili smećkastom sloju, posebno na vrhovima. Takve izboje orežite do zdravog tkiva i bacite u kantu za smeće ili spalite u peći.

Na izdancima crnog ribiza često se nalaze okrugli, loptasti pupovi koje prstima otrgnete i bacite u kantu za smeće. Jako oboljele grančice odrežite.

Tko u vrtu ima i „normalne“ maline, koje dozrijevaju u srpnju, mora izdanke sorte s dva urod orezati tik iznad tla. Nastat će snažne mladice koje rađaju u kasno ljeto ili u jesen. Ako rastu samo sorte koje dvaput rađaju, ostavite samo najsnažnije mladice na razmaku oko 20 cm. Tako ćete prvu malu berbu dobiti već u srpnju, a istodobno ćete dobiti i dovoljno mjesta za razvoj mladica koje rađaju u jesen.

Potkraj mjeseca u većini krajeva pravo je vrijeme za rezidbu špalira vinove loze jer pri kresanom orezivanju mladice „suze“ ( jako puštaju sok) i time oslabe trs.

Ovaj posao mora se obavljati tijekom cijele zime, a plodove koji počnu trunuti bro odstranite ili iskoristite. U preszhom skladišnom prostoru vlažnost zraka povećajte stalnim prskanjem tla vodom.

Rezidbu mlađih stabala najbolje je dovršiti krajem mjeseca. Isto vrijedi za orezivanje sadnica voćaka i grmova jagodastog voća posađenih u jesen. Na drveću i grmlju koje sadite odmah obavite i prvu rezidbu.

Čim tlo više nije smrznuto, počnite saditi voćke i grmove jagodastog voća. Katkad je to moguće već u veljači. Tlo najprije dobro pripremite i, po mogućnosti, poboljšajte kompostom!  Vlažan treset, odnosno nadomjestak treseta, pospješuje stvaranje korijena. Sada je najbolje vrijeme sadnje bresaka, marelica, oraha, vinove loze i kupine. Nakon uspješnje sadnje i obilnog zalijevanja, krug oko biljaka prekrijte kratkom slamom, ozlomljenim grančicama ili stajskim gnojivom sa slamom. Tako tlo ostaje rahlo i jednolično vlažno pa ga ne morate prečesto zalijevati. Ako su željene sorte i oblici stabala već rasprodani, bolje pričekajte jesen nego da upotrijebite neprikladan materijal.

Obavlja se početkom mjeseca, u svakom slučaju prije bujanja pupova jer će inače trs izgubiti previše soka.

To je važan posao! Protresite potpornje vretenastih grmova i stalaca jagodastog voća da vidite jesu li počeli trunuti. Ako je potrebno , obnovite potpornje, a i vezivni materijal, ako dobro ne drži, da biste spriječili padanje stabalaca.

Dobro ju je obaviti prije cvjetanja. Ispod vretenastih grmova s plitkim korijenom i grmova jagodastog voća kakvoću otvorenog tla poboljšavate poluzrelim kompostom koji umiješate samo površinski. Taj dodatak humusa temelj je svake gnojidbe. Naknadno posipate kompleksno gnojivo, odnosno rastopite ga u vodi i dodajte pomoću kante za zalijevanje.  Jednostrano je pretjerano prihranjivanje dušičnim  gnojivom loše er grane voćaka budu preuhranjene i osjetljive na bolesti. Osim toga, postoji opasnost od zagađivanja podzemne vode nitratima. Ako je potrebno samo čisto gnojenje dušičnim gnojivom, jer drugih hranjivih tvari ima dovoljno, najčešće je dovoljno 50g/m2 rožnog brašna ili 20 – 25 g/m2 ( pola šake) vapneno – amonijeve salitre.

/Izvor: Kupisadnice.hr/